Zadnji komentari

Končareva hobotnica na sudu u Johannesburgu

Pin It

Image result for danko končar ids

Prošli je tjedan AMCU (Association of Mining and Construction) iz Južnoafričke Republike tužio rudarsku tvrtku Samancor Chrome i državno je tužilaštvo predmet dodijelilo Visokom sudu u Johannesburgu.

Postoji opravdana sumnja da je u razdoblju od 2005. do 2010. U spomenutoj tvrtki izvršena pronevjera u iznosu od 500 milijuna američkih dolara. Na razne načine, ali prepoznatim kriminalnim metodama, ta je suma isisana iz tvrtke koja posjeduje dvanaest rudnika kroma i nikla u Južnoafričkoj Republici. Hrvatski državljanin Danko Končar, kao većinski vlasnik i izvšni direktor, Samancora Chroma nalazi se među prvooptuženima. Sud još vještači poslovne knjige nakon 2010. pa se predsjednik AMCU-a, Jeff Mphahlele, opravdano plaši da je količina iz kompanije isisanog i pronevjerenog novca daleko veća i ide do iznosa od 1,9 milijardi američkih dolara.

Riječ je o već poznatom načinu isisavanja novaca iz matične kompanije preko za to osnovanih offshore kompanija. Takvo poslovanje, tj. isisavanje novaca preko offshore kompanija uhodana je metoda i uža specijalnost komunističkih „meneđera jugoslavenskih prostora“ koji su na taj način na inozemnim računima držali nezamislive sume u milijardama američkih dolara.

Procjenjuje se da je 10% jugoslavenskog BDP-a svake godine završavalo na takvim ino-računima. S tim su se novcem financirali UDB-a, KOS, dojila komunistička elita, kupovao luksuz i osiguravala inozemna liječenja za komunističke funkcionare kao i pripremala agresija na Hrvatske. Nakon 1995., ali još i za one prve Markovićeve privatizacije, taj ino-novac ulazi u Hrvatsku kao inozemna ulaganja stranih investitora. To je YUTA-in kapital koji ulazi u Republiku Hrvatsku kao „inozemne investicije“. Nije li svaka tona sirove nafte uvezena u Jugoslaviju išla preko raznih špiljakovih/udbinih/kosovih offshore kompanija, a svrha je bila samo jedna – da se tim kompanijama omogući basnoslovni profit i na njihovim inozemnim račinima akumulira što više novaca?

Na primjer, Špiljakova švicarska tvrtka Mitan Handels danas je na istoj adresi kao negdašnja Inina švicarska tvrtka Interina Holding AG, Dofurstrasse 107 u Zürichu. Tu adresu dobro poznaju svi hrvatski „ugledni tehnomenedžeri“ počam od Nikice Valentića, Davora Šterna, pa da se ne nabraja niže rangirana gospodarsko-politička elita iz udbaško-naftnog poslovanja. A gdje su onda genexi, inexi, astre, smeltovi... njihove inozemne offshore kompanije, sve same perjanice udbaško-kosovske hobotnice.

No, vratimo se Danku Končaru, samoproglašenom „kralju kroma“ i njegovim senzacionalnim poslovnim uspjesima u Južnoafričkoj Republici. Naime Danko Končar, tj njegova tvrtka Kermas, po sličnom je obrascu djelovala u Južnoafričkoj Republici, samo je ovaj put plijen bila moćna rudarska kompanija, Samancor Chrome: drugi proizvođač na svijetu chrome ora i ferochroma s godišnjom proizvodnjom od 1,2 milijuna tona i zalihama rudače koja se procjenjuje na 600 milijuna tona. Uz pomoć kahzastanskih oligarha (Aleksandera Machkevitcha, Patoha Chodieva i Alijana Ibragimova), tj. njihove tvrtke IMR, godine 2005. Kermas je kupio Samancor Chrome (77% udjela) za 469 milijuna američkih dolara od BHP Billiton i Anglo American i Danko Končar kao prvi čovjek kompanije postavio je Upravu i uveo svoj način poslovanja.

Novac je iz Samancor Chrome isisavan na način da je prodaja samancorovih proizvoda (krom, nikal) išla ekskluzivno preko dviju keramasovih offshore kompanja: Samchrome LTD registriranoj u Malti i poslije sličnoj kompaniji Samchrome FZCO, poslije Samachrome FZE, registriranoj u Dubaju. Primjećuje se do lapsusa namjerno slični nazivi malteške i dubajske tvrtke s južnoafričkom Samanchor Chrome. Samanchrome iz Malte nema niti jednog zaposlenog, čak ni trošak telefona, makar se poslovanje mjeri u stotinama milijuna američkih dolara godišnje! Bankovno poslovanje s Maltom išlo je preko banke Nedbank Private Bank s adresom na Isle of Man. Nema ništa neobično u ekskluzivnoj prodaji da Končareva malteška i dubajska kompanija nisu radile uz neuobičajno visoku proviziju, najmanje 9% što je znatno poskupljivalo proizvode i smanjivalo tržišnu konkurentnost samancorovih proizvoda te znatno otežavalo poslovanje Samancor Chrome. No, poslovanje Samancora Danku Končaru nije bilo važno sve dok njegove malteške i dubajske poslovnicu ubiru debelu proviziju; jedino je bilo važno da na Malti i u Dubaju ostaje basnoslovno veliki novac.

Zanimljiva je i epizoda kad je Danko Končar prodao 50% dionica Tubaste Chrome (u sastavu Samancor Chrome) kineskoj držvnoj tvrtki Sinosteel za 225 milijuna američkih dolara, jer Samancor Chrome je inkasirao samo 100 milijuna dolara, a na Kermasov račun leglo je 125 milijuna američkih dolara. Takvih zanimljivosti ima još, na primjer s australskom Sylvaniom – matrica je redovito ista.

„Čuveni“ i u Hrvatskoj svenazočan Končarov Kermas, kompanija koja žari i pali hrvatskom brodogradnjom i kupuje ogromne količine istarskog zemljišta, zapravo je offshore tvrtka/poštanski sandučić registrirana na Britanskim Djevičanskim Otocima, a nominalno njen većinski vlasnik je Končarova sestrična, Danica Žagmešter. Na Visokom sudu u Johannesburgu dotična se vodi kao Zagmester. I da, to je ona ista tvrtka koja je u 2019. Finskoj penalizirana s 110 milijuna eura zbog tajnog (neprijateljskog) preuzimanja finskog AFARAK-a. Međutim nije se zaustavilo samo na plaćanju visoke globe nego policijska istraga u Finskoj se nastavlja sve dok se ne utvrde sve činjenice i ne saznaju okolnosti te pravdi ne privedu svi učesnici.

I kad se na Visokom sudu u Jahannesburgu raspetljaju pronevjere u Samancor Chrome i po Danka Končara donese optužujuća presuda, kakve mogu biti posljedice za Hrvatsku, tamo gdje se Danko Končar i njegov Karmas javljaju kao vlasnici?

Nije samo riječ o oduzimanju imovine kupljene prljavim novcem, nego Republika Hrvatska može biti optužena da je pomagala pranju pronevjerom stečenog novca tim više jer je ing. elektrotehnike, Danko Končar, osuđivani kriminalac od zanata? Je li doista Republika Hrvatska, tj. jesu li neki najviši državni dužnosnici, pomagali osuđenom pronevjeritelju i kriminalcu da pronevjerenim novcem kupuje hrvatsku državnu i privatnu imovinu? Danko Končar je 1977. zbog istog krimena u Jugoturbini Karlovac osuđen na 12 godina strogog zatvora od čega je odslužio 8 godina u Lepoglavi. Završio je u zatvoru jer bez obzira na svoje prinčevsko komunističko prezime, pronevjereno nije dijelio s ondašnjom nomenklaturom, pokušao je solirati, a partijska nomenklatura to opako kažnjava. Drugovi, nema soliranja!

Je li doista trebalo biti vidovit i shvatiti da Danko Končar kupovinom hrvatskih tvrtki i zemljišta u Republiku Hrvatsku unosi novac sumnjiva podrijetla, prljavi novac iz krađe i pronevjera, ili je i sljepcima, ali ne i onima koji su trebali uočiti da nešta kod Končara ne valja, bilo jasno da je na djelu organizirani kriminal okorjelog kriminalca i robijaša? Što je radila policija, državni inspektorati, agencija za provjeru podrijetla novaca, SOA... ili je tzv. hrvatska visoka politika umočila prste u "teglu s medom" pa se po staroj shemi socijalističkog samoupravljanja i dogovorne ekonomije sve stavljalo pod tepih i talilo Končarevo „bogatstvo“ po zaslugama?

I jedna banalnost: kako je Danko Končar dobio potvrdu o nekažnjavanju, ista se traži kod najbanalnijih poslova, svake registracije tvrtke, nitko referent u hrvatskoj ne može postati bez te potvrde?

Kad se izreknu optužujuće presude u Johannesburgu na Končarevo vlasništvo u Hrvatskoj sjest će ovrha južnoafričkog suda. Južnoafričko će pravosuđe učiniti sve da oštećenoj kompaniji nadoknadi štetu i podmiri vjerovnike. Samo malim dioničarima Samancor Chrome duguje 100 milijuna američkih dolara dividende.

Treba li uopće spomenuti da je Danko Končar vlasnik velikih nekretnina, tisuća hektara ponajbolje istarske zemlje bilo da se radi o poljoprivrednom zemljištu ili spekulativnim „GUP“ terenima i da je od 2013. vlasnik Brodotrogira. Tko će nakon presude u Johannesburgu postati vlasnikom Končareve imovine u Hrvatskoj? Ili će možda njegovi moćni politički zaštitnici dati pravosuđu zadaću da Hrvatski sabor izglasa nekakav „Lex Končar“ ne bi li se ovaj put izigralo južnoafričko pravosuđe?

S Nijemcima nije bilo sreće, možda s Afrikanerima ipak podvala uspije i tako se spasi „naš čovjek u Južnoafričkoj Republici“.

H. Krmpotić/HRsvijet