Beroševi sistematski pregledi nisu za građane, služe kupnji nove medicinske opreme i povećanju plaća

Pin It

Ministar zdravstva Vili Beroš naciji je ponosno objavio kako će se svi punoljetni građani od iduće godine morati podvrgnuti obveznom sistematskom pregledu, a budu li ga odbili dopunsko zdravstveno osiguranje moglo bi im biti skuplje.

I prije nego je ministar završio rečenicu na njega je sasuta tuča satkana od negativnih komentara koji su se opravdano odnosili na propitivanje svrhe, ali i izvedivosti Beroševa najnovijeg plana. Osnovna kritika se svodi na pitanje tko će i kada uz postojeće liste čekanja provoditi sistematske preglede i kako će sustav javnog zdravstva preopterećen neiskorjenjivim listama čekanja preuzeti još jedan tako sveobuhvatan zadatak.

Sve kritike upućene Berošu imaju svoje opravdanje i dobre argumente, baš kao što je ministrova ideja u načelu za svakog pojedinca zapravo korisna. Međutim, prije podizanja vila, lopata i ostalog hladnog oruđa i oružja začinjenog ostrašćenim riječima i strelicama upućenim ministru, valjalo bi propitati o čemu ministar Beroš doista govori kad spominje sistematske preglede kao plan koji "razrađuje stručna skupina". 

Sistematske preglede građana s ciljem da se država što bolje pobrine za njihovo zdravlje obavljat će se prema Beroševim najavama u javnom sustavu primarne zdravstvene zaštite. Sistematski pregled prema definiciji na stranicama Pliva zdravlja podrazumijeva detaljni pregled čitavog tijela kao i većine organa kojim se nastoji otkriti bolest u ranom stadiju nastanka. Jednostavnije, čovjeka se pregledava od glave do pete. I taj bi se posao pratimo li definiciju "primarne zdravstvene zaštite" najvećim svojim dijelom trebao obaviti kod doktora opće medicine, obiteljskih liječnika među kojima se mnogi od količine liječničkog i administrativnog posla ne stignu pacijentima javiti na telefon.

Ali nema brige, pomoći će im liječnici specijalisti sa zavoda za javno zdravstvo, na raspolaganju će im biti prezaposleni laboratoriji i gradske ljekarne. No, kako će izgledati taj sistematski pregled kod liječnika obiteljske medicine opremljenog sa svojih deset prstiju i stetoskopom? Pa kako kod koga, zapravo. Od Beroševe radne skupine za sistematsko pregledavanje nacije možemo očekivati da će iznjedriti neki plan koji raspadnuti sustav može provesti, da osmisle pregled koji se barem rubno može podvesti pod nazivnik "sistematski" te da ponajviše umnog vremena posvete razradi u dva segmenta.

Prvi segment je povećanje plaća u primarnoj zdravstvenoj zaštiti čiji bi zaposlenici trebali dobiti bolničke koeficijente, a drugi je nabavka potrebne medicinske opreme za obavljanje sistematskih pregleda građana. U izvedbi, Berošev sistematski bi se mogao svesti na to da se svakom građaninu svake godine izvadi kompletna krvna slika kojoj bi se mogli dodati još pokoji sofisticiraniji parametri pa bi usfalilo još laboratorijske opreme i aparata za obradu krvnih nalaza.

Dobavljači čekaju niskom startu, ministar ih ima na brzom biranju, a cijene već usklađuju. Pompoznu najavu sistematskog pregleda svake godine i sam je Beroš relativizirao ističući kako će se neki pregledi za neke dobne ili na drugačiji način specifične skupine obavljati vremenskim razmacima duljim od godinu dana. Stručni skupina za razradu plana vjerojatno će dobiti naputak da uskladi kandidate za sistematske preglede s kapacitetima sustava za pregledavanje kako bi na nekom stručnom skupu liječnika primarne medicine mogli stručno reći: "Nema razloga za bigu, ne mora se EKG svake godine raditi zdravim ljudima u 30 im godinama, za njih će biti dovoljno da ih liječnik vidi i ono kako se po starinski govorilo – ispipa". 

Uzalud će tada biti govoriti da sistematski pregled ima svoju definiciju i da to što je Beroševa stručna skupina predložila zapravo nije sistematski pregled nego više obveza ukazivanja kod obiteljskog liječnika kako bi država povećala statističku uspješnost u provođenju prevencije. Usput, neki će ministrovi prijatelji sustavu prodati još malo medicinske opreme, liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti će dobiti izjednačavanje plaća s onima u bolnicama, a građani će morati dobiti slobodan dan od posla na teret države kako bi se odazvali obveznom sistematskom pregledu. I osim toga, nikom ništa.

I danas naime postoje sistematski pregledi po cijeni od 500-tinjak kuna koji nisu odviše korisni, a postoje i oni skuplji i korisniji. Prije nego zauzmemo rovovske pozicije iz kojih ćemo napadati ministra Beroša ili braniti njegovu ideju, možda bi bilo korisno da ispitamo kako njegov stručni tim definira – sistematski pregled.

Dragana Radusinović/direktno.hr