Domovi zdravlja će postati leglo zaraze: Liječnici žestoko kritizirali Berošev plan

Pin It

Ideja čelnih ljudi u zdravstvu da se brzo antigensko testiranje na COVID-19 provodi u ordinacijama u primarnoj zdravstvenoj zaštiti teško će se provesti u djelo, sudeći prema oštrim reakcijama iz ambulanti. Ni obiteljski liječnici, kao ni pedijatri, ne vide način da u svoje radno vrijeme i opseg posla uvrste još i testiranje

a teško je vjerovati da bi se ginekolozi i stomatolozi, koje je ministar Vili Beroš također imenovao, prihvatili detektiranja oboljelih od COVID-19.

Glavna je zamjerka liječnika, osim činjenice da im je u pandemiji opseg posla ionako višestruko veći, to što je u većini ambulanti nemoguće odvojiti prostor za pacijente sa simptomima COVID-19, što automatski znači ugrožavanje zdravlja svih ostalih pacijenata u čekaonici. Ministru zamjeraju što je putem medija uputio otvoreni poziv pacijentima sa simptomima COVID-19 da krenu u ambulante na testiranje, iako liječnicima o tome nije poslao nikakvu službenu obavijest.

Neizvediva zamisao

– Javnosti je s press-konferencije upućena poruka da već sutra mogu u ordinacijama napraviti brzi antigenski test. Istodobno, mi ništa o tome nismo dobili, ni operativni ni organizacijski plan, nitko nas ništa nije pitao. Kad bi se po tom uopćenom naputku radilo, u čekaonicama bi se miješali visokosuspektni pacijenti sa svim ostalim pacijentima, i time bismo i mi postali žarište zaraze, kako za pacijente tako i za nas, osoblje, upozorava Nataša Ban Toskić, predsjednica Koordinacije liječnika obiteljske medicine (KoHOM).

Zamisao o testiranju u ambulantama praktički je neizvediva, tvrdi.

– Vidimo kako se uzimaju brisevi – u vanjskim uvjetima, u posebnim kontejnerima, u zaštitnim odijelima, gdje se taj posao obavlja uz pomoć administratora i sestara. I gdje se radi samo to. Kako bi to kod nas izgledalo? U kojem bi mi zaštitnom odijelu bili dio svog radnog vremena?, pita se ova liječnica. Ljuti je što su građani javno pozvani da, maltene s ceste, mogu ući k svom liječniku na testiranje. To je jednostavno neizvedivo, tvrdi, i prostorno, i vremenski, i organizacijski.

Ministrovo isticanje da obiteljski liječnici već rade testiranja naziva licemjerjem. Prije nekoliko mjeseci, naime, kad su se uvodile COVID-potvrde, liječnici su, opet preko medija, dobili nalog da preuzmu testiranja za COVID-potvrde, a HZZO je objavio popis svih obiteljskih liječnika bez prethodne konzultacije.

– Objavili su popis naših ordinacija kao testnih mjesta, i to pod pritajenom prijetnjom sankcijama. Dio kolega koji radi u izoliranim seoskim izdvojenim ambulantama je to i počeo raditi, uglavnom izvan radnog vremena, u prekovremenom radu koji nitko ne plaća, a veći dio kolega je organizirao male punktove u domovima zdravlja, navodi Ban Toskić. Ali radi se, podsjeća, o testiranju zdravih ljudi, kojima treba COVID-potvrda da bi mogli doći na radno mjesto, a ne o ljudima sa simptomima kod kojih je vjerojatnost da imaju COVID-19 vrlo velika. Takva se testiranja, kaže, ne mogu uspoređivati s ovima kakva se sada od njih očekuju.

Obiteljski liječnici u svojim ordinacijama imaju brze antigenske testove, a koriste ih iznimno, za hitne slučajeve. Na primjer, ako se u čekaonici nađe pacijent koji treba neodgodivi pregled jer ima bolove u trbuhu ili prsima, pa mu treba napraviti EKG i drugu obradu. U tom slučaju, liječnik ga i testira na COVID-19. »Ali to su iznimni slučajevi, i tu nema evidentnih simptoma korone«, ističe čelnica KoHOM-a.

Ni u pedijatrijskim ordinacijama ne vide načina da preuzmu obvezu testiranja pacijenata sa sumnjom na COVID-19.

– Usprkos pandemiji, održali smo visoku razinu preventive, u smislu sistematskih pregleda, cijepljenja, jer to je naša osnovna djelatnost. Kod djece vrijeme se ne može vratiti, mi to moramo odraditi. U ovoj situaciji smo već prenapregnuti, a kamoli još raditi brze testove. A uz to, nemoguće je to organizirati, odijeliti zdrave i bolesne, ne možemo to raditi paralelno, a sad bi još trebali odvojiti i pacijente sumnjive na COVID-19. S djetetom, osim toga, dolazi odrasla osoba, često i dvije, koje su isto potencijalni nositelji virusa, ističe varaždinska pedijatrica Mirjana Kolarek Karakaš, predsjednica Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju.

Ministar zdravstva Vili Beroš smatra da bi liječnici testiranje mogli obaviti u zadnjem satu svog radnog vremena, i tako bi se izbjegao rizik zaraze za ostale. A prekovremene sate će, ponavlja, platiti.

Liječnici se s njime ne slažu, ali će posao, kažu, ako treba odraditi.

– Guranje štapića u nos i administriranje rezultata testiranja ne treba uopće biti posao visokospecijaliziranog liječnika. A ako se inzistira da sudjelujemo u testiranju, to ćemo provesti, kao i sve dosad, ali to mora biti u posebnom prostoru, u prekovremenom radu, a ne unutar radnog vremena, i to uz naručivanje, kao i za PCR testove. Ne znam može li 41 kuna, što je cijena DTP postupka testiranja, pokriti zaštitnu opremu, dezinfekciju, plaćanje infektivnog otpada i sve drugo što ide uz testiranje, zaključuje Ban Toskić.

Lošom idejom smatraju i odluku da će BAT testiranja odsad morati obavljati i primarci, poput doktora dentalne medicine i ginekologa. Dr. Mirjana Krstić Arbanas iz ordinacije obiteljske medicine u Bakru kaže kako je ona i dosad redovno svojim pacijentima pružala uslugu BAT testiranja. Testove je, uglavnom, nabavljala o svojem trošku i nije ih naplaćivala pacijentima, jer to smatra neophodnom dijagnostičkom uslugom, no nakon odluke o provođenju BAT testiranja u ordinacijama primarne zdravstvene zaštite, nije joj jasno kako će Hrvatski zavod za javno zdravstvo liječnicima financirati nabavku ostale zaštitne opreme koja je nužna kod testiranja pacijenata sa sumnjom na koronavirus

– Miješanje visokosuspektnih pacijenata u ordinaciji dentalne medicine gotovo i nema šanse da ne prođe bez zaražavanja i ostalih pacijenata s kojima je liječnik, zbog prirode svojeg posla, u vrlo bliskom kontaktu, naglašava Krstić Arbanas.

Komentari

priznajem.hr