Zadnji komentari

Zar zastupnike nacionalnih manjina nije nimalo sram zbog zlorabljenja svojih zastupničkih mandata?

Pin It

Treba raspraviti ukidanje izbora zastupnika nacionalnih manjina i dijaspore u posebnoj izbornoj jedinici jer je mali interes pripadnika nacionalnih manjina za izbor svojih zastupnika na posebnim listama. Posebno treba raspraviti način izbora zastupnika srpske nacionalne manjine.

Sadašnji način izbora s jedan do tri glasa koji birači srpske nacionalne mogu dati daje prednost SDSS-u. Od 2003. godine SDSS je dobila sva zastupnička mjesta u Hrvatskom saboru. Broj zastupnika nacionalnih manjina kretao se od pet 2000. do osam od 2003. godine. To nisu stečena prava nego povlastice zastupnicima nacionalnih manjina koje im je politička kasta boljševičkog mentalnog sklopa darovala pritiskom vanjskih političkih silnica (nametnute povlastice). Te povlastice naročito zlorabe više od dvadeset i pet godina etnobiznismeni (kako ih je nazvao bivši predsjednik Republike Ivo Josipović) Milorad Pupovac i Furio Radin. Svaka je diskriminacija negativna pojava, a naročito diskriminacija zastupnika nacionalnih manjina nad većinom hrvatskih državljana. Srpsku nacionalnu manjinu sa 123.892 i ostale manjine s ukupno 116.187 pripadnika također bi zastupala po tri zastupnika. Ostala bi zastupnike birali sa stranačkih lista sa 60 kandidata u Hrvatskoj kao izbornoj jedinici. Ukupni broj zastupnika Hrvatskog sabora treba smanjiti na 129 = (60 razmjernim izbornim sustavom + 60 većinskim + 6 nacionalnih manjina + 3 dijaspore).  Preko 380 tisuća hrvatskih birača je svojim potpisima tražilo Referendum o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor 2014. i preko 400 tisuća 2018. godine.

Zar zastupnike nacionalnih manjina nije nimalo sram zbog zlorabljenja svojih zastupničkih mandata da većini hrvatskih građana nameću ministre u VRH- nakon što su zajedno sa zastupnicima: SDP-a, HNS-a, HSU-a i IDS-a uz pomoć Ustavnog suda spriječili održavanje Referenduma o izbornim pravilima i 13. veljače 2015. godine pomogli izglasati loš Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor kojim smo uzalud potrošili milijune kuna na zbirne izborne listine, a koje su poslužile samo kao anketa o (ne) popularnosti političara?

Na drugim izborima za Europski parlament održanim 25. svibnja 2014. godine bilo je registrirano na biračkim mjestima u Hrvatskoj 3.760.783 birača, a deset posto od tog broja je 376.078 što je za 4.571 manje od 380.649. Kako se broj birača za manje od 4 mjeseca od 25. svibnja do 21. rujna povećao za 281.739 na 4.042.522? Za povećanje broja birača od 281.739 treba da više od 14.087 birača dvadeset godina godišnje stekne biračko pravo punoljetnošću nego što ih umre. Iz ovih podataka je očito da je politička kasta SDP-a, HDZ-a i drugih stranaka grubom manipulacijom brojem birača uskratila pravo hrvatskim građanima da referendumom promjene izborna pravila.

Vladimir Bilek, Veljko Kajtazi, Milorad Pupovac  i Furio Radin su svojim glasanjem u Hrvatskom saboru 13. veljače 2015. godine spriječili demokratizaciju izbornog zakonodavstva. Furio Radin i Milorad Pupovac, vječiti zastupnici talijanske i srpske nacionalne manjine, uvjetovali su sastav VRH-e za davanje potpore Andreju Plenkoviću za mandatara,a ucjenama su omogućili preslagivanje saborske većine nakon izbacivanja zastupnika MOST-a iz vladajuće većine. Sadašnja Vlada Andreja Plenkovića nema izborni legitimitet niti je legalna. To je prijevara birača.

Manje od desetine registriranih birača srpske nacionalne manjine je glasovalo za kandidate njihove manjine. Birači srpske nacionalnosti mogu dati glas  jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 % za priznavanje preferencijskih glasova kandidatima. Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-a.

Više na hrvatski-fokus.hr