EVO VAM PORTAL! NA!
  Forum hrvatskih branitelja - dragovoljaca Domovinskog rata
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.
22. 08. 2014., 08:52

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
News
Stats
152402 Postova u 786 Tema od 1401 Članova
Najnoviji Član: denis
Traži:     Napredno pretraživanje
* Forum Forum Pomoć Prijava Registracija
Forum hrvatskih branitelja - dragovoljaca Domovinskog rata  |  Forum  |  JUTARNJA KAVICA I SLOBODNA RASPRAVA  |  Tema: Zdravlje 0 Članova i 4 Gostiju pregledava ovu temu. « natrag naprijed »
 Str: [1] 2 3 ... 18 Dolje Ispis
Autor Tema: Zdravlje  (Posjeta: 78435 puta)
Dobra Vila
Urednik
*****
Postova: 6312


Samo čisto srce zna što je ljubav....


Zdravlje
« na: 28. 01. 2012., 11:27 »

Evo otvaram novu temu,nadam se da će vam se svidjeti i da će biti puno toga korisnog ovdje za pročitati  angel5
Evidentirano

Ja bi ugledala sunce kad bi ugledala nju,
ja bi imala ljepotu da je pored mene tu,
ja sam znala da ću svoju ljubav pokloniti njoj,
mojoj lijepoj zemlji Hrvatskoj...
Dobra Vila
Urednik
*****
Postova: 6312


Samo čisto srce zna što je ljubav....


Odg: Zdravlje
« Odgovor #1 na: 28. 01. 2012., 11:31 »

Psiholozi shvatili na što smo tako osjetljivi




Zašto su ljudi u modernom društvu sve češće depresivni i psihički labilni? Odgovor na ovo pitanje možda ima veze i s činjenicom da ignoriranje boli, čak i ako vas ignorira vama nepoznata osoba. Novo istraživanje pokazuje da na nas utječe i to kad nas ignorira slučajni prolaznik.

Osjećaj pripadnosti može se razviti i iz nečeg tako jednostavnog kao što je kontakt očima koji ste uspostavili sa strancem. Osjećaj pripadnosti grupi nužan je za ljude. Svi su pod stresom kad ih se izostavlja i ignorira. Zaključak je to nove studije objavljene u stručnom časopisu Psychological Science.

Da bi bili sretni, ljudi moraju imati osjećaj povezanosti s drugima i to psiholozi već znaju. Klub ljubitelja goblena, crkveni zbor ili prijateljski nastrojeno susjedstvo dovoljni su da se zadovoljili ova potreba za povezanošću.

Dr. Eric D. Wesselmann sa Sveučilišta Purdue želio je shvatiti koliko je malo nepažnje potrebno da bi se netko osjetio isključenim iz društva. Na tu temu je proveo i studiju s kolegama Florenciom D. Cardoso s Nacionalnog sveučilišta de Mar del Plata u Argentini, Samanthom Slater sa Sveučilišta Ohio i Kiplingom D. Williamsom sa Sveučilišta Purdue.

Uznemireni i zbog slučajnog prolaznika

'Neki od mojih koautora ustanovili su, primjerice, da su se ljudi uznemirili čak i kad ih je ignorirao stranac', piše Wesselmann. Istraživački tim osmislio je način na koji će to testirati.

Studija je provedena u suradnji s osobljem Sveučilišta Purdue. Na putu punom ljudi njihov je suradnik izabrao osobu i odlučio je pogledati u oči, pogledati je u oči i osmjehnuti se ili pogledati je u smjeru očiju, ali skrenuti pogled na uši i dalje gledati u njih kao da je riječ o zraku. Kad je asistent prošao kraj osobe, podigao bi palac gore ili dolje, što je bio znak drugom asistentu, koji je odmah tu osobu upitao: 'Osjećate li da ste u zadnjih nekoliko sekundi isključeni od osoba oko sebe?'

Osobe kojima je asistent pogledao u oči, bez obzira je li se osmjehnuo ili ne, osjećale su manju isključenost nego one koje je ignorirao.

'To su ljudi koje uopće ne poznajete, slučajni prolaznici, ali to što će doći do kontakta očima ili to što će vas ignorirati ima barem trenutno djelovanje na vas', kaže dr. Wesselmann.

Prijašnja istraživanja su pokazala da se ljudi osjećaju lošije čak i ako ih ignorira osoba s kojom ne žele imati ništa. To se pokazalo točnim i kod crnaca koje je ignorirao član Ku Klux Klana.

'U ovom istraživanju dokazana je snaga međuljudske povezanosti. Čini se da je riječ o vrlo snažnom fenomenu', zaključio je dr. Wesselmann.
Evidentirano

Ja bi ugledala sunce kad bi ugledala nju,
ja bi imala ljepotu da je pored mene tu,
ja sam znala da ću svoju ljubav pokloniti njoj,
mojoj lijepoj zemlji Hrvatskoj...
Dobra Vila
Urednik
*****
Postova: 6312


Samo čisto srce zna što je ljubav....


Odg: Zdravlje
« Odgovor #2 na: 28. 01. 2012., 11:35 »

Usamljenost – najbizarnija 'zarazna' bolest na svijetu




Samoća povećava rizik od demencije, visokog krvnog tlaka, srčanih bolesti i raka, a geni koje trebamo u borbi protiv ozbiljnih virusnih infekcija manje su aktivni kod usamljenih osoba nego kod ostatka populacije. Osim toga, ma koliko čudno zvuči, usamljenost je i zarazna.

Journal of Personality and Social Psychology izvijestio je da se usamljenost može proširiti među određenom grupom slično kao neka zarazna bolest. Usamljeni s vremenom 'inficiraju' osobe oko sebe, pa i one postanu usamljene. Zapravo, ako je jedna osoba rekla da se osjeća usamljeno, osobe najbliže njoj su dvije godine kasnije imale 52 posto veće šanse da se također osjećaju usamljeno. Znanstvenici su odbacili mogućnost da usamljeni ljudi jednostavno traže sebi slične, nego smatraju da je u pitanju doslovno sijanje osjećaja usamljenosti.

No, nije li ova studija kontradiktorna – na kraju krajeva, zar usamljeni nisu najčešće sami, pa kako bi mogli ikoga zaraziti? Ali, znanstvenici nisu definirali usamljenost po broju osoba s kojima netko kontaktira, nego po kvaliteti osobnih odnosa i subjektivnom osjećaju izolacije koju netko osjeća. Zato se neki osjećaju užasno usamljeni i kad nisu sami. Upravo je ovo negativno ponašanje usamljenih ljudi, koje karakterizira i veliko nepovjerenje prema drugima toliko zarazno.

Još neke činjenice o usamljenosti

- u prosjeku se ljudi osjećaju usamljeno 48 dana godišnje, no ukoliko imaju usamljenog prijatelja, broj tih dana može se povećati;
- svaki dodatni prijatelj (ukoliko već nije usamljen) smanjuje učestalost osjećaja usamljenosti za 0,04 dana tjedno, ili dva dodatna dana godišnje;
- žene su sklonije usamljenosti i širenju ovog osjećaja u svojoj okolini;
- osjećaj usamljenosti lakše se širi među prijateljima nego među članovima obitelji.

Osjećaj praznine i odbačenosti

Usamljenost je osjećaj koji može biti veoma jak i bolan. Onaj tko je usamljen osjeća prazninu. Osjeća se izolirano i odbačeno od svih ljudi. U takvom stanju osoba može biti vrlo ranjiva i uplašena.
No, budući da je usamljenost povezana s nizom mentalnih i fizičkih bolesti, te može skratiti nečiji život, važno je da osoba prepozna osjećaj usamljenosti ili pomogne onima koji su njime 'inficirani'.

Zdravstveni rizici

Za zdravlje je ponekad nužno biti sam. No, povremeno osamljivanje je nešto sasvim drugo od usamljenosti i izolacije. Ako se prodube, ovi osjećaji mogu vrlo negativno utjecati na zdravlje. U samoći se ljudi znaju potpuno zapustiti i zapostaviti osobnu higijenu, prehranu, tjelovježbu ili zdravstvene preglede.

Primjerice, studija provedena na Sveučilištu Chicago dokazala je da usamljenost utječe i na funkcije mozga. Između ostalog, pokazalo se da sudionici studije koji su patili od usamljenosti imaju znatno različite funkcije u određenim područjima mozga dok su gledali slike ljudi koji uživaju u društvu ili u neugodnim okolnostima. Zaključili su stoga da dugoročna društvena izolacija šteti zdravlju jednako kao i 15 popušenih cigareta dnevno ili redovito opijanje.

"Osjećaj samoće i nevoljenosti također može izazvati probleme sa spavanjem, pa čak i bržu progresiju demencije. Loša je vijest da usamljenost podiže razinu hormona stresa, tj. kortizola, ali i krvnog tlaka, koji može izazvati srčani ili moždani udar", upozorava psiholog John Cacioppo sa Sveučilišta Chicago.

Kako se izliječiti?

Obnovite dobre obiteljske veze i prijateljstva
Zbog ubrzanog tempa života, vrlo je lako izgubiti vezu s nekim osobama. Ako s nekima niste pričali duže vrijeme ili ste bili ljuti zbog neke sitnice, odbacite negativne osjećaje i ponos – nazovite ih.

Pažljivo birajte prijatelje
Koliko god je to moguće, okružite se sretnim, energičnim ljudima. Jer, slično kao i usamljenost, i sreća je također zarazna. Čak i ako se osjećate loše, ne pričajte samo o negativnim stranama svog života jer će to zamoriti i najodanije.

Rastite kao osoba
Učenje nikad ne treba stati. I u poznijim godinama možete upisati neki tečaj i svladati novu vještinu. Postanite član nekog kluba ili posjećujte javna predavanja – proširit ćete i um i društvenu mrežu.

Budite ljubazni
Možda vas drugi izbjegavaju jer djelujete neljubazno. Ukoliko ste sramežljivi i nesigurni, to može značiti i da niste dovoljno vježbali komunikacijske vještine. Ili vi baš mislite da ste zanimljiva i duhovita osoba? Ispitajte se, smijete li se uglavnom na tuđi račun i ističete tuđe mane. Dobra komunikacija nije natjecanje u duhovitosti – i jednostavan osmijeh može biti dovoljan.

Volontirajte
Volontirajte iskreno, drugima pružite ono što možete (tako neće nitko 'pregorjeti') i ne očekujte ništa zauzvrat. Ovo će obogatiti vaš život na mnogo načina.

Vježbajte
Tjelovježba je dobra za fizičko i mentalno zdravlje. Osim toga, to je odličan način da upoznate nove ljude. Upišite se u neki klub u blizini. Odlična ideja je i tečaj plesa – upoznat ćete neke zanimljive ljude, razviti vještinu i biti fit.

I na koncu
Sumnjate li da je netko iz vaše sredine usamljen, pružite mu podršku. Možda biste mogli sve promijeniti.
Evidentirano

Ja bi ugledala sunce kad bi ugledala nju,
ja bi imala ljepotu da je pored mene tu,
ja sam znala da ću svoju ljubav pokloniti njoj,
mojoj lijepoj zemlji Hrvatskoj...
Dobra Vila
Urednik
*****
Postova: 6312


Samo čisto srce zna što je ljubav....


Odg: Zdravlje
« Odgovor #3 na: 28. 01. 2012., 11:40 »

U osam godina prepolovili broj srčanih udara



Broj smrtnih slučajeva od srčanog udara u Velikoj Britaniji prepolovljen je u samo osam godina. Kako im je uspjelo? Britanci danas imaju manje pušača, zdravije se hrane, a bolnice im pružaju bolju pomoć.

Nagli pad smrtnosti od srčanog udara rezultat je manjeg broja pušača, zdravije prehrane, koja dovodi do boljeg zdravlja, manje kolesterola i nižeg tlaka, te bolje njege koju pacijenti dobivaju u bolnicama. Od 2002. do 2010. broj fatalnih srčanih udara pao je za 50 posto kod muškaraca i za 53 posto kod žena. Istovremeno je pao i broj srčanih udara općenito, i to kod muškaraca za 33 posto, a kod žena za 31 posto.

Ipak, britanski stručnjaci sa Sveučilišta Oxford misle da ovaj trend neće potrajati, jer je sve više mladih ljudi debelo i ima dijabetes, dakle imaju faktore rizika za razvoj srčanih bolesti.

Tijekom istraživanja, koje je uključivalo analizu podataka 840.000 osoba koje su imale srčani udar, bez ili s kobnim posljedicama, znanstvenici su željeli ustanoviti što je uzrok naglog pada smrtnosti. Pokazalo se da u prevenciji gotovo jednaku ulogu ima životni stil i bolja njega u bolnici.

Čak 61 posto onih koji su imali srčani udar bili su muškarci, a 73 posto oni koji su stariji od 65 godina. Ustanovili su i da je 36 posto srčanih udara bilo fatalno.

Profesor Michael Goldacre, jedan od autora studije, ističe da je postotak pušača u istom razdoblju pao s 27 na 21 posto populacije, te da su uvedene zabrane pušenja.

'Velik pad broja pušača, ljudi koji jedu zdravije masnoće, manji broj osoba s povišenim tlakom te veća upotreba lijekova, sve je to pomoglo. Istovremeno je došlo do poboljšanja njege u bolnicama', kaže prof. Goldacre.

Ipak pesimistični

Ipak, liječnici nisu optimistični. Osobe koje su danas u 30-im i 40-im godinama – grupa koja se približava dobnoj granici rizičnoj za pojavu srčanih udara – manje su vježbale u mladosti nego ljudi koji su danas u 50-ima ili stariji.

'Manje su uključeni u sportske aktivnosti, obično ne hodaju, a ova neravnoteža potrošnje energije može biti značajna', napisali su.
Evidentirano

Ja bi ugledala sunce kad bi ugledala nju,
ja bi imala ljepotu da je pored mene tu,
ja sam znala da ću svoju ljubav pokloniti njoj,
mojoj lijepoj zemlji Hrvatskoj...
Dobra Vila
Urednik
*****
Postova: 6312


Samo čisto srce zna što je ljubav....


Odg: Zdravlje
« Odgovor #4 na: 29. 01. 2012., 08:23 »

Znate li se vi uopće opuštati?



Vikende provodite kao zombi pred TV ekranom ili ste radni ritam uveli i po kući izmorivši se više nego ste trebali? U oba slučaja prevladavaju krajnosti koje rezultiraju umorom. Da biste izvukli najviše iz vikenda morate uvesti neka pravila koja će raditi za vas.

Iz napornog i užurbanog radnog ritma, u petak poslijepodne trebate prijeći na opušteni kućni ritam. Kako opustiti tijelo i um?

1. Vikend je vrijeme za druženje, a ne osamljivanje
Jedva čekate biti malo sami? I to je potrebno, ali neka osamljivanje ne bude pravilo nego iznimka ili tek manji segment slobodnog vremena. Organizirajte vrijeme i aktivnosti koje će uključivati prave prijatelje.


20 tehnika za svladavanje stresa
"Osjećaj povezanosti i ljubavi među najvećim su faktorima za osobni osjećaj sreće," kaže dr. Cassie Mogilner, sa Sveučilišne škole Wharton School koja se posvetila istraživanju sreća. To bi nas trebalo potaknuti da slobodno vrijeme ne provodimo kupujući stvari nego družeći se s ljudima.

2. Nahranite se duhovno - pružite nešto drugima
Što češće ljudi sudjeluju na vjerskim ceremonijama to su zadovoljniji, tvrdi se u studiji objavljenoj u Journal of Economic Psychology. Vjera i molitva, zadovoljava osnovnu ljudsku potrebu da budemo dio nečeg većeg od sebe. Ako niste vjernik, volontirajte, pomažite potrebitima. Volontiranje, naime, ima slično djelovanje. 'Veliko zadovoljstvo dobijemo pomažući drugima,' nastavlja dr. Lyubomirsky.

3. Neka teče znoj
'Tjelovježba potiče ispuštanje endorfina koji potiče dobro raspoloženje. Osim toga kroz nju možemo postati bolji i osjećati se kao kapetan na vlastitom brodu,' objašnjava dr. Lyubomirsky. Bilo koja aktivnost je dobra ali ćete još veće koristi imati ako vježbate u prirodi. Osjećat ćete se snažnije i dulje ćete ustrajati nego da vježbate u zatvorenom.

4. Kućni poslovi ne smiju zagospodariti vikendom i vama
Imate listu neobavljenih nužnih kućanskih poslova? Odredite vrijeme koje ćete im posvetiti, primjerice blok od dva do tri sata. Tako ćete imati vrijeme za rad i trenutak kad vam ističe 'radno vrijeme'. Razmislite i što možete odgoditi ili obaviti tijekom radnog dana.

5. Ne budite gledatelj
Nakon tjedna punog obaveza mijenjanje kanala s kauča čini vam se kao nešto što bi liječnik propisao. No, gledanje TV-a tijekom vikenda ne stvara puno užitka. Sociolozi sa Sveučilišta Maryland ustanovili su da nesretni ljudi 30% više gledaju TV nego vrlo sretni ljudi. Ograničite i vrijeme pred kompjuterom te pregledavanje poruka. Neke mogu biti povezane s poslom pa će vas bespotrebno uznemiriti i unijeti stres u slobodne dane.

6. Osmislite nešto zanimljivo za nedjelju navečer
Nova istraživanja pokazuju da neugodne situacije teže proživljavamo dok ih očekujemo. To može objasniti zašto se mnogi osjećaju loše u nedjelju navečer. U ovo vrijeme već su opsjednuti mišlju da sutra počinje još jedan naporan tjedan. Umjesto da nedjelju dočekate u očekivanju ponedjeljka unaprijed isplanirajte neku zabavnu aktivnost. Navečer ćete zaspati uz veselije misli.
Evidentirano

Ja bi ugledala sunce kad bi ugledala nju,
ja bi imala ljepotu da je pored mene tu,
ja sam znala da ću svoju ljubav pokloniti njoj,
mojoj lijepoj zemlji Hrvatskoj...
Dobra Vila
Urednik
*****
Postova: 6312


Samo čisto srce zna što je ljubav....


Odg: Zdravlje
« Odgovor #5 na: 30. 01. 2012., 06:39 »

Napuhani ego može dovesti do srčanog udara



Kod narcisoidnog poremećaja osobnosti pojedinac ima osjećaj vlastite grandioznosti, ali je istovremeno jako osjetljiv na kritiku. Pronicljiv je, ali gotovo da ne suosjeća s drugima, te je češće zaokupljen pojavom nego sadržajem. Cijena koju plaća uključuje i slabije fizičko zdravlje.

"Narcisoidni poremećaj osobnosti šteti međuljudskim odnosima. Štetan je i za fizičko zdravlje, posebno kod muškaraca", kaže psihologinja Sara Konrath sa Sveučilišta Michigan, koja je sudjelovala u novoj studiji.

Prijašnje studije dr. Konrath i drugih stručnjaka potvrdili su da je razina narcizma u porastu širom SAD-a, te da je narcizam učestaliji kod muškaraca. Ovaj poremećaj osobnosti karakterizira prenapuhani osjećaj važnosti, precjenjivanje vlastite jedinstvenosti i osjećaj grandioznosti.

Dr. Konrath i njene kolege David Reinhard sa Sveučilišta Virginia te William Lopez i Heather Cameron sa Sveučilišta Michigan proučili su ulogu narcizma s obzirom na razinu hormona stresa kortizola kod 106 studenta.

Sudionicima istraživanja nisu davali zadatke koji bi na neki način povisili razinu stresa, jer je to opet rizičan faktor za razvoj niza bolesti, uključujući i srčane.

'Iako narcisoidne osobe imaju grandioznu percepciju vlastite osobe i čini se da na jednoj razini pucaju od samopouzdanja, istovremeno u osnovi imaju vrlo krhko samopouzdanje, zbog čega često kreću u agresivne mjere obrane ukoliko misle da je njihov osjećaj superiornosti ugrožen', kaže dr. Reinhard.

'To je povezano s povišenim tlakom i većom razinom stresa, zbog čega je logično da narcizam utječe na kronično povišeno stanje stresa u organizmu', dodaje.

Reinhard, Konrath i kolege dokazali su da su osobe s narcisoidnim crtama imale povišeniju razinu kortizola, ali samo ako je bila riječ o muškarcima. Žene s ovim crtama osobnosti imale su daleko rjeđe problema s povišenom razinom kortizola.

Ovu razliku objašnjavaju kulturnim utjecajem, jer se od muškaraca očekuje da budu arogantni i dominantni, pa to kod muškaraca s narcisoidnim poremećajem osobnosti posebno dolazi do izražaja.

Utjecaj odgoja

Današnji učenici su za 30 posto narcisoidniji od onih iz 1982. Krivi su roditelji. Pretjeranim pohvalama odgajaju samouvjerene, prodorne i vrlo uvredljive potomke. Ali opet, ne valja ni ako ih uopće ne hvalite.

Profesor Twenge, autor knjige Ja-generacija: Zašto su današnji mladi Amerikanci samouvjereniji, prodorniji i jadniji nego ikad prije, tvrdi da je došlo vrijeme da djeci prestanemo govoriti da su posebna i da mogu raditi i postati što god požele, te da im umjesto toga pomognemo da postave realnije ciljeve u životu.

No, posljedice suprotnoga ekstrema – premalo pohvala, poštovanja i poticanja – mogu biti jednako štetne, ako ne i štetnije. Istraživanje je pokazalo da su ljudi s niskim stupnjem samopoštovanja skloniji destruktivnom ponašanju, posebno opijanju, drogiranju, nasilju i kriminalu.
Evidentirano

Ja bi ugledala sunce kad bi ugledala nju,
ja bi imala ljepotu da je pored mene tu,
ja sam znala da ću svoju ljubav pokloniti njoj,
mojoj lijepoj zemlji Hrvatskoj...
pinki33
Administrator
*****
Postova: 28754


Slab je onaj koji je izgubio vjeru u sebe.


Email
Odg: Zdravlje
« Odgovor #6 na: 30. 01. 2012., 09:22 »

Ljubomora i posesivnost


Postavljeno u: Ljubavni problemi
anksioznost, ljubavni problemi, ljubomora, posesivnost

Mnogi ne prave razliku između ljubomore i posesivnosti. Iako naizgled slična, reč je o sasvim različitim osećanjima. Ljubomora predstavlja zabrinutost (strah) osobe da može biti ostavljena zbog postojanja neke treće osobe. Jedna od osoba u vezi postaje ljubomorna tek onda kada uvidi da postoji realna opasnost da izgubi osobu sa kojom je u vezi. Za ljubomoru mora postojati neki povod u realnosti (neko ponašanje koje jedan od partnera inicira, na primer flertovanje). Svako od nas je ponekad ljubomoran. To može nekada biti opravdano (sa razlogom) a nekada neopravdano (biti isključivo odraz lične nesigurnosti). Osoba koja je ljubomorna kada uvidi da ne postoji realna opasnost da bude ostavljena, prestaje da bude ljubomoran/na, što nije slučaj kod posesivnosti. Dakle, ljubormora je prolazna a posesivnost često nije.

Za razliku od ljubomore, posesivnost je osećanje anksioznosti (koje može dostići i nivo panike) u čijoj su osnovi nerealistične procene pojedinca da može biti ostavljen/na, prevaren/na i odbačen/na. Na emotivnom planu osoba jako strepi ne samo da će biti ostavljena, već i da će se osećati povređeno, besno i da neće moći da podnese ta osećanja (užasavenje), ili život bez partnera. Na nivou ponašanja, osoba koja je sklona posesivnosti u svemu vidi znakove potencijalnog ostavljanja ili prevare, aktivno traga i konstruiše (fantazira) realnost tako da pronađe potvrdu i “dokaze” za svoje sumnje. Za razliku od ljubomore, kod posesivnosti, bilo koji događaj (čak i izmišljen, trivijalan) može postati povod (okidač) za stalnu sumnju i strepnju. Mišljenje osoba koje su posesivne je paranoidno. U osnovi može biti mehanizam projekcije (osoba svoj strah od odbacivanja prebacuje u spoljašnju realnost pripisujući ga nekim spoljašnjim uzročnicima).

Šta je u osnovi posesivnosti? U osnovi posesivnosti je duboko osećanje nesigurnosti u vlastiti self, loša slika o sebi (slika o sebi kao nekome koje neadekvatan, loš i zbog toga ne može biti voljen i prihvaćen od strane drugih), fragilan identitet (na primer: kod muškaraca osećaj da nije dovoljno dobar, “pravi” muškarac), osećanje praznine, istorija ostavljanja, zlostavljanja ili zanemarivanja u porodici, ili čak neki od poremećaja ličnosti (psihopatija, granični, zavisni, histrionski itd.).

Na posesivnost ne treba gledati kao na fenomen sve ili ništa. Svako od nas se bar malo oseća nesigurno i samim tim svako je sklon izvesnom stepenu posesivnosti u određenim okolonosti (na primer: kada iracionalno procenjujemo da nismo dostojni partnera, da je on/ona bolji/a, atraktivniji/a od nas i sl.). To ne znači automaski da se radi o nekom poremećaju. Većina ljudi je posesivna u podnošljivoj meri, koja ne prelazi granicu patološkog. Posesivnost se može ispoljavati od retkih ili povremenih epizoda nesigurnosti (što može biti slučaj na početku veze, kada smo jako zagrejani za partnera ali nismo sasvim sigurni da je i druga strana isto toliko zainteresovana) pa sve do patološke posesivnosti koja jeste u sklopu ozbiljnijih poremećaja.

Patološka posesivnost je hronična i u potpunosti iracionalna, paranoidna. Osobe koje su patološki posesivne hronično su preplašene od ideje da mogu biti ostavljene ili prevarene, stalno proveraju partnera (proveravaju njegove/njene lične stvari, telefon, raspituju se kod drugih ljudi, prate ih i sl.), skloni su svađanjima i izlivima besa. Jednom rečju zbog straha nastoje da osobu u potpunosti izoluju i kontrolišu. Ove osobe su duboko nesigurne u sebe, sve do mržnje prema sebi. Patološki posesivne osobe su veoma naporne za partnere sa kojima su u vezi. Problem sa njima je u tome što oni nerado priznaju da imaju ovaj problem i retko se samoinicijativno obraćaju za pomoć (imaju odustvo uvida o problemu, što je genralno karakteristika poremećaja ličnosti). Obično je reč o osobama koje pate od ovog problema godinama, problem se prenosi iz veze u vezu (dakle, nema veza sa osobama sa kojima su trenutno u vezi). To su često anksiozne osobe koje su sklone simbiotskim vezama, ali mogu biti i osobe sa teškim poremećajima ličnosti. Ovi drugi su često veoma egocentrični, manipulativni, emotivno prazni a mogu biti i agresivni. Osobe koje su sa njima u vezi, neretko bivaju totalno izmanipulisane (stalnim kritikama, ucenama i omalovažavanjem), zbog patološke kontrole povlače se iz socijalnog života, osećaju se krivim (za nešto što nisu učinili), prestaju da se druže sa prijateljima ili članovima porodice.

Patološki posesivne osobe nastoje da osobu sa kojom su u vezi skroz izoluju da bi on/ona bili samo pod njihovom kontrolom. Često je slučaj da se upravo osobe koje su bile (ili su) u vezi sa osobom koja je patološki posesivna, obraćaju za pomoć psihologu. Neke od tih osoba su toliko izmanipulisane i zastražene da prosto nemaju snage da preseku i završe vezu. Neke su pak ubeđene (obično na početku veze) da je ponašanje njihovog partnera izraz njihove velike ljubavi i odanosti, što je naravno potpuna besmislica. Osobe koje su patološki posesivne imaju veoma ograničen kapacitet za ljubav, to nije zato što su te osobe loše ili zle, već ni one same nisu bile voljene i pate od ozbiljnih psiholoških problema.

Osobe koje su posesivne nikada se ne manjaju samoinicijativno. Ova vrsta problema se teško rešava, jer se radi o veoma ukorenjenim strahovima, poremećajima ličnosti (videti tekst na ovom sajtu „Poremećaji ličnosti”) i posebno zbog toga što ove osobe odbijaju da se obrate za pomoć. Ova vrsta problema zahteva psihoterapijski tretman jer se sa godina progoršava. Osoba godinama, postaje sve više anksiozna, agresivna i paranoidna, što je sve više udaljava od realnosti.

Naš savet osobama koje imaju partnera koji je patološki posesivan je da ne polažu mnogo nade u to da će se to promeniti. To je težak problem koji zahvata srž identiteta osobe. Budite oprezni ako zapazite da vas vaš dečko/devojka provera, gleda vaš telefon, govori vam s kim treba a s kim ne treba da se družite i sl. To na početku može izgledati sasvim bezazleno ali kasnije može posatati pakao. Ne mojte misliti da ste psiholog i da ćete pomoći osobama koje su patološki posesivne. Najbolje što možete da uradite jeste da ih pošaljete kod psihologa ili psihijatra a vi da se sklonite i sačuvate sebe.

Vladimir Mišić

dipl. psiholog
Evidentirano

Nek' se cuje, nek' se zna
nek' vijori zastava
neka nitko ne dira
u moj mali dio svemira...
pinki33
Administrator
*****
Postova: 28754


Slab je onaj koji je izgubio vjeru u sebe.


Email
Odg: Zdravlje
« Odgovor #7 na: 30. 01. 2012., 09:42 »

NIŽI TLAK I JAČE SRCE
Sedam na dan – i nema kolesterola


Rezultati najnovijeg istraživanja su pokazali da nam je dnevno potrebno svega sedam oraha kako bismo se zaštitili od bolesti te snizili kolesterol.


PRAVI IZBOR
Deset namirnica za bistriji mozak
POMLADITE ORGANIZAM Evo u čemu se krije eliksir mladosti
LJEKOVITA SVOJSTVA Najobičniji orasi mogu vam spasiti život

10 POMAGAČA
Hrana koja nas oslobađa lošeg kolesterola
Što je tako dragocjeno u orasima? Sadrže vrlo visoke razine polifenola, antioksidansa koji mogu zaštititi tijelo od molekula koje štete tkivu. Oni su također odličan dijetalan izvor vlakana, magnezija, B vitamina, vitamina E i drugih antioksidansa.

Dakle, ako želite sniziti razinu kolesterola, u svakodnevnu prehranu biste trebali uključiti minimalno sedam oraha. Pomoći ćete organizmu da se bori protiv upala, a one su, uz visoki kolesterol, vodeći faktor rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

'Orasi su daleko zdraviji od brazilskih oraščića, pistacija, pekan oraha, kikirikija, badema, makadamija, cashew oraščića i lješnjaka', poručuju znanstvenici.

I protiv stresa

Osim toga, prehrana bogata orasima može pripremiti organizam za bolje podnošenje stresa.

Istraživanje provedeno na ljudima koji su tri tjedna jeli orahe, a inače imaju visoku razinu lošeg kolesterola, pokazalo je da u stresnim situacijama imaju niži krvni tlak nego obično. "Oni koji su tri tjedna jeli orahe, imali su niži krvni tlak nego drugi sudionici istraživanja", rekla je profesorica Sheila West s Državnog sveučilišta Penn.

Orasi bi nekima mogli spasiti i život jer pretjerani biološki odgovor na stresnu situaciju, uočen kod određenih osoba, povećava rizik za razvoj srčanih bolesti. Omega-3 masne kiseline, koje se nalaze u orasima, poznati su razrjeđivači lošeg kolesterola.

Magazin.hr
Evidentirano

Nek' se cuje, nek' se zna
nek' vijori zastava
neka nitko ne dira
u moj mali dio svemira...
Dobra Vila
Urednik
*****
Postova: 6312


Samo čisto srce zna što je ljubav....


Odg: Zdravlje
« Odgovor #8 na: 30. 01. 2012., 19:21 »

Ne večerajte prije spavanja ako vam je život mio




Krenete li na spavanje odmah nakon večere, rizik da ćete doživjeti moždani udar povećava se za čak 66 posto! Pričekajte zato barem sat vremena, pa tek onda legnite.

Na Medicinskom fakultetu u Ionnini, Grčka, proučavali su 500 osoba od kojih je polovica imala moždani udar, a druga polovica akutni koronarni sindrom (česti oblik srčanih bolesti sa smanjenim dotokom krvi u srce zbog začepljenih arterija).

Ispitanike su podijelili u dvije grupe. One koji su pričekali 60 do 70 minuta nakon večere, te su zatim išli na počinak, i one koji su odmah išli spavati. U drugoj su grupi ljudi imali 66 posto veću šansu dobiti moždani udar. Osobe koje su pričekale između 70 i 120 minuta, bile su 76 posto zaštićenije.

Rizici od drugih bolesti

Osim toga, legnete li sat vremena nakon večere, mogli biste imati i manji rizik od akutnog koronarnog sindroma.

Mali vremenski razmak između večere i počinka povezan je i s višim rizikom od gastroezofagusnog refluksa, koji je pak povezan s apnejom u snu – faktorom rizika za moždani udar. S druge strane, američki stručnjaci imaju drugačije viđenje pozadine ovih rezultata.

'Kada jedemo, promijeni se razina šećera u krvi, razina kolesterola, kao i cirkulacija. Sve ove privremene promjene mogu utjecati na rizik od moždanog udara. Dok je ova studija uključila relativno mali broj pacijenata, vrijeme koje prođe između večere i počinka je nešto što moramo dalje proučiti. Za sada zapamtite, vaša je majka bila u pravu', zaključio je dr. David Holmes, profesor medicine Klinike Mayo, koji je komentirao grčku studiju.
Evidentirano

Ja bi ugledala sunce kad bi ugledala nju,
ja bi imala ljepotu da je pored mene tu,
ja sam znala da ću svoju ljubav pokloniti njoj,
mojoj lijepoj zemlji Hrvatskoj...
pinki33
Administrator
*****
Postova: 28754


Slab je onaj koji je izgubio vjeru u sebe.


Email
Odg: Zdravlje
« Odgovor #9 na: 30. 01. 2012., 19:37 »

Magazin   Zdravlje   Statini kod žena povećavaju rizik od šećerne bolesti

VIŠEGODIŠNJE ISTRAŽIVANJE
Statini kod žena povećavaju rizik od šećerne bolesti
Znanstvenici su obradili podatke o oko 150 tisuća žena u dobi od 50 do 70 godina i utvrdili su da se šećerna bolest pojavila kod njih 10 tisuća s tim da su se izgledi za tu bolest bili 48 posto veći kod žena koje su uzimale statine.
Autor: Hina| Photo: Pixsell | Četvrtak, 12.01.2012 19:23

Statini, lijekovi za snižavanje kolesterola, mogli bi biti povezani s povećanim rizikom od pojave šećerne bolesti kod žena u dobi od 50 do 70 godina, pokazalo je američko istraživanje.

Istraživanje, objavljeno u časopisu Archives of Internal Medicine, utvrdilo je da su žene koje su uzimale statine na početku višegodišnjeg istraživanja imale gotovo 50 posto veće izglede za to da im se postavi dijagnoza dijabetesa od onih koje nisu uzimale statine.

- Liječenje statinom kod žena u postmenopauzi povezano je s povećanim rizikom za šećernu bolest - napisao je Yunsheng Ma s medicinskog fakulteta Sveučilišta u Massachusettsu.

Znanstvenici su obradili podatke o oko 150 tisuća žena u dobi od 50 do 70 godina i utvrdili su da se šećerna bolest pojavila kod njih 10 tisuća s tim da su se izgledi za tu bolest bili 48 posto veći kod žena koje su uzimale statine.

Znanstvenici su pri tom isključili druge faktore rizika za pojavu šećerne bolesti.

Ranija istraživanja pokazala su da se vjerojatnost za obolijevanje od šećerne bolesti kod muškaraca povećava za 10 do 12 posto među korisnicima statina.

Stručnjaci još nisu otkrili razloge te veze a preporučuju osobama koje uzimaju statine da gube na težini i više vježbaju kako bi smanjili rizike za pojavu šećerne bolesti.
Evidentirano

Nek' se cuje, nek' se zna
nek' vijori zastava
neka nitko ne dira
u moj mali dio svemira...
Dobra Vila
Urednik
*****
Postova: 6312


Samo čisto srce zna što je ljubav....


Odg: Zdravlje
« Odgovor #10 na: 31. 01. 2012., 06:42 »

Nemate željeza – evo spasa!



Tradicionalni načini ispravljanja nedostatka željeza uključuju nadomjeske željeza i povećanu konzumaciju mesa. No, željezo se može vrlo dobro nadoknaditi i iz mahunarki.

Znanstvenici s Novog Zelanda otkrili su da je način apsorpcije željeza unutar molekula feritina iz biljke puno učinkovitiji nego što se prije smatralo i da ne uzrokuje iritaciju stanica crijeva. Kad se željezo apsorbira iz mesa ili suplementa, apsorpcija ide na način da se apsorbira atom po atom, dok se iz biljaka apsorbira molekula feritina koja u sebi sadrži tisuće atoma željeza. Time je takav način apsorpcije daleko učinkovitiji, a i stanice crijeva ne troše toliko energije kao kad moraju apsorbirati svaki atom pojedinačno, piše The Journal of Nutrition.

Uobičajeni načini ispravljanja nedostatka željeza uključuju nadomjeske željeza i povećanu konzumaciju mesa. Međutim, uzimanje nadomjestaka često je povezano s neugodnim nuspojavama, poput nadutosti i vjetrova, zbog čega se često prekida njihova primjena, a što se tiče konzumacije mesa, u nekim kulturama je konzumacija mesa ili vrlo slaba ili rezervirana često samo za muškarce.

Otkriće alternativnog i izuzetno učinkovitog mehanizma apsorpcije željeza iz leguminoza predstavlja potencijalno jeftin i dostupan način liječenja nedostatka željeza.

Evidentirano

Ja bi ugledala sunce kad bi ugledala nju,
ja bi imala ljepotu da je pored mene tu,
ja sam znala da ću svoju ljubav pokloniti njoj,
mojoj lijepoj zemlji Hrvatskoj...
pinki33
Administrator
*****
Postova: 28754


Slab je onaj koji je izgubio vjeru u sebe.


Email
Odg: Zdravlje
« Odgovor #11 na: 31. 01. 2012., 14:31 »

Šećerna bolest
U liječenju šećerne bolesti neizostavna je odgovarajuća dijetalna prehrana te primjerena fizička aktivnost.


Šećerna bolest se smatra najučestalijom bolesti žlijezda s unutarnjim izlučivanjem. Posljedica je neodgovorajućeg rada gušterače, točnije jednog njezinog dijela koji se naziva Langerhansovi otočići.

Šećerna bolest ovisna o inzulinu primarno je posljedica razaranja ß-stanica u otočićima u gušterači koje proizvode inzulin. U inzulin neovisnom tipu bolesti glavna obilježja su poremećeno stvaranje i izlučivanje inzulina iz gušterače i otpornost perifernih tkiva na inzulin. Zbog otpornosti tkiva na inzulin glukoza ne ulazi u tkiva i hrani ih nego ostaje u krvi što se očituje u porastu vrijednosti glukoze u krvi.
Sve osobe koje boluju od šećerne bolesti, bilo da su na tabletama ili inzulinu moraju biti na odgovarajućoj preharni.Klinička slika, odnosno očitovanje bolesti zavisi o tipu šećerne bolesti. U osoba s tipom 1 šećerne bolesti javlja se pojačano mokrenje, pojačano žeđanje, pojačan glad te gubitak na težini kao posljedica neodgovarajućeg iskorištavanja glukoze iz krvi. Osobe s ovim tipom šećerne bolesti ako ona nije liječena gube na tjelesnoj težini. Ne zamijeti li se na vrijeme, dovodi do razvoja ketoacidoze koja je stanje koje ugrožava život.

U osoba s tipom 2 bolesti smetnje dugo vremena mogu izostati jer se inzulin izlučuje iako to može biti oslabljeno, ili je opet njegovo djelovanje na tkiva oslabljeno. Iskorištavanje glukoze u tkivima ipak postoji. Osobe s tipom 2 šećerne bolesti češće imaju povišenu tjelesnu težinu. Upravo debljina je uzrok da se glukoza ne iskorištava dovoljno u tkivima. Tek kasne komplikacije su one koje ponekad ukažu na samu bolest. Bolest je upravo opasna zbog razvoja kroničnih komplikacija na očima, bubrezima, živcima te krvožilnom sustavu.

U liječenju šećerne bolesti neizostavna je odgovarajuća dijetalna prehrana te primjerena fizička aktivnost. Odgovarajuća edukacija bolesnika o šećernoj bolesti i njenim komplikacijama omogućit će bolje razumijevanje bolesti te kontrolu bolesti.
U bolesnika s tipom 1 šećerne bolesti u regulaciji glikemije neophodan je inzulin. Danas postoje razni pripravci inzulina koji zamjenjuju nedovoljno stvaranje inzulina u organizmu.
U tipu 2 šećerne bolesti, ne postigne li se dijetom zadovoljavajuća glikemija, primjenjuju se lijekovi koji mogu pojačati stvaranje inzulina u gušterači ili iskorištavanje glukoze u tkivima. U slučaju da se lijekovima, uz odgovarajuću dijetu, ne postiže zadovoljavajuća razina glukoze u krvi, neophodno je i u tipu 2 šećerne bolesti primijeniti inzulin.
Važnost adekvatne prehrane
Sve osobe koje boluju od šećerne bolesti, bilo da su na tabletama ili inzulinu moraju biti na odgovarajućoj preharni. Ponekad se liječenje u tipu 2 šećerne bolesti provodi samo prehranom. Ona podrazumijeva sljedeće:
Hrana koju treba izbjegavati su namirnice koje sadrže šećer:
bomboni, kolači, gume za žvakanje sa šećerom, keksi, med, džem sa šećerom, marmelada sa šećerom, žitarice s dodatkom grožđica i šećera, puding sa šećerom, kandirano voće, zašećereni jogurt, voćni sokovi i gazirana pića s dodatkom šećera, voćni sirupi i čokoladni preljevi sa šećerom i slično.

Bolesnici lakše drže dijetu otkako su Američko društvo za dijabetes i Američko dijetetično društvo sve namirnice podijelili u šest skupina.
Skupina 1. Kruh i zamjene
sve vrste kruha, brašna, tjestenina, riža, proizvoda od žitarica, gotova jela i povrća koji sadrže veću količinu škroba (suhi grah, grašak, kesten, soja).
Skupina 2. Meso i zamjene
sve vrste mesa, ribe, mesnih prerađevina i gotovih proizvoda koje uzimamo kao zamjenu za meso. Prema sadržaju masnoća, ta je skupina podijeljena u tri podskupine: Meso I – tu se nalazi se mršavo meso (bez vidljivih masnoća); u podskupini Meso II - nalazi se meso s malo masnoće, jaja, mesne prerađevine i masni sirevi sa 25% mliječne masti. U skupinu Meso III - svrstana su jako masna mesa, mesne prerađevine i punomasni sirevi sa 45% mliječne masti. Ova podskupina nije pogodna za dijetnu prehranu.
Skupina 3. Povrće
sve povrće, osim onoga koje sadrži veću količinu škroba i nalazi se u skupini 1. Tu se nalazi i povrće s malom energetskom vrijednosti, koje se uzima po želji.
Skupina 4. Voće
svježe i suho voće, gusto ukuhano voće bez šećera te voćni sokovi bez dodatka šećera.
Skupina 5. Mlijeko i zamjene
konzumno mlijeko sa 1% mliječne masnoće, obrano trajno mlijeko sa 1, 6% mliječne masnoće, mlijeko sa 2, 8% mliječne masnoće (djelomično obrano mlijeko), mliječni proizvodi (jogurt, kiselo mlijeko i acidofil) i stepko sa 1% mliječne masnoće.
U ovu se skupinu ubraja mlijeko sa 3, 2% mliječne masnoće (punomasno mlijeko) i mliječni proizvod od punomasnoga mlijeka (jogurt, kiselo mlijeko i acidofil) koji nisu primjereni u dijetnoj prehrani.
Skupina 6. Masnoće i zamjene
Masnoće dijelimo na masnoće životinjskoga i biljnoga podrijetla. Masnoće životinjskoga podrijetla sadrže, osim zasićenih masnih kiselina, i kolesterol.
Masnoće biljnoga podrijetla sadrže jednostruko i višestruko nezasićene masne kiseline. Nezasićene masne kiseline imaju značajnu ulogu u prehrani osoba oboljelih od šećerne bolesti.
U šećernoj bolesti važna je odgovarajuća prehrana, te pridržavanje uputa o terapiji uz redovite kontrole glukoze u krvi koje će omogućiti što bolje liječenje. Na taj način spriječit će se nastanak i pogoršanje komplikacija šećerne bolesti koje mogu znatno otežati život bolesnika.
Evidentirano

Nek' se cuje, nek' se zna
nek' vijori zastava
neka nitko ne dira
u moj mali dio svemira...
Dobra Vila
Urednik
*****
Postova: 6312


Samo čisto srce zna što je ljubav....


Odg: Zdravlje
« Odgovor #12 na: 31. 01. 2012., 18:41 »

Zaštitite crijeva – jedite nešto od ovoga!



Unosom borovnica ili brokule u svakodnevnu prehranu možemo uravnotežiti kolonizaciju bakterija u crijevu te smanjiti upalnu bolest crijeva.

Rezultati istraživanja na miševima pokazali su da je takva prehrana dovela do sniženja broja bakterija E. coli u crijevu, kao i ostalih bakterijskih vrsta povezanih s IBD-om. Upalna bolest crijeva, engl. inflammatory bowel disease (IBD), općeniti je termin koji uključuje ulcerozni kolitis i Crohnovu bolest, te poremećaje nepoznatih uzroka kojima je posljedica upala debelog ili tankog crijeva.

IBD je kronična bolest na koju utječu brojni čimbenici. Ipak, mnogo češća je u razvijenijim zemljama, pa stručnjaci vjeruju da vanjski faktori, kao što je prehrana, moraju igrati određenu ulogu. Učestalost bolesti povećava se u Europi i Sjevernoj Americi, a sve više slučajeva bilježi se i u ostatku svijeta.

Ova otkrića otvaraju mogućnost za nova istraživanja o mehanizmu kojim brokula i borovnica utječu na sastav i metabolizam crijevnih bakterija, kao i na morfologiju samog crijeva, piše u časopisu Nutrition.
Evidentirano

Ja bi ugledala sunce kad bi ugledala nju,
ja bi imala ljepotu da je pored mene tu,
ja sam znala da ću svoju ljubav pokloniti njoj,
mojoj lijepoj zemlji Hrvatskoj...
Dobra Vila
Urednik
*****
Postova: 6312


Samo čisto srce zna što je ljubav....


Odg: Zdravlje
« Odgovor #13 na: 31. 01. 2012., 18:52 »

Što uzrokuje povišen krvni tlak ili hipertenziju



Hipertenzija ili povišen krvni tlak je stanje u kojem je krvni tlak u arterijama kronično visok. Ako je krvni tlak stalno visok, srce mora raditi napornije da bi pumpalo krv, a to može voditi do oštećenja organa i nekoliko bolesti poput srčanog napada, zastoja srca, aneurizma ili nekih drugih.

Normalan krvni tlak je ispod 120/80, krvni tlak između 120/80 i 139/89 naziva se prehipertenzija (kako bi se označili rizici hipertenzije), a krvni tlak iznad 140/90 smatra se hipertenzijom.

Kod 95 posto osoba nije poznat uzrok povišenog krvnog tlaka, a samo kod 5 posto hipertenzija je izravno povezana s nekim uzrokom, poput kroničnih oboljenja, tumora, uzimanja pilula protiv začeća i sl.

Iako, dakle, kod većine osoba nije poznat uzrok povišenog tlaka postoje neki faktori koji se povezuju s ovim stanjem. Njih je važno prepoznati i pronaći način za smanjenje njihovog utjecaja, jer se ponekad eliminiranjem rizičnih faktora krvni tlak može potpuno vratiti u normalnu.

- Pušenje – Prestanite pušiti

- Prekomjerna težina i pretilost – Pokušajte izgubiti na težini i zdravo se hraniti

- Dijabetes

- Sjedilački način života – Nemojte samo gledati u ekrane nego pronađite zabavne aktivnosti koje uključuju kretanje tijela

- Nedostatak fizičke aktivnosti - Što više se krećite i poštujte preporuku od minimalno pola sata tjelovježbe 5 puta tjedno

- Visoki unos soli – Pazite koliko soli unosite i izbjegavajte jako slanu hranu

- Nedovoljan unos kalcija i magnezija

- Nedostatak vitamina D u organizmu

- Velika konzumacija alkohola

- Stres

- Godine

 - Obiteljska povijest povišenog krvnog tlaka


Razvoj visokog krvnog tlaka možete spriječiti ako prilagodite svoj životni stil tako da vam tjelovježba i pravilna prehrana postanu ključne komponente. Važno je održavati zdravu tjelesnu težinu, smanjiti unos soli, alkohola, te izbjegavati stresne situacije.

 
Evidentirano

Ja bi ugledala sunce kad bi ugledala nju,
ja bi imala ljepotu da je pored mene tu,
ja sam znala da ću svoju ljubav pokloniti njoj,
mojoj lijepoj zemlji Hrvatskoj...
pinki33
Administrator
*****
Postova: 28754


Slab je onaj koji je izgubio vjeru u sebe.


Email
Odg: Zdravlje
« Odgovor #14 na: 31. 01. 2012., 19:43 »

Posttraumatski stresni poremećaj

Predloženo je da se u ovaj tekst uklopi tekst sa stranice sa razgovor.   
Klasifikacija prema MKB-10
F43.1   Posttraumatski stresni poremećaj
Posttraumatski stresni poremećaj ili PTSP (često se krivo izgovara pi-ti-es-pi jer se misli da je to engleska kratica; engleski je Post-traumatic stress disorder i engleska kratica PTSD izgovara se pi-ti-es-di; pravi hrvatski izgovor je pe-te-es-pe) oblik je psiholoških posljedica izlaganja stresnim doživljajima, koji uključuju smrtnu opasnost, ozbiljne fizičke povrede ili prijetnju psihičkom ili fizičkom integritetu osobe te koja ta osoba doživljava krajnje traumatično.
U središtu traume je nametljivo sjećanje na središnji stresni (nasilni) događaj, poput slike i zvuka puščane vatre, vriskovi ili trenutačna tišina, ubod nožem, prasak puške, eksplozija mine, ranjavanje, udarac, liptanje krvi, zvukovi zrakoplova, zvukovi sirena.
Nasilna djela imaju pogubnije posljedice na žrtve od posljedica prirodnih katastrofa, jer žrtve nasilja ili nasilnih događaja imaju osjećaj da su namjerno odabrane kao cilj zlostavljanja. Za žrtve zlostavljanja društveni svijet postaje opasnim mjestom u kojem ljudi iz okoline predstavljaju prijetnju sigurnosti. U pamćenje žrtve urezuje se obrazac ljudske okrutnosti zbog koje napadnuta osoba sa strahom gleda sve što imalo nalikuje samom napadu koji je izazvao traumu.
U Hrvatskoj je danas taj problem veoma prisutan zbog velikog broja oboljelih kao posljedica Domovinskog rata.
Simptomi [uredi]

Osnovni simptomi PTSP-a jesu:
Ponovno proživljavanje traumatskog događaja - npr. kroz sjećanja na događaj, snove..., neki svakodnevni događaj potakne sjećanje na traumatski događaj, aktivira se lučenje hormona stresa, žrtvi pred očima sijevaju prizori iz prošlosti, tijelo preplavljuje istim onim osjećajima koje je osjetila tijekom izvorne traume: tijelo se počne preznojavati, javi se osjećaj straha, groznica, drhtanje. Osobe kod kojih je hormon stresa preobilan ne prilagođavaju se i za razliku od osoba bez jakog traumatskog događaja koje se svakodnevnim npr. glasnim zvukovima prilagođavaju, žrtve traume reagiraju uvijek jednako, preintenzivno.
Izbjegavanje svih podsjetnika na traumu (npr. izbjegavanja odlaska na mjesto gdje se trauma dogodila, gledanje filmova sa takvim sadržajima)
Pojačana podražljivost koja se manifestira kao nesanica, razdražljivost, snižen prag na frustracije i sl.
PTSP se liječi farmakoterapijom (tj. lijekovima) i psihoterapijom. Od lijekova se koriste antidepresivi i anksiolitici, te stabilizatori raspoloženja. Od psihoterapije koriste se različite tehnike prorade trauma (preplavljivanje), ali i tehnike relaksacije (npr. progresivna mišićna relaksacija).
Evidentirano

Nek' se cuje, nek' se zna
nek' vijori zastava
neka nitko ne dira
u moj mali dio svemira...
 Str: [1] 2 3 ... 18 Gore Ispis 
Forum hrvatskih branitelja - dragovoljaca Domovinskog rata  |  Forum  |  JUTARNJA KAVICA I SLOBODNA RASPRAVA  |  Tema: Zdravlje « natrag naprijed »
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP Powered by SMF 1.1.14 | SMF © 2006-2009, Simple Machines LLC
Mercury design by Bloc
Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!