Rodna ideologija ušla na Sveučilište u Rijeci: Udžbenik iz ‘rodnih studija’ financirala Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva

Pin It

Image result for gender idology

Tako je ministarstvo znanosti i obrazovanja samo nekoliko dana nakon ratifikacije Istanbulske konvencije poslalo mladim znanstvenicima upitnik “(Samo)procjena stavova o mobilnosti”. U tom upitniku od mladih znanstvenika tražilo se da odaberu svoj “rod”: “male” (muški) rod, “female” (ženski) rod i “I prefer not to say”.

U studenome 2019. godine, pod nazivom “Uvod u studije roda: od teorije do angažmana” izdana je knjiga namijenjena za knjižnicu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te sveučilišne knjižnice u Rijeci i Zagrebu.

Ta je knjiga, kako navode nositelji projekta HOOD (Humano obrazovanje – odgovorno društvo) “osnovna bibliografska jedinica na kolegiju “Rod, seksualnost, identiteti: od opresije do ravnopravnosti” koji se kao communis kolegij” odvijao tijekom zimskog semestra akademske godine 2019./2020. na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci.

Naime, ovaj kolegij rodne teorije, koja je često utemeljena samo na nejasnom konceptu slobode u području osjećaja i želja ili trenutačnih želja izazvanih emocionalnim impulsima i voljom pojedinca, nastao je u sklopu projekta HOOD (Humano obrazovanje – odgovorno društvo) čiji je nositelj nevladina organizacija – Lezbijska organizacija Rijeka LORI.

Lezbijskoj organizaciji Rijeka milijun kuna za projekt

Partneri toj organizaciji u ovom projektu su i nevladine organizacije Centar za ženske studije, Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter i SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava.

Pri opisu projekta tvrdi se kako će učenici učiti “o važnosti kulture nenasilja, ljudskim i građanskim pravima i slobodama, općim i specifičnim pravima žena i seksualnih manjina, kao nužni(m) preduvjeti(ma) za uklanjanje svih predrasuda za gradnju humanijeg i uključivijeg društva”.

Natječaj i financiranje projekta pokrenula je Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva (NZRCD) u sklopu “Podrške razvoju partnerstava organizacija civilnog društva i visokoobrazovnih ustanova za provedbu programa društveno korisnog učenja”. NZRCD je za projekt gore navedenim nevladinim organizacijama dodijelio 1.055.472,40 kuna.

Projekt je inače sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Kako je ratificirana Istanbulska konvencija?

Podsjetimo, unatoč svim upozorenjima i kritikama Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Hrvatske biskupske konferencije, Matice hrvatske, stručnjaka, intelektualaca, a posebice birača HDZ-a, koalicija HDZ-HNS-SDSS-HDS-HSLS-Saucha i zastupnika iz navodne oporbe pod vodstvom Hrvatske demokratske zajednice IK je ratificirana u travnju 2018. godine sa 110 glasova za i 30 protiv i to sa zadatkom da zaštiti žene od nasilja bez uvođenja rodne ideologije u obrazovni i svaki drugi sustav Republike Hrvatske.

Zbog pritiska javnosti i stručnjaka, Andrej Plenković je uz temeljni dokument Istanbulske konvencije dodao ‘interepretativnu izjavu‘ koja je trebala biti jamac da se neće uvoditi rodna ideologija.

Ipak, nakon ratifikacije IK nasilje nad ženama se nije bitno smanjilo te se čak u nekim gradovima povećalo. S druge strane, državne institucije počele su provoditi mjere za koje kritičari smatraju kako su djelom rodne ideologije uvedene Istanbulskom konvencijom.

Nekoliko dana nakon ratifikacije IK Ministarstvo znanosti i obrazovanja umjesto spola uvelo “rod”

Tako je ministarstvo znanosti i obrazovanja samo nekoliko dana nakon ratifikacije Istanbulske konvencije poslalo mladim znanstvenicima upitnik “(Samo)procjena stavova o mobilnosti”. U tom upitniku od mladih znanstvenika tražilo se da odaberu svoj “rod”: “male” (muški) rod, “female” (ženski) rod i “I prefer not to say”.

Također, 40-ak dana nakon što je ratificirana IK ministarstvo znanosti i obrazovanja je 23. svibnja ove godine uputilo dopis svim osnovnim i srednjim školama, te svim visokim učilištima kojim se unaprijed regulira “izdavanje svjedodžbi i diploma nakon upisa promjene spola/odabira života u drugom rodnom identitetu, imena i/li prezimena u državnim maticama”.

Izvor: narod.hr