Javor Novak: Gdje god pogledaš: idila

Detalji
Objavljeno: Utorak, 09 Svibanj 2023 13:03
fShare
Pin It

Hrvatski narode „sve se rješava“, sve je dobro. „Problema ima“ kaže Izbavitelj ali on se toliko upinje da oni već sami od njega bježe. Kao i logika. Od silnog rada obnova zgrada u Zagrebu puca po šavovima, skele već same padaju, znači dobro je, gradi se. I po dvaput. Izbavitelj nam je pun elana, dijeli svima, sestrama i bolničarima, liječnicima i sucima. Bit će za sve. Ima gazda (naših) para. Što se čeka? A sada pesma.  

Sve je dobro kliče nam Izbavitelj, plaće već danas rastu. Zazubicama. Inače tko živ tko mrtav do siječnja 2024. Ali, nemojte sad „o detaljima“. Uvijek nezadovoljni, a sve cvjeta oko Izbavitelja. Gladujte i dalje kad imate tako dobru vlast. Najbolju do sada. Izbavitelj „igra na rezultat“. I Beograd se s time slaže. A Pupovac pupa. Jer pup je samo „prvi korak“. Kad je Beograd sretan nemate razloga za brigu, prelijepo je u susjedstvu imati bivšeg agresora koji to nikad priznao nije, a sad je tako s nama sretan.  

Malo me jedino smeta tolika samokritičnost Izbavitelja kad kaže da „ide u rasterećenje“. Pa od čega bi nas još mogao rasteretiti? I onda samozatajno dodaje da će to rasterećenje biti kod onih najugroženijih. Idemo kaže, kao da takvih uopće ima. U repovima pučkih kuhinja. „Povećat ćemo neto plaće građanima“ sve samo da ostanemo na vlasti. To doduše ne kaže, ali namjerava. Počiniti.  

„Očekujemo usporavanje inflacije na 6,6 % i rast BDP-a 2024-te za 2,2 %.“ Sjajno, usporavanje inflacije tek se očekuje, a rast BDP-a također. Odmah nas je sveselio. Mi smo svi u očekivanju. Sve će to očito pokriti već sada, to veliko obećanje povećanja plaća od siječnja dogodine. Na 1.499 eura one prosječne plaće poklonit će nam (bespovratno?) 100 do 125 eura. Time će nas Izbavitelj pošteno izbaviti. S osam posto. Dok je inflacija u travnju bila je 8,8 posto, u ožujku 10,7 posto, u veljači 12 posto, a u siječnju 12,5 posto. Naravno, sve to kad bismo se šalili. Do istine možete doći množenjem s dva. Ali tko se još sjeća početka godine - stiže rješenje dogodine. Očekujemo usporavanje. Jer nismo još do sada dovoljno usporeni.  

Evo recimo genijalno rješenje Agrokora i vjetar u leđa Fortenovi. Sada i nju treba rasprodati sa svim posjedima plodne zemlje. Rasprodati da se zametu tragovi, a to se zove riješiti se Rusa. Vojnih Rusa? Moja baka Čehinja žohare je slično nazivala. Ročišta završavaju loše po Izbaviteljevu agrokorsku ingenioznost pa prepjev u Fortenovu prijeti kako više ne će moći držati vodu, treba dakle izgovor za daljnju preprodaju. Što više preprodaja to je više zbunjujućih tragova. „Cilj je olakšati njezino poslovanje“. Dakle samo da nam se ona olakša. Đentlmenski. Sve se rješava i nije to zato što idu izbori. Svi to znaju, a Izbavitelj je tajnica. Svi govore o tome, a on taji.  

Izbavitelj: Pitanja između Hrvatske i Srbije rješavati u njihovu monologu. Pardon dijalogu. Brnabić priznaje u Zagrebu da su ove godine napravili iskorak. Izbavitelj je razdragan, on čak točno vremenski zna od kada se ta sreća razlila: „U posljednjih sedam godina ostvaren je napredak u rješavanju problema“. Koje su velikosrbi stvorili. Zato od našega Izbavitelja očekujemo i daljnji napredak u rješavanju njihovih želja. Brnabić će ga i opet u Zagrebu lijepo majčinski pogladiti po kosi i pohvaliti. Razumljivo, jer do jučer je kategorički izjavljivala kako joj je Hrvatska neprijateljska zemlja. Tko zna je li to sada bilo i „poklonćića“ s tzv. hrvatske strane?  

„Jedina smo zemlja kojoj su sve tri agencije dizale rejting“ još nam Izbavitelj, likujući, kaže. Koja divota - sve tri agencije su nas dizale. Znači i njima je dobro, a ne samo nama dok rasprodajemo zemlju. A koliko nas je stajalo mazivo za te ocjene? Bravo za agencije, hrvatskim je ljudima odmah lakše. Bez zemlje. Čim smo čuli da smo jedini. S takvom depopulacijom. Još kad bismo znali tko stoji iza tih agencija bilo bi nam teže. Kad bismo znali kojim nam to kanalima diktiraju što još trebamo učiniti. Do potpune sreće svih naših građana. Plodna je zemlja uostalom briga, treba na njoj raditi, a ovako će svima biti lakše. Još je drug Tito znao da seljake treba otjerati sa zemlje i pretvoriti u gradski proletarijat. Sindikatima na obradu i osviještenje. Tek kad hrvatski poljoprivrednici budu isto tako osviješteni, shvatit će koliko im je bolje bez zemlje. Koliku su im uslugu Izbavitelj i sve tri agencije zaredom, učinile. Rejtingom rasprodaje.  

otpisani ljudi, otpisan Kosinj  

Lani je Izbavitelj dovršio RH strateški plan još jednog oduzimanja zemlje, sada dodatno i kuća, i groblja, i sveg života. U Gornjem Kosinju. Putem HEP-a i izgradnje HE Senj 2 sjeverozapadno od nedalekog Perušića. Sve oko Kosinja treba potopiti akumulacijskim jezerom jer kao i obično, poznato je: Titov put nema alternative. Bagerom je prekopano staro groblje, prebacuju se ljudske kosti kao da su šuta, stanovnicima se ništa ne govori i ne najavljuje, drži ih se bahato u neizvjesnosti. Nemoći spram moćnika. Ako je projekt legalan i dobar, čemu bahatost? Zar ne može ljudski biti barem razgovor? Samo se razara sve što su ljudi uredili, sve što su stvarali desetljećima. Selit će se pokojnici i s novog groblja, a kako će to ići i zapinjati pokazat će budućnost. Ne će ići lako. Misli li itko na predsmrt izražene posljednje želje pokojnika?   

Odštete su tako niske da za cijenu prodane kuće ljudi ne mogu kupiti ni običnu garsonieru u Gospiću. Pretvaraju ih u prognanike hrvatske države, u žive a mrtve Indijance i pakiraju u rezervate u kojima nema njihovih plodnih polja, nema uroda jer ga u betonjarama nema gdje biti. HEP gradi kuće drugdje, za one slabijeg imovinskog stanja i one zakinute, ali to su svi, a stanova ima tek za nekolicinu. Kažu maže im oči. Tko će im dati njihova nova polja? Kolika je cijena njihove djedovine? I sve to bez obzira na brojne kulturne spomenike u tom prelijepom ličkom kraju. Kraju iz kojeg je potekla i hrvatska pismenost.  

Poznata Kosinjska tiskara Frankapana Brinjskog datira s početka 1483. To je najstarija tiskara u Hrvatskoj i na slavenskom jugu. Nalazila se u srednjevjekovnom burgu (gradu Kosinju) blizu zaselka Kosinjski Ribnik na arheološkom lokalitetu Kosinjskog Bakovca uz selo Gornji Kosinj. Ovdje je otisnut „Misal po zakonu rimskoga dvora“ prva tiskana knjiga na glagoljici i na hrvatskome jeziku, u hrvatskoj redakciji staroslavenskoga jezika. U Kosinju je tako postojala tiskara još s kraja 15. stoljeća u kojoj su se otiskivale hrvatske riječi: u inkunabulama, misalima i brevijarima.  

Treba dodati kako Hrvatska enciklopedija ove podatke kategorizira kao osporavane. Dodaje zatim kako je prva knjiga na hrvatskom jeziku tiskana dvobojno, crveno i crno s iznimno lijepim slovima uglate glagoljice. Stajalište o postojanju tiskare na arheološkom lokalitetu u Kosinju, piše HE, temelji se na latinskom spisu iz 1696. naslova „Kratak i sažet opis Like i Krbave, dviju županija Kraljevine Hrvatske“, a koji se pripisuje biskupu S. Glaviniću te u kojem se navodi da je u Kosinju u XV. st. postojala znamenita tiskara u kojoj su tiskani glagoljski brevijari i misali. Što se dakle osporava?  

HRT je (za svaku pohvalu) snimio dvodijelni dokumentarac o Kosinju i njegovu, u Hrvatskoj još neviđenom, brisanju s lica Zemlje. Stotinu ljudi gubi svoju djedovinu, svoj dom. Dio njih ne pristaje na nikakvo potapanje, a dio ističe da bi se lakše mogli preseliti ako je to već tako beskrajno nužno kad bi obeštećenja bila ljudska, a ne mizerna, potcjenjivačka i potpuno neodgovarajuća. Autor dokumentaraca je Niko Kostanić, scenarist i urednik filma. Redatelj je Neven Mihael Dianežević. Dokumentarci su prikazivani ponedjeljkom 1. i 8. svibnja na Prvom programu. No politika kuće tim je dokumentarcima odlučilo dati termin emitiranja radnim danom u ponoćni sat: ponedjeljkom u 23,20. Dakle, ne talasaj.  

rijeka ličke vode bacana u more  

U brojnim video simulacijama projekta, brojnim promotivnim materijalima HEP-a najteže ćete pronaći podatak o ispuštanju milijuna kubika slatke vode u Jadransko more kod Jurjeva. Tako samo za postojeću HE Senj stoji podatak o 60 m3/sec, što je 216.000 m3 vode na sat ili 5,184.000 kubnih metara slatke vode dnevno! Pod tlakom od pada. HE Senj ima instaliranu snagu od 216 MW, a Senj 2 imat će gotovo dvostruku snagu: 412 MW. Za koliko će se to milijuna kubičnih metara slatke vode, dnevno povećati, ovo snažno ispuštanje u more? O tome se najmanje govori, kao da tolike rijeke slatke vode koncentrirano ispuštene na malo pridneno područje, nasilno i pod jakim tlakom ulivene u more, nemaju baš nikakav štetan utjecaj na život u moru. Možda se od Jurja preko mora na otoku Prviću izlegu žabe. Dakle nova raskoš života. Isto tako ne govori se koliko će „reorganizacija“ ličkih tokova rijeka i akumulacijskih jezera utjecati na u Jurjevu poznate, a obližnje vrulje. Ledeno hladne vode, kojih već odavno ima mnogo.  

A o kojim je količinama riječ? Primjerice usporedbe radi: količina protoka rijeke Une na mjernoj postaji Kostajnica prosječno za godinu 2011. bila je 104,6 m3/sec ili cca 1,75 one količine koju ispušta postojeća HE Senj. Količina pak protoka rijeke Kupe na mjernoj postaji Brodarci (sjeverno od Karlovca) prosječno je za 2011. bila 57,6 m3/sec. Dakle čak i manje od slatkovodnog izljeva postojeće HE Senj u podvelebitsko more. Pitanje ponavljam: za koliko će buduća HE Senj 2 uvećati ukupan izljev slatke vode, pod jakim tlakom, u more? I nije stvar samo u količini već i u niskoj temperaturi utiskivane slatke vode u more.  

(pristup ostvaren 3. svibnja 2023. - vidi: https://repozitorij.gradst.unist.hr/islandora/object/gradst%3A112/datastream/PDF/view)  

Nadalje, vrhunac je kad HEP na svojim promidžbenim stranicama kaže da će potapanje Kosinja „omogućiti dodatnu zaštitu od poplava u Kosinjskom polju“. Da zaista, kuće, groblja, polja i crkva bit će vječno zaštićeni tako što će ih akumulacijsko jezero sve potopiti. Ne će više biti povremenih poplava: sve će trajno biti pod vodom. A to je velik napredak.  

Javor Novak