Zadnji komentari

EU se sada bori s ropstvom i rasizmom

Pin It

Evil By poleev | Politics Cartoon | TOONPOOL

U vrijeme kada je prvi koronski val napao Stari kontinent (ožujak 2020.) Europska komisija gubila je vrijeme baveći se pitanjima globalnog zagrijavanja. Ugostili su Gretu Thunberg i klanjali se njezinu predviđanju. U Bruxellesu je 4. ožujka čak organizirana parada kojoj je prisustvovalo gotovo 8000 pristaša globalnog hlađenja planeta.

Svi su bili uvjereni da je Thunberg nepogrešivo božanstvo s neograničenim trajanjem. Nekoliko dana poslije, korona je sve pogodila, a Greta je nestala s dnevnog reda Bruxellesa – i s prvih stranica medija.

Dok drugi val korone ovih dana kuca na vrata – Le Figaro je nedavno alarmantno izvijestio da broj žarišta u Francuskoj drastično raste – Europska komisija i Europski parlament bave se temom koja je jednako otuđena od Europe (i njezinih stvarnih problema) kao što je to bilo i globalno zagrijavanje u ožujku. Neka se Europa sada bori s ropstvom i rasizmom, kažu u metropoli birokracije. U središtu problema opet su se našle zemlje Višegradske skupine, koje ne pokazuju dovoljno motivacije za divljenje novokomponiranim idejama. Što je sasvim logično: koja je od njih bila imperijalist i bavila se robovima?

Greta Thunberg također je doživjela pomračenje, eklipsu svog sunca: dobila je nadimak zeleni rasist (green racist, na engleskom). Razlog za to bile su fotografije na kojima su uz Gretu, koja je inače izvorni predstavnik arijske rase, fotografirani pripadnici njezina pokreta koji nisu imali iste genetske korijene kao ona. Zatim su retuširani i nestali su sa slike poput Ježeva koji je na poznatoj fotografiji stajao uz Staljina, da bi nakon likvidacije otišao u vječni zaborav. Ovim smjerom kreće se i klimatska Greta.

Europska komisija žrtvovala je Thunbergovu u korist nove teze s kojom ulazi u drugi val korone. Kako se EK željela očistiti od ugljikovih derivata (CO2) tijekom prvog vala, sada se želi očistiti od derivata ropstva i rasizma. Ali čineći to s puno energije, ista Europska komisija nudi svima globalni dokaz rasizma koji će ući u povijest. Naime, Pfizer, najveća svjetska farmaceutska tvrtka, među prvima je u redu onih koji imaju vodeću prednost u pogledu proizvodnje cjepiva. 12. lipnja 2020. Europska komisija ministrima zdravlja EU-a predstavila je strateški plan za što brže osiguravanje cjepiva protiv koronavirusa. Bit strategije je sklopiti sporazume s nekoliko proizvođača i unaprijed im platiti značajan dio ulaganja u razvoj cjepiva u zamjenu za obvezu davanja cjepiva EU-u.

Razvoj novog cjepiva obično traje deset godina, a zbog pritiska ekonomske krize, sada postoji veliko zanimanje za njegovo razvijanje mnogo ranije, u roku od 12 do 18 mjeseci, što je veliko opterećenje za farmaceutske kompanije. Europska komisija morat će uzeti u obzir one tvrtke čije su mogućnosti za proizvodnju i stavljanje cjepiva na tržište najveće. I tu se ističe multinacionalni Pfizer. Baš kao što je projekt proizvodnje cjepiva kolosalan, tako će biti i potrebne količine. Savez farmaceutskih tvrtki i udruženja (IFPMA) procjenjuje da će biti potrebno proizvesti oko 15 milijardi doza novog cjepiva za opskrbu svih ljudi na svijetu. Generalni direktor IFPMA-a Thomas Cueni naglasio je da je to za farmaceutsku industriju ogroman izazov. Ako ne brojimo cjepiva protiv gripe, to je tri puta više cjepiva od uobičajene godišnje proizvodnje.

Pfizer će biti jedan od prvih izbora na koje će računati Europska komisija. I tu se stvar počinje komplicirati. Direktor ove korporacije Albert Bourla istaknuo je na sastanku Udruženja farmaceutskih tvrtki i saveza da će se cjepivo protiv koronavirusa prvo dati zapadnim zemljama. Razlog je taj što tehnologija u manje razvijenom svijetu ne dopušta skladištenje doza, jer se ono skladišti u hladnjacima na minus osam Celzijevih stupnjeva. “U Africi nema prikladne infrastrukture za takvo nešto”, rekao je Bourla. Stoga će, prema njegovim riječima, zemlje trećeg svijeta na red doći kasnije, u drugoj fazi, kada će proizvesti cjepivo za koje neće biti potrebno osiguravanje tako ekstremnih uvjeta skladištenja.

Proturječnost ne bi mogla biti veća: istodobno Europska komisija financijski podržava razvoj i distribuciju cjepiva koje će biti dostupno samo na zapadu. EK kaže da je “spremna sklopiti sporazume s nekoliko proizvođača i unaprijed im platiti za značajan dio ulaganja u razvoj cjepiva u zamjenu za obvezu da će cjepivo dati EU-u” (Stella Kyriakides, europska povjerenica za zdravstvo). Proizvođači cjepiva bit će obvezni cjepivo davati Starom kontinentu, a tek poslije drugima. Ali u istom dahu ista Komisija tvrdi da se bori protiv rasizma i da su njezine namjere općenito samo humanitarne. 20. lipnja, predsjednica Komisije čak je održala govor u Europskom parlamentu izražavajući žaljenje: “Predugo smo tolerirali rasizam” (izvor: Twitter Ursule Von der Leyen).

Ne može se zamisliti veći rasizam nego što smo to opisali u gornjim crtama. Europska komisija dodjeljuje milijarde eura kojima pristupaju oni koji u ime multinacionalki izražavaju otvoreni rasizam. Urbana Afrika, koja bi također trebala cjepiva, civilizirana je. Što je veća koncentracija ljudi, to se više virusa širi i veći je morbiditet. Manje ljudi živi u afričkom selu i njihov način života ih ne izlaže takvom širenju zaraze kao u gradovima. Gradovi su civilizirani, nisu poput zapadnih metropola, ali dovoljno da imaju tehnologiju hlađenja. Hlađenje do minus 8 Celzijevih stupnjeva danas nije tehnološko dostignuće. Naime, to može učiniti svaka škrinja za duboko zamrzavanje, u kojoj se čuvaju i cjepiva (primjerice, u jedinicama doma zdravlja u Ljubljani i Zagrebu).

Pogledajmo izračun s tim u vezi: uzmimo za usporedbu cjepivo protiv ospica: doza koju prima pojedinac je 0,5 mililitara. Škrinja za duboko zamrzavanje Vox electronics GF 300 obična je škrinja i košta 248 eura (nudi se putem interneta). Škrinja ima volumen od 290 litara. To znači da se u njoj može pohraniti 116. 000 doza cjepiva. Ovo je teoretski izračun, u praksi bi to vjerojatno bilo malo manje. Ako kupimo deset škrinja, cjepivom smo opskrbili milijun ljudi. Dat ćemo 2480 eura za deset škrinja. U usporedbi sa 10.000,000.000 milijardi eura (deset milijardi), koliko EU namjerava uložiti u proizvodnju cjepiva, to stvarno nije puno. Sve pod pretpostavkom da u Africi nema ni jednog zamrzivača.

Na kraju dolazimo do početka. Ponašanje vlasti u Bruxellesu u vezi s proizvodnjom i distribucijom cjepiva očito demantira njihove riječi. Ursula Von der Leyen implicitno se slaže s logikom da postoje dvije vrste cjepiva: jedno je za građane prvog reda (EU) i drugo za građane drugog reda (Afrika). U biti, njezin je stav rasistički. Postupci čelnika EU-a negiraju njihove riječi (i obrnuto).

Rasizam nije problem u Europi pa ga kao takav nitko nije doživljavao sve dok nije počela histerična parada Ursule von der Leyen i njezine Komisije (i Europskog parlamenta, s pokojom iznimkom). Zagađenje viškom CO2 također nije europski problem. Ali europski problem je virus korone. U verbalnoj borbi protiv CO2 pobijedila je Europska komisija. Pobijedila je u verbalizmu koji se odnosi na rasizam. Kod korone je ipak poražena na cijeloj liniji. Govori li vam to nešto o njezinim sposobnostima?

Autor:Boštjan Marko Turk/dnevno.hr