Zadnji komentari

Jesmo li spremni pojedinim porezima dati posebnu namjenu?

Pin It

Porezima do zdravlja i tehnološkog napretka! Tako bi otprilike mogla zvučati alanfordovska reklamna krilatica za povećanje trošarina na alkoholna pića i cigarete te na novu obvezu plaćanja Hrvatskoj gospodarskoj komori da 11 godina čuva dokumentaciju ugašenih poduzeća.

Zbog povećanja trošarina na alkoholna pića ona bi mogla biti četiri posto skuplja. Kutija cigareta mogla bi poskupjeti do dvije kune, a koliko će nesretni poduzetnici HGK-u plaćati čuvanje stare dokumentacije svatko mora izračunati za sebe, ali izgleda da neće proći s manje od nekoliko desetaka tisuća kuna. 

Obrazloženja novih nameta su naravno – fantastična. Alkoholom i cigaretama se ljudi truju pa neka to bude što skuplje. Treba liječiti bolesti koje jedno i drugo izazivaju. Pušači, kaže izračun na osnovu prodane količine cigareta u državi proračun na godinu uplate dvostruko više novca nego što zdravstveni sustav potroši na liječenje bolesti uzrokovanih pušenjem. Nitko nije obećao da će kada prikupe više novca od poreza više novca i trošiti na liječenje bolesti povezanih s pušenjem. Naravno da neće. Nisu ni do sada. 

Prema lanjskim podacima, u Hrvatskoj je o alkoholu ovisno 250 do 300 tisuća ljudi od čega su četvrtina žene. Upravo zbog rastućeg problema ovisnosti o alkoholu mnogi i zazivaju smanjivanje njegove dostupnosti kroz rast cijena pa ako treba i poreznim opterećenjem. Međutim, nitko nije izvijestio koliko točno će porasti i na koji način ulaganja u suzbijanje ovisnosti o alkoholu, posebno među mlađom populacijom. 

Dapače, ministar financija Zdravko Marić praktično je rekao da su to sve opći porezni prihodi. Nema tu nikakve specifične namjene. Razumljivo. Takve je namete najlakše uvesti. Zbog zdravlja i prevencije. Možda netko i povjeruje. Zbog nedostatka rezultata u deklariranim ciljevima porezni obveznici udruženi u Lipu kroz usta svojeg najglasnijeg člana Davora Huića imaju sva vrata otvorena da glasno kažu kako se nameti dižu kako bi se namaknuo novac za povećane plaće javnom sektoru. Ako to i nije točno, Huiću se nema čime prigovoriti. Sve je to – jedna blagajna. Smanjuje li se rastom cijena broj ovisnika o alkoholu i cigaretama? Na "bijelom" tržištu, u prodanim količinama dugoročno možda se čak i smanji. Ali to neće riješiti ni jedan od problema zbog kojih se navodno povećavaju porezi. Isto tako, teško je vjerovati da će se problem pretilosti riješiti povećanjem poreza na sokove s visokim udjelom šećera. Neće se riješiti. Bez povećanja ulaganja u edukaciju građana. I uostalom, bez rasta životnog standarda. O crnim tržištima, da i to dodamo -  ništa ne znamo.

HGK-ova nova djelatnost čuvanja dokumentacije ugašenih poduzeća za 25 kuna po dužnom metru dokumentacije za koju nije jasno propisano kako se mjeri je pak primjer druge vrste. Od vlasnika ugašenih tvrtki uzimat će se novac za čuvanje papirnate dokumentacije zato da bi se vlasnike tvrtki natjeralo da svu dokumentaciju digitaliziraju. Čuvanje digitalne dokumentacije bit će besplatno. 

Koncept represije za građane i poduzetnike 

Ova odredba s prethodne dvije o nametima povezana je kroz koncept – represije. Misaoni put ide ovako: cigarete su skuplje, prestat ćete pušiti. Alkohol je skuplji, prestat ćete piti. Manje će ljudi piti i pušiti, prihod od nameta će biti relativno isti, a ako ne smanji broj ovisnika prihod će rasti. Uglavnom, ako ljude kaznimo skupoćom možda odustanu od ovisnosni. Gle, kako jednostavno. U slučaju HGK, ako poduzetnike koji zatvaraju firme kaznimo naplaćivanjem čuvanja papirnate dokumentacije motivirat ćemo ih da za vrijeme dok im tvrtke još uvijek posluju radije ulože novac u digitalizaciju dokumentacije. Tako jednostavno. Ne bi Hrvatskoj gospodarskoj komori palo napamet da zahvaljujući tome što joj tvrtke plaćaju članarinu recimo – besplatno digitalizira tvrtkama dokumentaciju? Zašto bi bilo koja institucija koja se financira zakonskim propisima ikad pokušala biti korisna? Doista, nema razloga. 

Novac nam uzimaju navodeći jedne razloge da bi ga trošili po volji. To su porezi i nameti. U Hrvatskoj. Običan prijedlog prema kojem bi većina poreza bila namjenska iako bismo zbog toga  morali napraviti listu od tisuću namjena, vjerojatno bi izazvao sablazan među stručnjacima. To bi jamačno bilo skupo, komplicirano i neprovedivo. Ovo što danas imamo je pak – jednostavno, praktično i korisno. Uzmu pod kišobranom jedne namjene, a potroše naravno pod drugom. 

U praksi se ne zna tko pije. Zna se samo tko plaća. Možda bi bilo dobro da se dozna i tko pije. Uvijek se ipak dozna. Prije ili kasnije.

Dragana Radusinović/direktno.hr