Zadnji komentari

Suradnja Kine i istočne Europe se Bruxellesu ne sviđa

Pin It

Image result for viktor orban

Ipak, neki lideri zemalja regije, poput mađarskog premijera Viktora Orbana, vide tješnje ekonomske veze s Pekingom kao alternativu suradnji s EU-om. „Središnjoj Europi potreban je kapital kako bi izgradila nove puteve i plinovode. Ako EU nije u mogućnosti osigurati dovoljno kapitala, mi ćemo ga prikupiti iz Kine", izjavio je Orban u Berlinu početkom ove godine

Iako je Angela Merkel bila pozvana na summit „16+1" u Sofiji, nije se odazvala. Međutim, visokorangiranih gostiju na tom summitu ne nedostaje. Kineski premijer Li Keqiang u Sofiji s liderima zemalja središnje i istočne Europe (CEEC – Central and Eastern European Countries) razgovara o mogućnostima bolje i tješnje gospodarske suradnje. U zemlje CEEC-a spada čak jedanaest članica Europske unije. To su Bugarska,  Hrvatska, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija, ali i zemlje koje nisu članice EU-a kao što su Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Crna Gora i Srbija.

Još otkad je pokrenuta inicijativa „16+1" u 2012. godini, zapadni kritičari smatraju da ona predstavlja instrument Pekinga uz pomoć kojeg bi podijelio Europsku uniju tako što bi se zemlje središnje i istočne Europe približile Kini. Međutim, kreatori politike i analitičari iz Kine, kao i određene zemlje središnje i istočne Europe odbacuju takvu procjenu. Kažu da je svrha ove platforme njegovanje dobrih odnosa i poticanje gospodarske suradnje.

„Suradnja između Kine i zemalja središnje i istočne Europe je sastavni dio suradnje između Kine i EU-a. Na taj način se šalje pozitivan signal na svjetsku scenu za podršku slobodnoj trgovini", izjavio je stručnjak za europske poslove s kineskog Instituta za međunarodne studije Jin Ling za DW.

Jačanje trgovačkih veza

Trgovina između dvije strane doživjela je nagli rast tijekom proteklog desetljeća, a ukupna razmjena iznosila je oko 58 milijardi eura u 2017. godini. Kina je u proteklih nekoliko godina obećala ogromne iznose za infrastrukturne projekte u regiji vrijedne milijarde eura, uključujući i sektore koji su od ključnog značaja za nacionalnu sigurnost, kao što su putevi, željeznice i elektrane.

U pokušaju da se privuče više kineskih investicija u regiju, uz ovogodišnji summit organiziran je poseban ekonomski forum u kojem sudjeluje više od 250 kineskih firmi i 700 rukovoditelja iz zemalja središnje i istočne Europe. „Naš glavni cilj je da se poveća prisutnost kineskog poslovanja u Bugarskoj, ali i u čitavoj regiji", rekao je bugarski zamjenik ministra vanjskih poslova Georg Georgiev za Reuters.

Međutim, taj entuzijazam ne dijele svi diljem Europe, posebno u Bruxellesu gdje se povećana prisutnost Pekinga u tim zemljama vidi kao prijetnja za jedinstvo, norme i vrijednosti Europske unije. Vjerojatno je zbog toga Merkel i odbila poziv da sudjeluje kao „posebna gošća" na summitu.

Mnogi europski dužnosnici brinu da će, u zamjenu za kineske investicije, zemlje središnje i istočne Europe biti spremne podržati Peking i spriječiti EU da zauzme jedinstven stav o ključnim globalnim pitanjima kao što je podrška međunarodnoj vladavini prava i ljudskim pravima.

Podrška Pekingu

Ukazuje se na slučajeve kao što je odbijanje Mađarske da potpiše pismo u kojem se osuđuje mučenje pritvorenih odvjetnika u Kini 2017. godine. Isto tako, Grčka, koja je promatrač u inicijativi „16+1" i najveća korisnica kineskog novca u posljednjih nekoliko godina, blokirala je deklaraciju EU-a protiv aktivnosti Pekinga u Južnom kineskom moru 2016. godine.

U lipnju 2017. godine Atena je ponovno blokirala stav EU-a u Vijeću za ljudska prava Ujedinjenih naroda u kojem se kritizira Pekingov izvještaj o ljudskim pravima. Države središnje i istočne Europe su od tada blokirale slične stavove EU-a protiv Kine.

Lideri tih zemalja su također prihvatili inicijativu Pekinga „Pojas i put" (BRI) koja predstavlja ambiciozan plan kineskog predsjednika Xi Jinpinga za izgradnju i širenje transportne i trgovačke veze između Kine i zemalja Azije, Europe i Afrike. Inicijativa „Pojas i put" promatra se kao sredstvo Pekinga da učvrsti svoju poziciju nove globalne supersile.

Usprkos znatnom porastu kineskih ulaganja u zemlje središnje i istočne Europe u posljednjih nekoliko godina, regiji je pripalo manje od deset posto ukupnog priljeva kineskog novca u Evropu. Većina kineskih investicija i dalje odlazi  u zapadnoeuropske zemlje poput Velike Britanije, Njemačke, Francuske i Italije. U međuvremenu, oko 90 posto investicija u zemlje središnje i istočne Europe dolazi iz EU-a i SAD-a, što naglašava njihov daleko veći značaj za regiju.

Ipak, neki lideri zemalja regije, poput mađarskog premijera Viktora Orbana, vide tješnje ekonomske veze s Pekingom kao alternativu suradnji s EU-om. „Središnjoj Europi potreban je kapital kako bi izgradila nove puteve i plinovode. Ako EU nije u mogućnosti osigurati dovoljno kapitala, mi ćemo ga prikupiti iz Kine", izjavio je Orban u Berlinu početkom ove godine.

Iznevjerena očekivanja

Unatoč ambicioznoj retorici o produbljivanju partnerstva, neke zemlje žale se na nepovoljne rezultate kad je u pitanju provođenje najavljenih projekata.

Lista završenih projekata ostaje kratka, s obzirom na to da su krajem 2017. godine završeni samo most u Srbiji i autocesta u Makedoniji. „Neki veliki projekti su odloženi, što odražava trenutni nedostatak povjerenja između Europe i Kine. Ovo bi trebalo biti riješeno kroz dijalog", rekao je kineski analitičar Jin Ling.

Neki su se počeli žaliti i na uvjete ugovora i financiranja. Promatrači kažu da su kineske pozajmice za infrastrukturu često bile povezane s kineskim izvođačima i radnom snagom koja obavlja posao koristeći kineske materijale, čime malo doprinose lokalnom ekonomskom razvoju.

Neke kineske investicije u zemljama središnje i istočne Europe mogle bi, također, stvoriti rizike za njihovu financijsku stabilnost. „Jednostavan pristup kineskim financijama mogao bi posebno biti rizičan za manje zemlje inicijative „16+1", gdje bi nekontrolirani rast duga mogao ugroziti fiskalnu stabilnost njihovih privreda", istaknuo je Micha Romanowski, stručnjak za euroazijske poslove Njemačkog Marshallovog fonda Sjedinjenih Američkih Država u izvještaju objavljenom prošle godine od strane YaleGlobal Online-a.

„Kad je Crna Gora potpisala ugovor o autocesti s Kinom 2014. godine, njezin javni dug je porastao za 23 posto", istaknuo je Romanowski.

Srinivas Mazumdaru

Deutsche Welle/hkv.hr