Zadnji komentari

Evo što sve Inicijativa triju mora donosi Hrvatskoj

Pin It

Image result for inicijativa tri mora

Inicijativa Triju mora već na prvome summitu u Dubrovniku dobila je jasnu i nedvosmislenu potporu SAD-a, a na drugome summitu u Varšavi bio je osobno nazočan američki predsjednik Donald Trump

Inicijativa triju mora (Jadransko, Baltičko i Crno more) od 2015. godine do danas afirmirala se kao koncept međusobnog povezivanja zemalja srednje i istočne Europe.

U kolovozu 2015. novoizabrani poljski predsjednik Andrzej Duda u svom je inauguracijskom govoru istaknuo nužnost čvršćeg povezivanja srednjoeuropskih država. Mjesec dana kasnije inicijativu Jadran-Baltik-Crno more spomenula je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, a u ljeto 2016. ovaj je projekt i formalno pokrenut u poljsko-hrvatskoj suradnji.

U kolovozu 2016. u Dubrovniku je održan Dubrovnik forum na kojemu su sudionici donijeli Dubrovačku izjavu kojom podupiru projekte energetskog, prometnog i digitalnog povezivanja srednje i istočne Europe i pozivaju zainteresirane iz cijelog svijeta da u njima sudjeluju. Nakon dubrovačkog održana su još tri summita: u Varšavi (2017.), Bukureštu (2018.) i Ljubljani prošloga tjedna. U okviru do sada održanih summita predstavljen je niz projekata vrijednih 45 milijardi eura čiji je cilj ojačati ekonomski razvoj država srednjoistočne Europe, kako bi se smanjio jaz tzv. stare i tzv. nove Europe, a njegovi sudionici snažno poduprli transatlantske veze i energetsku sigurnost regije.

Geopolitičke kontroverze Inicijative

Inicijativa triju mora od samih je početaka praćena geopolitičkim kontroverzama: dok ju jedni hvale kao hvalevrijedan projekt boljeg povezivanja srednje i istočne Europe, drugi u njemu vide geopolitički recidiv ideje Međumorja (Intermariuma) poljskoga državnika Józefa Piłsudskog (1867. – 1935.) kojemu je cilj podijeliti Europsku uniju (EU) i zabiti svojevrsni klin između Njemačke i Rusije, što je, ističu ovi kritičari, stara politika anglosaksonske škole geopolitičkog mišljenja.

Geopolitički i ekonomski analitičar William Engdahl u članku "Geopolitika poljske inicijative Triju mora" Inicijativu je ocijenio kao "slabo prikriveni geopolitički pokušaj kontriranja utjecaju Rusije na istoku i Njemačke na zapadu". Američki geopolitičar dr. sc. George Friedman Inicijativu triju mora ocijenio je ne samo kao "sanitarni kordon" prema Rusiji, nego i kao Inicijativu koja će blokirati i Tursku koja prerasta u regionalnu silu.

Inicijativa Triju mora već na prvome summitu u Dubrovniku dobila je jasnu i nedvosmislenu potporu SAD-a, a na drugome summitu u Varšavi bio je osobno nazočan američki predsjednik Donald Trump. Jedini projekt koji je Trump na summitu u Varšavi pojedinačno spomenuo odnosio se na izgradnju LNG terminala na Krku što je nedvojbeno u vezi s američkim nastojanjima smanjivanja ovisnosti EU-a o ruskome plinu i susljednim protivljenjem izgradnji Sjevernog toka 2. Na prvome summitu Inicijativa je dobila i kinesku potporu te je ocijenjena kao komplementarna s kineskom inicijativom Pojas i put.

Odnos prema Njemačkoj i Rusiji

Kritike o Inicijativi triju mora kao antiruskoj i antinjemačkoj inicijativi koja želi podijeliti EU donekle su ublažene nakon prošlogodišnjeg summita u Bukureštu. Na summitu u Bukureštu bio je nazočan predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker kao i njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas koji su poduprli napore za povezivanjem država između Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora. Ove godine Njemačka je Inicijativi triju mora posvetila dodatnu pozornost pa je na summitu u Ljubljani sudjelovao njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier. Njemačka očito želi veću ulogu u okviru Inicijative što izaziva različite reakcije ostalih država članica. Maas se založio za punopravno članstvo Njemačke u Inicijativi, što je pozdravio rumunjski predsjednik Klaus Johanis, ali ne i poljska strana.

Ono što treba posebno apostrofirati u vezi Inicijative triju mora činjenica je da članice imaju divergentne stavove prema Rusiji. Dok bi se Poljsku, Estoniju, Latviju, Litvu i Rumunjsku moglo označiti kao države s proturuskom retorikom, to se nikako ne bi moglo reći za Austriju, Bugarsku, Mađarsku, Slovačku i Sloveniju koje – prvenstveno zbog gospodarskih i energetskih interesa – vode vrlo pragmatičnu politiku prema Moskvi. Koliko će različiti interesi prema Moskvi u budućnosti uzrokovati eventualna neslaganja unutar Inicijative pokazat će budućnost, pri čemu treba imati na umu kako su sve ove države, ako tu izuzmemo neutralnu Austriju, zemlje članice NATO saveza što implicira određene vanjskopolitičke pretpostavke.

Razlike i sličnosti država članica Inicijative

Do sada, čini se da je glavni sadržaj, tj. glavno kohezivno tkivo koje je okupljalo članice Inicijative tri mora bila energetska sigurnost, tj. proklamirani cilj energetske diverzifikacije i smanjivanja ovisnosti o ruskom plinu. Između pojedinih država članica Inicijative postoji dugačka povijest sukobljavanja i neriješenih problema, a kako smo upravo spomenuli, i različit odnos prema Rusiji. Ono što, međutim, osim komplementarnih infrastrukturnih projekata (LNG terminal na Krku, Baltičke željeznice, modernizacija autoceste Sjever-Jug uz rutu E65, projekt cesta Via Carpatia, Rail Baltica, Rail 2 Sea, plinska Interkonekcija Poljska-Litva (GIPL), Plinski koridor Sjever-Jug (BRUA) itd.), povezuje većinu država članica zajedničko je povijesno naslijeđe i kulturološke sličnosti.

Većina država članica su u različitim razdobljima bile unutar istoga državno-pravnog okvira odnosno iste krune (Austro-Ugarska Monarhija), a sve ih, ako isključimo Austriju, povezuje i komunistička prošlost. Inicijativa Jadran-Baltik-Crno more predstavlja 28 % teritorija EU-a i 22 % njezina stanovništva, no samo 10 % BDP-a. Cilj Inicijative je putem zajedničke suradnje svoj gospodarski uspon pospješiti izgradnjom energetske mreže, prometnih koridora i prometnom infrastrukturom.

Inicijativa tri mora nesumnjivo ima potencijala za daljnji razvoj, no njezine perspektive ovisit će o umješnosti državnika i diplomata da prevladaju međusobne, ponegdje i disparatne interese i usmjere se na zajedničke ciljeve i projekte. Okosnica Inicijative treba biti međusobna suradnja, a nikako platforma "anti", iako je jasno da snažnije povezivanje srednjoistočne Europe može ojačati i sigurnosnu arhitekturu zemalja članica koje su u prošlosti često bile na udaru njemačkih i ruskih imperijalističkih planova.

Nakon prošlogodišnjeg predstavljanja projekata vrijednih 45 milijardi eura, ove godine, kako su izvijestile agencije, čelnici 12 država članica potpisali su zajedničku deklaraciju koja sadržava načelnu i već više puta ponovljenu predanost ciljevima jačanja ekonomskog razvoja i kohezije EU-a izgradnjom energetske, prometne i digitalne infrastrukture. Konkretan rezultat summita u Ljubljani predstavlja uspostava investicijskog fonda za izgradnju prometne, energetske i digitalne infrastrukture koji je pokrenut na prošlogodišnjem summitu u Bukureštu, a stavljen u funkciju u Ljubljani, na čelu s poljskim i rumunjskim bankama. Fondu je prošli tjedan pristupila Europska investicijska banka, a pregovara se i s drugim europskim, te Svjetskom bankom. 

Hrvatska od Inicijativu triju mora može imati izravne ekonomske i geopolitičke benefite

Što Republika Hrvatska može dobiti od članstva u Inicijativi triju mora čiji je suutemeljitelj? Izgradnjom LNG terminala na Krku Hrvatska bi se mogla snažnije afirmirati kao strateški partner Sjedinjenih Američkih Država, i dalje najmoćnije države svijeta. Hrvatska bi izgradnjom LNG terminala dobila priliku postati tranzitna zemlja za srednju Europu jer bi moglo doći do gradnje plinovoda do drugih zemalja, a Hrvatska bi zarađivala na tranzitu.

U okviru Inicijative tri mora Hrvatska ima interes izgradnje nizinske pruge Zagreb-Rijeka-mađarska granica kao i interes za druge infrastrukturne projekte koje bi mogla donijeti veća suradnja država između triju mora. Inicijativa donosi i veću važnost Luke Rijeka, koju je EU još 2010. proglasila strateškim prometnim koridorom za operativno povezivanje sa zemljama Bliskog, Srednjeg i Dalekog istoka kao najvažnijim tržištima svijeta. Tu je i veća važnost Koridora VC kao regionalne poveznice na pravcu Baltik-Srednja Europa-Jadran. Poboljšanje željezničke, lučke i cestovne prometne infrastrukture i povećanje prometne važnosti Hrvatske po logici stvari pozitivno bi utjecalo na jačanje hrvatskog gospodarstva.

Od predviđenih 40 projekata i 45 mlrd. eura predviđa se hrvatsko članstvo u 11 projekata vrijednih gotovo dvije milijarde eura. Hoće li Hrvatska iskoristiti svoje članstvo u Inicijativi triju mora ostaje nam vidjeti, no nema nikakve sumnje kako je riječ o geopolitičkom i kulturološkom okviru koji Hrvatskoj može donijete izravne geopolitičke i ekonomske benefite, ali i prijeko potrebni odmak od nakaznih jugoslavensko-balkanskih asocijacija koje, iako predstavljaju negaciju hrvatskih interesa, i danas guraju određene interesne skupine unutar Hrvatske.

Davor Dijanović/direktno.hr