Zadnji komentari

Veto Njemačke je sramotan

Pin It

Ce journal turc a osé publier un photomontage de Merkel en Hitler ...

Njemačka vlada protivi se uvođenju korona-obveznica. Ali mora hitno razmisliti o tome kako financijski pomoći drugim zemljama u krizi. Korona-obveznice stigle su u njemačku raspravu. Samo se o njima ne raspravlja onako kako su se to nadali gradonačelnici regija sjeverne Italije koje su posebno pogođene pandemijom i većina članica eurozone.

CDU, CSU i SPD često spominju europsku solidarnost, ali istodobno ne žele odvagnuti pozitivne i negativne strane uvođenja zajedničke obveznice euro-država. A to je sramotno.

Velika zemlja u srcu Europe, s najsnažnijim gospodarstvom u Uniji u krizi izazvanoj koronavirusom odbija dati svojim susjedima ono što i sama traži. Njemačka kancelarka i vicekancelar izjavili su da je kriza izazvana virusom najveći izazov od Drugog svjetskog rata. „Moramo iskoristiti sve mogućnosti kako bismo je mogli svladati.“ Dobro je da su to poručili jer time ulijevaju povjerenje. No nacionalni pristup mora vrijediti i u europskom kontekstu. No umjesto toga, njemački veto na obveznice zapravo može imati za posljedicu podjelu članica na dvije klase.

U ovom trenutku nije najvažnije odmah uvesti zajedničku obveznicu, nego razmisliti o tome kako postići ravnopravnu solidarnost. Članice eurozone moraju zajedno odlučiti žele li poslati poruku da će opstati kao zajednica u dobrim i teškim vremenima ili poruku da su im bitni samo veliki transferi novca kako bi ublažiti krizu drugih.

Ako se članice eurozone odluče izdati zajedničku obveznicu, one će time poslati slično snažnu poruku kao svojedobno Mario Draghi. Bivši šef Europske središnje banke spasio je euro sa samo tri riječi: „Whatever it takes.“ Za Koronakorona-obveznicu postoje dva snažna argumenta. Prvi je da ona otklanja opasnost od toga da neku od članica uguše dugovi. Drugi argument je da bi to bila vremenski i po obujmu ograničena obveznica.

Prema tome, bio bi otklonjen jedan nedostatak koji je s njemačkog gledišta vrlo opasan a to je da svaka zemlja jamči za sve, a nema utjecaja na to kako će se novac trošiti. Korona-obveznica bila bi zajednička obveznica, ali to ne znači da bi omogućila neograničeno zajedničko zaduživanje. Korona-obveznica omogućila bi gospodarski slabim zemljama da profitiraju od kreditnog rejtinga uzornih zemalja.

Njemačke su obveznice posebno tražene. Trenutno premija na njemačke obveznice iznosi minus 0,47 posto; Berlin, Proračundakle, na obveznicama još zarađuje. Euro-obveznica za Berlin bi bila znatno skuplja, jer je premija na tu obveznicu 0,2 posto, što znači da bi Njemačka za korona-obveznicu u iznosu od 500 milijardi eura godišnje izdanu na rok od deset godina morala na godišnjoj razini plaćati 900 milijuna eura više. A to je mnogo novca.

Stoga je sada nužno procijeniti ne bi li bilo solidarnije da Berlin nastavi izdavati nacionalne obveznice, a ušteđeni novac stavi na raspolaganje jednom europskom fondu iz kojeg bi se mogla financirati pomoć zemljama pogođenim korona krizom.

Ostane li Berlin pri odrješitom „ne”, druge članice eurozone mogle bi to protumačiti kao poziv na izdavanje korona-obveznice bez sudjelovanja Nijemaca, a to bi imalo za posljedicu podjelu monetarne unije.

Süddeutsche Zeitung/hkv.hr