Plenkovićev HDZ za suca Ustavnog suda podržava zagovaratelja gay brakova koji nije doktorirao u roku

Pin It

Kako nije doktorirao u propisanom roku, ostao je bez posla na Pravnom fakultetu pa se zapošljava pri Mreži nacionalnih pravnih stručnjaka za ravnopravnost spolova EK, a uz to od 2010. radi i kao viši pravni savjetnik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova da bi koncem 2012. godine došao na mjesto zamjenika pravobraniteljice, gdje ostaje do danas. U javnosti se među ostalim isprofilirao i kao protivnik referenduma o braku te kao zagovaratelj izjednačavanja istospolne veze i braka.

Očekivalo se da će Hrvatski sabor do ljetne stanke izabrati tri suca Ustavnog suda, kako bi toj instituciji omogućili rad u potpunom sastavu, s obzirom na to da je prošle godine izabrano deset od 13 sudaca. Ipak, Jandroković je tu odluku odgodio do jeseni.

Osmogodišnji mandat ističe, naime, Miroslavu Šeparoviću, predsjedniku Ustavnog suda, te Mati Arloviću i Antunu Palariću. Poznato je kako Ustavni sud sačinjava 13 sudaca te da ih bira Sabor dvotrećinskom većinom, iz redova istaknutih pravnika, sudaca, državnih odvjetnika te sveučilišnih profesora. Dvotrećinska pak većina zahtjeva dogovor između dviju stranaka, HDZ-a i SDP-a- što je pak izravna prijetnja politizaciji Ustavnoga suda.

Saborski Odbor za Ustav u srijedu je bez rasprave Saboru predložio da se sucima Ustavnog suda imenuju Šeparović, Arlović i Goran Selanec, a predloženi su s jednim suzdržanim i 11 glasova za. Suzdržan je, spomenimo usput, bio Mostov Robert Podoljnjak. Inače, Šeparović je predsjednik Ustavnoga suda kojemu je mandat istekao u travnju, a Arlović pak ustavni sudac dok je Selanec zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.

Da će Selanec biti SDP-ov kandidat za suca Ustavnoga suda Davor Bernardić najavio je još prije nekoiliko dana, a dio medija opisuje ga kao kandidata s impresivnom biografijom. Doista, Selanec je diplomirao na zagrebačkom Pravnom fakultetu 2000. godine, a dvije godine kasnije je i magistrirao na temu Europske konvencije o pravima čovjeka i njezinu utjecaju na hrvatski pravni sustav. Kasnije se u medijima spominje kako je magistrirao i doktorirao na jednom od najprestižnijih američkih sveučilišta University of Michigan, a radio je i na zagrebačkom Pravnom fakultetu kao znanstveni novak, da bi 2004. godine prešao na novu Katedru za europsko javno pravo, na istom fakultetu.

Nekoliko godina kasnije, odnosno 2009., odlazi raditi pri Mreži nacionalnih pravnih stručnjaka za ravnopravnost spolova EK. Istovremeno, na Pravnom fakultetu te godine ostaje bez posla jer ga je fakultet pustio da doktorira u inozemstvu, što ovaj pak ne uspijeva realizirati u roku od više godina. Kako nije doktorirao u propisanom roku, ostao je bez posla na Pravnom fakultetu pa se zapošljava pri Mreži nacionalnih pravnih stručnjaka za ravnopravnost spolova EK, a uz to od 2010. radi i kao viši pravni savjetnik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova da bi koncem 2012. godine došao na mjesto zamjenika pravobraniteljice, gdje ostaje do danas. U javnosti se među ostalim isprofilirao i kao protivnik referenduma o braku te kao zagovaratelj izjednačavanja istospolne veze i braka.

Autor: I. Međugorac/dnevno.hr