In memoriam - dr. Ante Starčević

Pin It

(Žitnik, Gospić, 23. svibnja 1823. - Zagreb, 28. veljače 1896.) NEĆU NI JEDNOG VIJENCA, HOĆU SAMO JEDNOG SVEĆENIKA, HOĆU ŽIVIET U SLADKOJ USPOMENI HRVATSKOGA NARODA BEZ SPOMENIKA

Na današnji dan u svijetlu svete nam uspomene obilježavamo 119 godina od smrti našeg Oca Domovine dr. Ante Starčevića.

Bez obzira na sve brojne pokušaje iskrivljavanja, pa i zlouporabe lika i djela, dr. Ante Starčević je bez sumnje bio i ostao Otac Domovine. Njegovo geslo „Bog i Hrvati“, kao sinteza svih njegovih misli i dalje predstavlja okvir za suvremenu hrvatsku političku djelatnost.

Iako smrt odnosi tjelesno, ostaje živi duh. U Starčevićevom slućaju duh koji i do danas služi svima onima koji, bilo kroz svoju djelatnost ili životno određenje, biraju put istine, slobode i prava. Sve u svrhu i na dobro samog čovjeka, te zajedništvo cijelog hrvatskog nacionalnog bića. Ulogu čuvara neumrlosti preuzela je povijest. Učiteljica koja svakoga časti i baštini prema svojoj mjeri, sukladno zaslugama i na primjer budućih naraštaja. Činjenica je da su se od njegove smrti pa do danas dogodile brojne promjene. Izmjenile su se tako državne, socijalne i društvene prilike. Ali ne i njegov nauk. Ono je zapravo ostalo aktualnije i suvremenije nego li ikad prije.Upravo taj primjer nam je živi dokaz da sva ta kasnija evolucija ne mora nužno podrazumjevati i napredak. Jer u tom nam se slućaju ne bi danas nametala težnja za ostvarenjem Starčevićevih ideja i želja. Ne bismo u njima mi danas tražili spas ili gledali najbolju emanaciju naše hrvatske individualnosti.

Ipak kako je na ovaj spomen priličnije sječanje na Oca Domovine, nego li konkretno njegov rad i dijelo, spomenimo se radije njegovog viđenja u očima još jednog uvaženog pravaškog i hrvatskog velikana A. G. Matoša.

╠╣ A. G. Matoš o Ocu Domovine dr. Anti Starčeviću╠╣

»Jest klasik, klasik je on bio ne samo naobrazbom, stilom, mišljenjem i simpatijama, već i životom svojim, životom Pitagore, Sokrata i Marka Aurelija ... Među nama, u vremenu očajanja, sumnje, pokvarenosti ropstva pokazao je što može samac, što može pojedinac nasuprot sirotinjom i svim zaprekama, kad je junak, kad ne pozna straha, kada je značajnik i kada služi samo idealu, samo narodu svome!

Vele da nema više svetaca, a među nama življaše Vođa sa dušom Djevice Orleanske i s umom enciklopedista, kojega Hrvatska zasluži više no on nje!«

“I tebi baš što goriš plamenom od ideala silnih, vječitih, ta sjajna vatra crna bit će smrt, mrijeti ti ćeš kada počneš sam u ideale svoje sumnjati!” (S.S. Kranjčević)

ČINJENICA