Zadnji komentari

In memoriam - Josip Senić

Pin It

Likvidacija Josipa Senića

Josip Senić, rođen 18. ožujka 1936. u Novoj Gradiški, još kao maloljetnik postao je član organizacije Hrvatski nacionalni pokret i tako došao u sukob s jugokomunističkom vlašću.

Godine 1956. godine bio je osuđen na dvije godine uvjetne kazne zbog neprijateljske djelatnosti. Senić je 1957. godine pobjegao u Italiju, a odatle je odselio u Australiju, gdje je pristupio skupini mladih hrvatskih emigranata koja je osnovala HRB, u kojemu je zauzeo jednu od vodećih dužnosti. Nakon nestanka Geze Paštija, Senić je 1965. godine došao u Europu da nastavi tamo gdje je Pašti stao.

U Senićevom dosjeu stoji: “29. 5. 1969.: Konzultacija u Osijeku po pitanju operativno-tehničkih mjera prema Seniću. Prisutan Srećko Šimurina. Osnovni zadatak: likvidacija kao jedina ispravna mjera. U tu svrhu radi se na pronalaženju pogodne osobe. Ima se u vidu mogućnost veze 'Prijatelj' iz Australije. Spremni smo ga najljepše primiti i osigurati ugodan boravak...". 

Zatim: "Osijek, 2. 3. 1971. Neposredno u vezi s ciljem obrade - izvršenje specijalnog zadatka - angažiramo se na pronalaženju podesne osobe za izvršenje ovoga zadatka. Prethodna kombinacija s vezom 'Prijatelj' je u toku. 'Prijatelj' se sada nalazi u SR Njemačkoj. Operativni radnik Došlić Ivan“.

U Senićevoj blizini nalazio se još jedan opasan suradnik Udbe - Vinko Sindičić. Prema "Informaciji br. 48" Centra SDS Rijeka, koju je potpisao Jerko Dragin, Sindičić je, pod pseudonimom "Mišo", redovno dostavljao informacije o Senićevom kretanju i namjerama. U spomenutoj "Informaciji" stoji: "Na sastanku u Zagrebu dana 3. III 1972. g. suradnik 'Mišo' dao nam je detaljan plan gostionice HRB-a u Wieslochu".

Kad je 10. ožujka 1972. upravitelj dotične gostionice u Wieslochu kod Heidelberga ušao u sobu u kojoj je Senić spavao, zatekao je Senića mrtvog: s prerezanim grkljanom i dva naboja iz pištolja u glavi. Nakon što je ubio Senića, ubojica je pretresao njegove stvari i dostavio ih centrali hrvatske Udbe u Zagrebu. Udbi je, kako se vidi iz "Depeše br. 291/61" tadašnjeg šefa Udbe u Zagrebu Melkiora Baranovića, posebno zanimljiv bio Senićev adresar.

Njemačka kriminalistička policija osumnjičila je Vinka Sindičića za ubojstvo i zatvorila ga. Međutim, on je ubrzo pušten i to nakon intervencije djelatnika njemačke protuobavještajne službe BfV iz Kölna. Oni su, kako proizlazi iz jednog službenog dokumenta, angažirali odvjetnika i platili jamčevinu za Vinka Sindičića.

Izvor: 

KOMISIJA ZA UTVRĐIVANJE RATNIH I PORATNIH ŽRTAVA

Vijeće za utvrđivanje poratnih žrtava komunističkog sustava ubijenih u inozemstvu

Zagreb, 30. rujna 1999. godine

Bože Vukušić, HRB – Rat prije rata, Zagreb, lipanj 2010.