Europska unija ....

[News]

News

[Stats]

Stats

[Johnny]

Talijanske Crvene Brigade najavile ponovno formiranje: "svanula je zora nove revolucije i oružane borbe protiv kapitalizma"

advance.hr
vrijeme objave: Ponedjeljak - 28. Svibanj 2012 | 16:03

Svega nekoliko dana nakon što je talijanski predsjednik Giorgio Napolitano upozorio da bi se zemlja mogla ponovno naći u turbulentnom političkom nasilju kakvo je trajalo za vrijeme 70-ih godina u Italiji, oglasila se i sama organizacija koje je obilježila te godine. U pismu koje je stiglo na redakciju lista "Il Giornale in Milan", koji je inače u vlasništvu brata bivšeg premijera Berlusconija, oglasile su se Crvene Brigade ("Brigate Rosse") - militantna radikalna ljevičarska organizacija koja je bila u epicentru mnogih političkih nasilnih sukoba za vrijeme 70-ih i 80-ih godina. U navodnom pismu Crvene Brigade pozivaju na nove napade protiv političara i bankara, prenosi Reuters.

Nitko još nije potvrdio da li su pisma autentična, no, novinska agencija ANSA prošlog tjedna je također dobila pismo od Crvenih Brigada u kojem iste osporavaju da imaju ikakve veze s bombaškim napadom na talijansku školu u kojem je stradala jedna mlada djevojka. U pismu se za bombaški napad proziva "fašistička država", navodno pismo od Crvenih Brigada također ističe kako je napad izveden kako bi se "unio strah među gnjevne mase".

Skupina Crvene Brigade odgovorna je za niz napada 70-ih godina, 1978. od strane Crvenih Brigada otet je premijer Aldo Moro, nakon više dana u zatočeništvu na kraju je ubijen. Skupina se ponovno formirala nekoliko puta. 2002. ubili su vladinog savjetnika Marca Biagija, prenosi Reuters.

U pismu se, između ostaloga, navodi: "Svjesni smo povijesnog trenutku, kolapsiraju zidovi ideologije, no, u isto vrijeme gledamo socijalni kaos koji u ovom trenutku stvara kapitalizam i imperijalizam. Novi i stari gospodari iskoristili su trenutak slabosti masa i uništili sva prava za koja su se radnici izborili i nametnuli nam još snažnije izrabljivanje. Neka nam to posluži kao lekcija. Vjerujemo kako je vrijeme da se nastavi oružana borba za oslobođenje naroda od stiska kapitalizma i diktature kapitala. Naučili smo mnogo iz povijesnih lekcija, imamo nove ideje i nove načine komunikacije, ali ciljevi su i dalje isti. Ovog puta borba se vdi iz naroda za narod !", prenosi talijanski list il Fatto Quotidiano.

U pismu se također kao "najveći fašist" i zaštitnik kapitalizma navodi aktualni premijer Mario Monti.

izvor(i): Reuters | il Fatto Quotidiano | ANSA | Il Giornale in Milan

[Johnny]

objava 03.06.2012g.

PANIKA U ŠPANJOLSKOJ NA POMOLU NEVOLJE I ZA EUROZONU

Španjolci izvlače novac iz banaka!

Samo u ožujku Španjolci su iz svojih banaka povukli 66 milijardi eura

Španjolci su navalili na svoje banke, iz kojih izvlače depozite i premještaju ih na račune inozemnih banaka, ponajprije njemačkih.

Samo u ožujku Španjolci su iz svojih banaka povukli 66 milijardi eura, a posljednjih tjedana izvlačenje novca se ubrzava. Analitičari u tome vide opasnost od sloma španjolskog bankarskog sustava i nagovještaj da bi vlada te zemlje uskoro mogla zatražiti financijsku pomoć Europe i MMF-a, slično kao i Grčka prije nekoliko godina.

Financijska kriza u Španjolskoj naglo se pogoršala prije dva tjedna, kad je treća najveća banka u zemlji, Bankia, objavila gubitak od 19 milijarda eura, unatoč tome što je mjesecima ranije javnost uvjeravala da je svoje probleme već riješila. Smirivanju duhova nije pridonio ni iznenadni potez guvernera španjolske središnje banke, koji je u utorak najavio da će se povući s dužnosti početkom lipnja - mjesec dana prije isteka mandata - kako bi novom guverneru ostavio više vremena "za donošenje teških odluka".

Država ulazi u vlasništvo banke

Španjolska vlada mora hitno sanirati gubitak Bankije, ali nema novca. Može ga posuditi izdavanjem državnih obveznica, ali nevolja je što su kamate na njezine desetogodišnje obveznice opet zabrinajvajuće skočile, na više od 6,6 posto. To je vladi preskupo, pa namjerava gubitak Bankije riješiti drukčije: umjesto posuđivanja gotovine u inozemstvu, Vlada ga pokriti tako što će Bankiji izravno dati obveznice u vrijednosti od 19 milijarda eura, u zamjenu za vlasnički udjel države u njoj. Takav način sanacije mnoge analitičare zbunjuje.

- To je kao da dva čovjeka na rubu bankrota odluče jedan drugome jamčiti dugove, ocijenio je ovih dana ekonomski komentator BBC-ja Robert Peston, napominjući kako ne zna bi li se zbog te magične operacije smijao, ili plakao. Naime, i neke druge španjolske banke imaju prikrivene gubitke koji se preko noći mogu pretvoriti u rupu bez dna.

Novac povukli i Grci

No, Bankia ima mogućnost traženja pomoći od Europske središnje banke (ESB), od koje očekuje da će joj u zamjenu za obveznice njezine vlade izdati 19 milijarda eura. Dužnosnici ESB-a ovih su dana, u prvim izjavama, otklonili takvu mogućnost tvrdeći da oni pomažu livkvidnost europskih banaka, ali da je njihovo spašavanje posao država.

Nevolja je što se financijska kriza u Španjolskoj otvara nekoliko tjedana prije izbora u Grčkoj, koji bi mogli dodatno zakomplicirati stanje u eurozoni. Novac iz svojih banaka povlače i Grci, seleći ga u njemačke i britanske banke, a slično se događa i ostalim južnim, prezaduženim članicama eurozone, kao što su Portugal i Italija.

Branko PODGORNIK - glas-slavonije.hr

[Johnny]

advance.hr
vrijeme objave: Ponedjeljak - 11. Lipanj 2012

Militantna pobuna španjolskih rudara na sjeveru zemlje - podižu se barikade, blokiraju prometnice i željezničke pruge, zatvaraju tuneli

Španjolski rudari u štrajku prešli su iz faze mirnih prosvjeda u militantnu borbu za opstanak. Početkom mjeseca su se pojavili na prosvjedu u Madridu i policija je iz prve ruke osjetila kako s ovom skupinom gnjevnih radnika neće moći olako i brutalno postupati kao s nekim drugim prosvjednicima. Štoviše, za vrijeme sukoba koji su izbili između rudara i policije u Madridu, veći broj ozljeđenih je bio iz redova policije - statistika koja se ne događa tako često (opširnije o štrajku u Madridu: Izbili sukobi između policije i rudara u štrajku u Madridu - više ozljeđenih, većinom pripadnika policije).

No, pobunjeni rudari sada idu i korak dalje. Pobuna je buknula u španjolskoj regiji Asturias. Oko 8,000 rudara stupilo je u štrajk nakon što su vlasti najavile nove rezove za radnike u rudnicima u regiji. No, u isto vrijeme, dok je rudarski sektor na koljenima, jedan drugi sektor nema previše brige oko aktualne krize - španjolski bankarski sektor dobiti će i do 100 milijardi eura kredita za sanaciju posrnulih banaka. Možda će im trebati i manje, ali ministri financija eurozone potrudili su se "zaokružiti" brojku kako ne bi bilo nikakvih, ni najmanjih, dilema oko toga da bi se bankarskom sistemu moglo nešto desiti.

Što se pak tiče rudarske industrije, u zemlji je preostalo svega oko 40 rudnika, većinom na sjeveru zemlje. Prekid državnih potpora znači da će se cijena španjolskog ugljena popeti na više razine od uvoznog, a to znači samo jedno - kolaps španjolske rudarske industrije.
8,000 rudara, kojima je najavom novih rezova doslovno ugrožena životna egzistencija, svakako nisu tu vijest dočekali s oduševljenjem. Štoviše, rudari su pokrenuli militantne akcije.
Za njih je ovaj štrajk od esencijalne, životne važnosti i borba je očito jedino što im preostaje.

Kako prenosi list libcom.org, štrajkaši su implementirali niz "direktnih akcija" kako bi maksimizirali učinak ovog štrajka. Kroz tjedan su postavili čak 16 barikada na prometnice zbog čega je promet kroz regiju znatno otežan. Zbog jedne barikade, sastavljene od zapaljenih guma, stvorila se ogromna kolona od nekoliko kilometara. Također su blokirali puteve koji vode prema važnoj morskoj luci Gijon (grad od 275,000 stanovnika u regiji Asturias), zatvorili su i glavni tunel nakon što su "nepoznate osobe" sabotirale sigurnosne kamere.

Tek povremeno se propuštaju vozila. Pokušaji policije da uklone barikade doveli su do nekoliko žestokih borbi u kojima su štrajkaši uzvratili kamenjem, betonskim blokovima, ali i unikatnim raketnim bacačima kućne izrade (vidi slike ispod).
Ovog petka su blokirali nekoliko prometnica i dvije željezničke pruge. Rudnici su zatvoreni, a štrajkaši su kampirali na glavnom gradskom trgu regionalnog centra, grada Oviedo (populacija grada - oko 224,000).

[Johnny]

Utorak, 26 Lipanj 2012 11:27

Cipar i Španjolska službeno bankrotirali

Španjolska je službeno uputila eurozoni zahtjev za financijsku pomoć ne navodeći potankosti u vezi s planom koji bi trebao biti gotov do 9. srpnja, za kada je sazvan idući sastanak euroskupine.

Španjolska vlada izvijestila je da će njezinim bankama trebati najviše 62 milijarde eura, polazeći od rezultata neovisnih revizija, a eurozona je ponudila najviše 100 milijarda.

Zasad nisu utvrđeni ni iznos zatražene pomoći ni oblik zajma koji bi se bankama isplatio preko španjolskog javnog fonda za pomoć bankarskom sektoru. Ministar gospodarstva Luis de Guindos prošlog je tjedna najavio da bi se zajam mogao odobriti na 15 godina, s kamatnom stopom 0d 3-4 %.

Cipar je postao već peta zemlja eurozone koja je zatražila financijsku pomoć Europske unije, a ciparska je vlada objavila kako će aplicirati za pomoć i spašavanje vlastitog bankarskog sektora koji se našao na udaru krize nastale u Grčkoj.

Cipru je potrebno najmanje 1,8 milijardi eura, oko 10 posto domaćeg bruto proizvoda, do 30. lipnja kako bi uspio zadovoljiti europska financijska pravila glede stabilnosti ciparske Narodne banke koja trpi posljedice poslovne izloženosti u Grčkoj. Stručnjaci smatraju da bi svota koju će Cipar trebati mogla biti i veća.

Svrha je zatražene pomoći smanjiti opasnost koja prijeti ciparskoj ekonomiji zbog negativnih financijskih kretanja koji su uglavnom posljedica velike izloženosti grčkoj ekonomiji, priopćila je ciparska vlada.

Cipar 1. srpnja preuzima polugodišnje predsjedanje Europskom unijom.

VEDRAN MORIN // POLITIKA.HR

[Johnny]

advance.hr
vrijeme objave: Petak - 29. Lipanj 2012 | 14:25

EU sve dublje u krizi, ali ipak želi što brže u isti kaos povući Island i Crnu Goru

Velika kriza u eurozoni trebala bi značiti da želja za članstvom u takvom klubu bude barem smanjena, no, kako prenosi EUobserver, razgovori u Bruxellesu o pristupu novih članica itekako su aktivni ovih dana. EUobserver prenosi kako su se EU države dogovorile da će pozvati Crnu Goru na pregovore o članstvu. Početak pregovora se najavljuje već za 29. lipanj, odnosno danas. EU mninistri vanjskih poslova istaknuli su kako će pažljivo promatrati "nastojanje Crne Gore da se obračuna s korupcijom i organiziranim kriminalom za vrijeme predpristupnih pregovora koji bi mogli potrajati nekoliko godina".

U isto vrijeme, švicarski dnevni list Le Temps javlja kako je na sastanku EU ministara vanjskih poslova početkom tjedna aktivno raspravljana i mogućnost što bržeg pristupa Islanda u Europsku Uniju. Razlog zbog kojega Reykjavik želi pristup u EU očito je povezan i s financijskim kolapsom koji se desio u zemlji 2008.

No, dok se čeka na pokretanje pregovora, EU Islandu šalje pozdrave u obliku uvođenja sankcija zbog navodnog pretjeranog izlova ribe, prenosi islandski list Reykjavik Grapevine.

[Johnny]

advance.hr
vrijeme objave: Ponedjeljak - 16. Srpanj 2012 | 10:00

Merkel za centraliziraniju Europu: "EU mora postati uža politička unija koja može disciplinirati one članice koje krše pravila"

Njemačka kancelarka Angela Merkel potvrdila je jučer svoje stavove i još jednom istaknula kako daje potporu za centraliziraniju Europu.
"Bez Europe ne možemo zastupati naše vrijednosti, naše ideje i naše ideale", rekla je Merkel u jučerašnjem intervjuu za njemačku TV kuću ZDF.

"U konačnici, EU mora postati uža politička unija koja ima veću snagu nad članicama i može disciplinirati one članice koje krše pravila", istaknula je Merkel.
Također navodi kako će budućnost Europe biti centralna tema za vrijeme njemačkih federalnih izbora iduće godine, kada Merkel traži svoj treći mandat.

"Birači moraju odgovoriti na ovo pitanje: 'što je Europa i kakve ideje imamo o Europi'", istaknula je. Merkel također navodi kako njemačko spašavanje zemalja eurozone koje se nalaze u krizi nije "bezuvjetno". Tvrdi kako će te zemlje sada jednostavno morati prihvatiti veći nadzor iz Bruxellesa. Po pitanju odobrenja novog paketa od 100 milijardi za Španjolsku, Merkel je konstatirala kako je sigurna da će isti u njemačkom Bundestagu proći s "apsolutnom većinom zakonodavaca".

Opširnije o temi: advance.hr

izvor(i): ZDF | Xinhua | Wall Street Journal

[Johnny]

Nedjelja, 29 Srpanj 2012 11:43

Viktor Orban: Ne postoji recept za spas krize u EU!

Mađarski konzervativni premijer Viktor Orban, koji je rekao da razmišlja o novom sustavu koji će zamijeniti demokraciju radi izaska iz krize, kritizirao je Europsku komisiju zbog njezina upravljanja gospodarskom krizom.

Treba otvoreno reći: kriza je zapravo kriza Bruxellesa. Bruxelles je glavna zapreka u pronalaženju pravih rješenja za svladavanje gospodarskih teškoća, rekao je pred više tisuća simpatizera prigodom posjeta Rumunjskoj, u Tusnadfurdou, 230 km sjeverno od Bukurešta, gdje živi velika mađarska zajednica.

Bruxelles gubi tjedne i tjedne razmišljajući o veličini kaveza za piliće i o postavljanju igračaka u svinjcima, smatrajući da je odmor duše kod gusaka važno europsko pitanje dok stotine tisuća građana gube posao, njihov se financijski sustav urušava i sve teže preživljavaju - kazao je.

Orban, koji je i prije često govorio o propadanju Zapada i koji je Bruxelles usporedio s Moskvom, rekao je da se razočarao u zapadnoj Europi. Devedesetih bilo je važno oponašati Zapad... No danas vidimo da ondje nema ništa što bi trebalo oponašati. Loše vijesti koje prijete eurozoni dolaze sa Zapada i ne postoje europski recepti za upravljanje krizom - dodao je.

Izrazio je nadu kako neće trebati uvoditi novi sustav umjesto demokracije, no smatra da nam trebaju novi gospodarski sustavi i nove ideje.

Vedran Morin // Politika.Hr

[Johnny]

Ponedjeljak, 30 Srpanj 2012 10:39

VELIKI PAD POPULARNOSTI >> Angela Merkel sve više gubi potporu

Samo trećina Nijemaca vjeruje da kancelarka Angela Merkel donosi prave odluke kada je riječ o krizi u eurozoni, pokazalo je istraživanje javnog mišljenja.

Rezultati su objavljeni jučer, a pokazuju strmoglav pad potpore kancelarki tijekom posljednjih tjedana. Prema anketi YouGov, koja bi trebala biti objavljena u današnjem izdanju Bilda, 33 posto ispitanika slaže s njezinim stajalištima, a 48 posto je protiv. To je veliko nazadovanje za kancelarku, koja bi željela treći mandat na parlamentarnim izborima 2013.

Upitani u anketi boje li se za svoju štednju, 44 posto ispitanika odgovorilo je potvrdno.

Polovinom srpnja ZDF-Politbarometar pokazao je da 63 posto Nijemaca podupire kancelarkin način rješavanja krize, ali većina je rekla da bi ona građanima morala bolje objasniti svoju politiku.

Zbog svojega tvrdog stajališta i traženja štednje u zmjenu za pomoć, njemačka kancelarka postala je nepopularna u inozemstvu, ali vrlo popularna u Njemačkoj. Međutim, posljednjih tjedana eurozona je došla u novu opasnu fazu, a postoje strahovi da će rastući troškovi europske krize pogoditi njemačke porezne obveznike.

VEDRAN MORIN // POLITIKA.HR

[Johnny]

D. Marjanović (advance.hr)
vrijeme objave: Nedjelja - 22. Srpanj 2012 | 13:40

Predsjednik EU Parlamenta Martin Schulz upozorava: "Moglo bi doći do socijalne eksplozije diljem kontinenta"

Predsjednik Parlamenta Europske Unije, Martin Schulz, upozorio je jučer kako bi ekonomska kriza u Španjolskoj mogla dovesti do "socijalne eksplozije diljem kontinenta". "Demonstracije u Španjolskoj pokazuju kako se bližimo socijalnoj eksploziji zbog visoke nezaposlenosti, naročito među mladim ljudima u Europi", rekao je Schulz i pozvao na što brže pokretanje "novih europskih programa koji bi napokon stvorili poslove za ovu novu generaciju", rekao je jučer Shultz za njemački list Bild.

Očito je kako masovni prosvjedi, koji već danima traju na ulicama Španjolske, počinju brinuti i određene vladajuće strukture unutar Europe. "Socijalna eksplozija" oko koje strahuje Schulz neminovna je uz provođenje ovakve politike. Brojna odricanja, pumpanje banaka novim novcem dok radnička klasa svakog dana trpi sve više, ne ostavlja prostora za nikakvu drugu prognozu.

Veliki prosvjedi koji su protresli Grčku, Španjolsku i druge zemlje bili su primarno organizirani od strane sindikata s ciljem zaustavljanja anti-radničkih mjera.
Kao što i znamo, taj angažman nije doveo do promjene politike štednje, a nove vlade koje su preuzele kormilo u Francuskoj i Grčkoj nastavile su istim metodama.
Stoga iduća faza otpora koji predstoji narodima Europe više nije pokušaj zaustavljanja rigoroznih mjera već borba u svrhu obaranja istih.
Uzevši u obzir činjenicu da se ekonomsko stanje u Europi ne popravlja, bilo bi naivno misliti da će doći do neke vrste pomirenja radnika sa stanjem koje čak ni ne stagnira već kontinuirano biva sve teže.

Predsjednik EU Parlamenta, kao i brojni lideri Europske Unije, dobro znaju da takvo stanje ako vodi u apatiju, onda je ta apatija privremena, dugoročno anti-radničke mjere vode u konsolidaciju naroda čije sudbine postaju identične. Već danas se putem vješto plasiranih medijskih informacija govori i o uvođenju tehnokratske vlade u Hrvatskoj i drugim zemljama regije. Takvi potezi vode u apsolutnu diktaturu kapitala i znače smrt demokraciji, čak i onoj nominalnoj koja je daleko od idealne.

U isto vrijeme pojavljuju se prijedlozi "rješenja" za sve veći broj nezaposlenih mladih ljudi - te ideje vide njihovu budućnost u obliku robovlasničko-feudalnog odnosa na ogromnim posjedima domaćih i stranih kapitalista. Svatko tko danas smatra da će se nove generacije zadovoljiti mrvicama koje padaju sa kapitalističkih stolova je u najmanju ruku osoba koja živi u dubokoj iluziji.
"Socijalna eksplozija", oko koje strahuje Schulz, čak je i preblaga riječ za ono prema čemu se kreće Europa. Schulz očito shvaća da takav scenarij ipak dolazi, no, za razliku od njega, pojedini lokalni i strani dužnosnici i stručnjaci su duboko dislocirani od surove stvarnosti koja bi ih mogla itekako iznenaditi.

izvor(i): AFP | Bild

[Johnny]

Ponedjeljak, 06 Kolovoz 2012 08:19

Bavarski ministar financija: Grčka će napustiti euro do kraja godine

Međunarodne novčarske ustanove pritišću grčku koalicijsku vladu desnice i ljevice na nova rezanja javne potrošnje i štednju, uključujući plaće i mirovine. Te su mjere preduvjet da zajmodavci u rujnu odobre Grčkoj obrok zajma od 31,5 milijarda eura. Ukupna strana pomoć Grčkoj dogovorena je u visini od 130 milijarda eura.

Istodobno bavarski ministar financija Markus Soeder ocijenio je u nedjelju u intervjuu za dnevnik Bild am Sonntag kako je vrijeme da Grci napuste eurozonu.

"U datom trenutku svatko se mora odseliti od svoje mamice i sada je takav trenutak kucnuo za Grke", rekao je Soeder iz bogate bavarske savezne pokrajine, član konzervativne stranke (CSU), koja je saveznica kršćanskih demokrata kancelarke Angele Merkel.

"Ako zemlja poput Grčke ne može na vrijeme podmirivati svoje dugove, neka napusti eurozonu", rekao je Soeder koji računa da će Atena napustiti jedinstvenu europsku valutu "do kraja godine".

Upozorio je da "će se čitav sustav raspasti ako Grci nastave provoditi svoju taktiku odugovlačenja s reformama i s vraćanjem zajma" a to bi značilo otvorena vrata u bacanje novca, u "bunar bez dna".


R.H. - hrsvijet.net

[Johnny]

Autor: P.R. - Dnevno.hr
Photo: Flickr/Euro Realist Newsletter
Utorak, 07.08.2012 22:14

VIDEO: Europsku uniju otela je banda birokrata, zašto bismo ih slušali?!

<a href="http://www.youtube.com/v/ZQYlgvhRjlc?version=3&amp;amp;hl=hr_HR" target="_blank">http://www.youtube.com/v/ZQYlgvhRjlc?version=3&amp;amp;hl=hr_HR</a>

Ne vole nas, otvoreno nas preziru. Ukazao sam na to da je Europsku uniju otela banda neizabranih birokrata, kojima je na čelu Barroso, a i na činjenicu da su se sva njegova predviđanja vezana uz eurozonu u zadnjih pet godina pokazala krivima.

Jedan od najgorljivijih euroskeptika, zastupnik u Europskom parlamentu i predsjednik britanske stranke UKIP (UK Independence) Nigel Farage u intervjuu za BBC ponovno je otvoreno napao čelnike Europske unije, te ja kazao kako bi Velikoj Britaniji puno bolje bilo da napusti ovu organizaciju.

Povod je bila izjava Josea Manuela Barrosa koji je komentirao porast skepticizma prema Europskoj uniji i činjenicu da sve više Engleza razmišlja o tome kako bi za njih zaista bilo bolje da izađu iz EU.

- To nema smisla, jer kada se premijer Britanije susretne s predsjednikom Kine ili SAD-a njegov je status puno veći jer političari u Pekingu ili Washingtonu znaju da je Velika Britanija utjecajna u kreiranju politike Europske Unije.

- Ajme, kako uzbudljivo, nije li to divno - ironično je Farage komentirao ovu izjavu predsjednika Europske komisije i naglasio kako Velika Britanija ima samo 8% glasova u odlučivanju u eurospkim tijelima, te kako uopće nema nikakvog utjecaja.

Na komentar voditelja kako su Britanija, Njemačka i Francuska najutjecajnije zemlje u EU, odgovara:

- Ne vole nas, otvoreno nas preziru, i Barroso i gotovo svi ostali.

Voditelj mu tada kontrira i kaže 'Možda vas ne vole i preziru, ipak ste jako glasni', no, Farage i na to ima spreman odgovor.

- Ja sam ukazao na to da je Europsku uniju otela banda neizabranih birokrata, kojima je na čelu Barroso, a i na činjenicu da su se sva njegova predviđanja vezana uz eurozonu u zadnjih pet godina pokazala krivima. Zašto bismo ga onda slušali?

Farage navodi i primjer Svjetske trgovinske organizacije, u kojoj Velika Britanija nema pravo odlučivanja, već umjesto nje odlučuje EU, iako je peta po veličini trgovinska sila svijeta.

- Kao neovisna država, na svjetskoj sceni imali bismo puno veći utjecaj - naglašava na kraju Farage.

'Izbori u Britaniji su nevažni zbog EU'

Predsjednik britanske stranke UKIP koja bilježi sve veću popularnost uslijed krize eurozone kaže kako 'ne može mariti manje o tome tko će dobiti sljedeće izbore u Britaniji' koji će se održati 2015. budući da se 'zemljom ionako upravlja iz Bruxellesa'.

Farage, čija se stranka jasno zalaže za izlazak iz EU, naglašava kakao glasači više nemaju utjecaja na promjenu vlade već im ostaje samo mogućnost 'izbora upravitelja'. Za BBC je ispričao kako se konzervativci gotovo ne razlikuju od laburista i liberalnih demokrata u mnogim stvarima.

Konzervativni zastupnici, s druge strane, vrše pritisak za referendum o članstvu u EU smatrajući kako je to najbolji način borbe protiv opasnosti od UKIP na sljedećim izborima.

Međutim, Farage nije zabrinut ishodom izbora, pa i ako budu išli na ruku manje euroskeptičnim laburistima.

- Mi nismo westminsterska vlada, već vlada iz Bruxellesa. Ishod izbora zapravo neće imati nikakvog utjecaja. Više uopće nije bitno tko ulazi u 'prvih 10'. Mi više nismo narod koji upravlja samim sobom. To je mnogo važnija stvar od toga koji će socijal demokrati ući u 'prvih 10' - kaže Farage.

Odnose Britanije s ostatkom Europe, prema Farageovom mišljenju, ne može promijeniti niti jedna od tri velike britanske stranke.

[Johnny]

Kreirano Srijeda, 08 Kolovoz 2012 17:50
Napisao/la G.M. - Fizzit.net

Slovenija na rubu propasti


Ljepote Bleda - turizam je posljednja slamka spasa Slovenije

Čini se da su dani kada se Sloveniju smatralo jedinom svjetlom točkom bivše Jugoslavije i zemljom za kojom ostale bivše članice te nekadašnje tvorevine čeznutljivo pogledavaju nadajući se da će krenuti njenim putem razvoja, prosperiteta i ugleda sada definitivno odbrojani.

Naime, njemački dnevni list Suddeutsche Zeitung objavio je u srijedu, 8. kolovoza 2012. godine članak o našim susjedima čije težište je stavljeno na dužničku krizu koja je pogodila tu zemlju zahvaljujući kojoj je raniji optimizam zamijenjen pesimizmom. 'Slovenija je izgledala poput produžetka Austrije, ali je u međuvremenu počela sličiti Italiji', piše ovaj njemački list. Također podsjećaju kako je kreditna agencija Moody's snizila kreditni rejting Sloveniji te kako se ova zemlja usprkos početnim pozitivnim pokazatelja sada ozbiljno muči s krizom iz koje se izlaz ne nazire. Turizam je istaknut kao jedina pozitivna gospodarska grana, a ističe se i kako si sami Slovenci više ne mogu priuštiti ono što mogu ponuditi gostima koji posjećuju njihovu zemlju.

Nepovoljnim gospodarskim uvjetima dodatno pridonosi i ne sasvim stabilna politička situacija. Suddeutsche Zeitung tako podsjeća na sudski postupak koji se vodi protiv slovenskog predsjednika vlade Janeza Janše zbog korupcije, kako i na neuspjeh u prvom pokušaju formiranja vlade nakon prijevremenih parlamentarnih izbora u prosincu 2011. godine.

Podsjetimo još na to da su još u srpnju 2011. godine krenula predviđanja kako Slovenija sve više korača putem Grčke i kako joj prijeti bankrot, da bi sve kulminiralo u rujnu iste godine padom vlade tadašnjeg premijera Boruta Pahora. Od onda se broj optimista u Sloveniji može pobrojiti na prste jedne ruke, a čini se da se predviđanja onih koji joj predviđaju istu sudbinu kao i onu koja je zadesila Grčku, Španjolsku, Portugal i Italiju sada sprema i njima. Zanimljivo, sve navedene zemlje koje je pogodila teška dužnička kriza su u trenutku kada su ih nevolje snašle na vlasti imale lijevo orijentirane stranke. Slučajnost ili ne, sami prosudite.

[Johnny]

politika.hr
Srijeda, 15 Kolovoz 2012 12:53

Pola Britanaca na referendumu bi glasalo za izlazak iz EU

Nova anketa koju je provela kanadska tvrtka Angus Reid pokazala je kako bi, u slučaju referenduma, gotovo polovica građana Velike Britanije glasala za izlazak iz Europske Unije.

46 posto bi bilo za izlazak iz EU, dok njih 54 posto smatra kako su zadnja četiri desetljeća članstva u EU imala negativan učinak na tu zemlju. Čak 81 posto građana je sretno što ne koriste euro kao valutu, prvenstveno zbog krize u eurozoni.

S obzirom na činjenicu kako se u EU trenutno vode rasprave o političkoj i bankovnoj uniji, a bilo kakva promjena u tom smjeru bi podrazumijevala prijenos kompetencija s Londona na Bruxelles, automatski bi došlo do održavanja referenduma, potvrdio je za EUobserver glasnogovornik britanskog ministarstva vanjskih poslova, piše Index.

Nadolazeći izbori u Britaniji su također bitan faktor kada je referendum u pitanju, te će svaka stranka morati iznijeti jasan stav o suradnji s EU, dok se također ističe kako su građani Britanije više euroskeptični od njihove vlade.

[Johnny]

Autor: Marinko Bobanović - Dnevno.hr
Photo: Marinko Bobanović
Četvrtak, 16.08.2012 20:28

London neće Bruxellesu prepustiti financije pa dijeli EU na britansku i njemačku zonu utjecaja


PRESUDNI DANI ZA OPSTANAK EUROZONE

Pristajanjem uz europski (čitaj: njemački) projekt financijske kontrole i oporezivanja financijskih transakcija, London bi se olako odrekao ne samo velikog dijela zarade od financijskih transakcija koje se odvijaju preko Cityja, nego i svoje ogromne globalne političke moći koju je dosada dijelio sa SAD-om

Dok Europa stenje pod teretom dužničke krize i iščekuje rujan kada bi eurokrati trebali obznaniti mjere za njeno ublažavanje, u Velikoj Britaniji raste broj euroskeptika. Da danas izađu na referendum, gotovo polovica britanskih državljana glasala bi za izlazak Britanije iz EU-a, rezultati su najnovije ankete koju je proveo YouGov, čiji su rezultati objavljeni u utorak. Točnije, za izlazak Britanije iz EU-a glasovalo bi visokih 46 posto Britanaca.

Ostale brojke također su porazne za europsku zajednicu naroda. Čak 54 posto anketiranih vjeruje da je 40-godišnje članstvo Britanije u EU imalo negativne posljedice za zemlju a njih 81 posto sretno je što ne koriste euro kao sredstvo plaćanja. Trend je stabilan. Brojke pokazuju tek neznatne razlike u odnosu na anketu provedenu u prosincu prošle godine. Tada je 48 posto Britanaca htjelo da njihova zemlja napusti EU.

Ignoriranje EU-a na Otoku nije novost, i bila bi veća vijest da su podaci iz anketa suprotni. Vidi se to po nizu vanjskih znakova, poput onog da ćete za nacionalnih praznika na državnim institucijama pored britanske, uzalud tražiti plave europske zastave sa zvjezdicama. I netom završene Olimpijske igre također su protekle bez ijedne plave zastave, kao da za Britance EU ne postoji. Jedini vanjski znak britanskog članstva u EU-u vidi se na automobilskim registracijskim pločicama. No, i taj europski detalj s britanskih cesta mogao bi uskoro otići u povijest s obzirom na rastući euroskepticizam ali i sve snažnijim razilaženjima na relaciji London – Bruxelles. Na sve snažnije inicijative Starog kontinenta za novom bankarskom i političkom unijom, London pokazuje sve otvorenije znakove nervoze s porukama kako na to nikada neće pristati.

Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova rekao je za Euobserver da se prema članku Europskog sporazuma iz 2011. 'referendum automatski pokreće ako bilo koja od tih promjena rezultira prijenosom nadležnosti s Velike Britanije na EU'. Ryan Bourne, analitičar londonskog Centra za političke studije (CPS), protueuropsku retoriku pripisuje nadolazećim parlamentarnim izborima 2015. Prema njegovim riječima Konzervativna stranka mogla bi zagovarati čak dva referenduma. Na prvom bi postavili set pitanja, primjerice, jeste li za to da se Britanija izuzme od europskih zakona na području zapošljavanja, socijale i trgovine. Ako Britanci podrže listu pitanja, a EU to odbaci, održat će se drugi referendum s pitanjem treba li Britanija izaći iz EU. Odgovor ne bi trebao biti iznenađenje jer se iz spomenute ankete vidi da su Britanci veći euroskeptici od vlastite vlade i smatraju, sasvim prirodno, da kao suverena nacija, britanske zakone trebaju donositi domaće demokratske institucije, a ne neizabrani birokrati u EU-u.

Bourne smatra kako su Britanci shvatili da je za izlazak iz krize potreban gospodarski rast, a u mjerama Bruxellesa vide suprotno – da zapravo taj rast sprječava! U Bruxellesu su tradicionalno spori u reagiranju na bilo što, pa tako i u slučaju britanskog referenduma. Glasnogovornik Europske komisije rekao je kako će Bruxelles komentirati pitanje britanskog referenduma tek kada ga britanska vlada provede. Foreign Office oglasio se izjavom kojom poručuju da će Britanija svakako pričekati kraj krize, a tek onda odlučiti hoće li raspisati referendum. 'Europa se mijenja. Mi ne znamo kako će ona izgledati na kraju ove krize', rekao je glasnogovornik.

Međutim, bivši britanski premijer Tony Blair u interviewu za njemački Die Zeit rekao je kako strahuje da bi Britanija svojim inzistiranjem na dosadašnjem posebnom statusu u EU-u, i želju za starim utjecajem mogla platiti izolacijom, u prvom redu isključivanjem iz privlačnog europskog jedinstvenog tržišta. Prema Euobserveru, čini se da je situacija slična mnogim ranijima u kojima se Britanija opirala, da bi na kraju prihvatila svaki europski sporazum. Referenduma nije bilo od davne 1975. kada je u omjeru 2:1 prevladala struja koja zagovara ostanak u tadašnjem EEZ-u. Ipak, zbog svega spomenutog, procjenjuje se da bi ovoga puta moglo biti drukčije, pa se već procjenjuje da će bi se referendum o članstvu Britanije u EU mogao održati u sljedećih pet godina.

Broj euroskeptika raste i među britanskim političarima, posebno u većinskoj koalicijskoj Konzervativnoj stranci, čiji članovi pod dojmom dužničke krize sve glasnije traže izlazak iz europskog kluba. Zamjetna je i sve veća popularnost Stranke nezavisnosti (UKIP), čiji je član karizmatični euroskeptik i europarlamentarac Nigel Farage, koji svojim istupima i pitanjima ostavlja bez teksta predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa. Ova stranka redovito na izborima osvaja 5-8 posto glasova, držeći korak s liberalnim demokratima, koji su član vladajuće koalicije u vladi Davida Camerona.

Ono što najviše zabrinjava Bruxelles jest podatak da čak svaki šesti konzervativac želi da Cameron uđe u savez s UKIP-om i raskine suradnju sa sadašnjim koalicijskim partnerom, proeuropskim Liberalnim demokratima.

Ostanak Velike Britanije u Europskoj uniji ovisit će čini se o jednoj stvari – kontroli financija. Na skupu konzervativaca u povodu izbora 2010. pod geslom 'Novi početak', skupina je istaknula svoju listu političkih zahtjeva. Prvi je da londonski City zadrži svoj status izvan europske financijske regulacije, koji zagovaraju Njemačka, Francuska i Europska komisija. Na ovom pitanju prvi puta je došlo do otvorenog razmimoilaženja službenog Londona i ostalih članica na summitu EU-a o fiskalnom sporazumu u prosincu prošle godine, kada je Cameron svojim 'ne' sporazumu izazvao osude europskih partnera EU-a, posebno Francuske. Ovaj stav vjerojatno će ostati i konačan, jer Britanija doista nema razloga da prepusti kontrolu nad svjetskim financijama birokratima u Europskoj Uniji i svom povijesnom suparniku Njemačkoj.

Zašto i bi kada statistički podaci pokazuju kako u zemljama britanskog Commonwealtha zapravo krize i nema. Kanada, primjerice bilježi rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 0,5 posto u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Štoviše, kanadski BDP od 1961. godine do danas bilježi neprestani rast u prosjeku za 0,83 posto, uključujući rekordni rast od 3,33 posto u prosincu 1963, i najniži od 1,80 posto u ožujku 2009. Ovaj zanimljiv podatak u vrijeme dok kriza uništava čak i njenog južnog susjeda, SAD, Kanada zahvaljuje raznolikom i razvijenom gospodarstvu utemeljenom najviše na trgovinskoj razmjeni sa SAD-om i velikom izvozu energije. Vanjska trgovina čini 45 posto kanadskog BDP-a, zbog čega je Kanada danas jedna od najrazvijenijih zemalja i jedno od najpoželjnijih odredišta ljudi iz svih krajeva svijeta u potrazi za poslom, uključujući i sve veći broj mladih ljudi iz Hrvatske.

Drugo popularno odredište hrvatskih građana koji su krenuli u bijeli svijet trbuhom za kruhom je Australija. Ova članica Britanskog Commonwealtha bilježi u prvom kvartalu ove godine bilježi gospodarski rast BDP-ja od 1,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine! Kao i Kanada, Australija neprekidni gospodarski rast bilježi od od sredine prošloga stoljeća s prosječnim rastom od 0,89 posto! Britanija, međutim, prema najnovijim podacima Eurostata bilježi pad BDP-ja od 0,7 posto u odnosu na prva tri mjeseca ove godine te 0,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Istovremeno, BDB u 17 članica eurozone pao je za 0,4 posto, dok u 27 članica EU-a i dalje bilježi pad od 0,2 posto.

Kriza, čini se, ipak nije toliko globalna, kao što se u medijima često uopćava, nego vrlo djeluje vrlo selektivno i, kao da najviše pogađa europske zemlje. Sve, osim jedne – Njemačke. Ona je jedina članica eurozone koja usred dužničke krize bilježi gospodarski rast od 0,3 posto! Činjenica da Njemačka na temelju rastućeg gospodarstva preuzima sve veću ulogu u Europskoj uniji i ovaj trenutak istine čini se, sve teže podnosi politička elita u Londonu, koji, kao i cijela Europa, stenje pod mjerama štednje koje diktiraju vlada u Bonnu, centralne banke i američke rejtinške agencije.

Pristajanjem uz europski (čitaj: njemački) projekt financijske kontrole i oporezivanja financijskih transakcija, London bi se olako odrekao ne samo velikog dijela zarade od financijskih transakcija koje se odvijaju preko Cityja, nego i svoje ogromne globalne političke moći koju je dosada dijelio sa SAD-om. London se tako našao u poziciji da među članicama EU-a traži potporu za svoju izolacijsku politiku, unoseći tako nove potrese u ionako krhku europsku arhitekturu. O rezultatu ovog sve otvorenijeg suparništva ovisi sudbina Europe i eura koji bi se mogla znati već sredinom sljedećeg mjeseca kada njemački ustavni sud odlučuje o ustavnosti europskog stabilizacijskog mehanizma i Fiskalnog pakta koji bi trebao raspolagati s 500 milijardi eura, od čega bi njemački udio iznosio 190 milijardi eura. A na sastanku ministara financija 14. rujna na Cipru očekuje se da će pored Irske, Grčke, Portugala, Španjolske i domaćina Cipra pomoć službeno zatražiti i – Slovenija. S ovakvim najavama, čini se da je britanski referendum o izlasku iz EU-a sasvim izvjestan, kao i njegov rezultat.

[Johnny]

Slovenski partizani-veterani bojkotirat će spomen-dana na žrtve totalitarizama

LJUBLJANA, 14. kolovoza 2012.(Hina) - Udruga slovenskih partizana-veterana pozvala je u utorak na bojkot državne proslave 23. kolovoza kao europskog spomen-dana u počast žrtava svih totalitarizama, ocijenivši da to u slovenskim uvjetima znači "povijesnu reviziju" i "prikrivanje kolaboracije" slovenskih domobrana s okupatorom u vrijeme II. svjetskog rata.

"Borci NOB-a zato neće sudjelovati u obilježavanju novouvedenog praznika, on ne doprinosi smirivanju političkih prilika", naveo je u izjavi za javnost predsjednik udruge slovenskih partizana-veterana Janez Stanovnik.

Slovenska vlada proglasila je prošlog tjedna 23. kolovoz spomen-danom na žrtve svih totalitarizama, uključujući i žrtve komunizma, pozvavši se na rezoluciju koju je 2009. usvojio Europski parlament.

Stanovnik je izjavio da je obilježavanje tog spomen-dana u Sloveniji uvedeno kao dio "desničarske ofenzive" u kojoj se pobijeđeni domobrani pokušavaju izjednačiti s pobjednicima u II. svjetskom ratu, te da su partizani spasili Slovence od okupacije i uništenja.

"Radi se o pokušaju rehabilitacije kolaboracionizma, te diskvalifikacije ili čak kriminalizacije NOB-a i socijalističkog uređenja. U Jugoslaviji i Sloveniji se o komunističkom totalitarizmu može govoriti samo u prvih 10 godina nakon završetka rata", rekao je Stanovnik, dodavši da je nakon toga zavladalo vrijeme obnove, samoupravljanja i relativno visoke socijalne sigurnosti.

Slovenski borci-antifašisti u izjavi su ocijenili da novi spomen-dan zato u slovenskim uvjetima danas unosi ideološku pristranost, protukomunizam i nacionalne podjele.

Hina