Hrvatski narod izložen migrantskim udarima ne vidi da ga država štiti

  • Ispis

Za jačanje sigurnosti hrvatskih stanovnika, biti će nužno mnogo snažnije i odlučnije reagiranje na ilegalne migrante, koji osim kršenja i narušavanja suvereniteta države, nanose znatne materijalne štete, uništavaju i kradu imovinu, devastiraju kuće i vikendice, međusobno se obračunavaju, te drže stanovništvo pograničnih područja u strahu i izolirano

Jučer je Hrvatska napokon započela s postavljanjem ograde prema BiH odakle neprekidno nadiru ilegalni migranti.

Ograda je postavljena na graničnom prijelazu Maljevac, a pripremljeni su temelji za njeno postavljanje i na prijelazima Gejkovac i Pašin Potok.

Zanimljivo je da se Hrvatska odlučila za čvrstu metalnu ogradu sa šiljcima, a ne žičanu sa žilet žicom kakvu koristi Mađarska i Slovenija.

Neovisno o troškovima i vremenu postavljanja, važno je da je učinjen prvi korak prema fizičkom osiguravanju hrvatske granice.

Motiv za ovaj hvalevrijedan potez ipak nije bila zaštita suvereniteta Hrvatske i sigurnosti njenih stanovnika, već pitanje težnji ulaska u Schengenski prostor. Jasno je da pristupanje istom nije moguće uz plimu migranata koja nesmetano prolazi preko granice.

No za jačanje sigurnosti hrvatskih stanovnika, biti će nužno mnogo snažnije i odlučnije reagiranje na ilegalne migrante, koji osim kršenja i narušavanja suvereniteta države, nanose znatne materijalne štete, uništavaju i kradu imovinu, devastiraju kuće i vikendice, međusobno se obračunavaju, te drže stanovništvo pograničnih područja u strahu i izolirano, što pak ima negativne ekonomske posljedice.

Hrvatski narod izložen ovakvim udarima k tome ne vidi da ga država štiti, što potkopava povjerenje u istu. Angažirane snage policije očito su nedostatne za zaštitu granice, a da ne govorimo kako se bespotrebno trate resursi formacija sasvim neprilagođenih naganjanju migranata, poput ATJ Lučko.

Za osiguravanje 1011 km granice s BiH, uglavnom teško prohodne, nužno je angažirati logističke, transportne i tehnološke resurse Hrvatske vojske, dok se ne riješi pravno pitanje postupanja vojnika prema migrantima, za što i dalje nema ovlasti.

Također je nužno postavljanje žice duž granice na mnogo širem području. Upitna je izvedivost ograđivanja cjelokupne granice, no žica se mora postaviti na osjetljivim područjima, a gdje to nije praktično izvedivo, postavljati je tako da kanalizira migrante na brisani prostor i mobilne timove koji će odmah moći postupati prema njima, komentirao je vojni analitičar Jan Ivanjek

kamenjar.com