Zadnji komentari

Taje nam ključnu informaciju o koroni: Sve normalne zemlje su je već objavile…

Pin It

DRAGOVOLJAC - HDZ lopovi i lažovi

Hrvatska je jedna od rijetkih europskih država koja javno ne objavljuje dnevni broj COVID-19 pacijenata na odjelima intenzivne njege. U većini drugih država broj slobodnih kreveta na tim odjelima ključan je za donošenje mjera kojima se nastoji smanjiti priljev novih slučajeva u bolnice kako ne bi došlo do preopterećenja, a onda i do povećane stope smrtnosti pacijenata zbog nemogućnosti pružanja odgovarajuće bolničke njege.

Njemačka je jedina europska država koja je u proljetnome valu pandemije zabilježila relativno velik broj slučajeva zaraze koronavirusom, a da istovremeno nije ni na jedan način ugrozila uspješan rad svoga bolničkog sustava. Prema OECD izvješću iz svibnja ove godine Njemačka je raspolagala s ukupno 33,9 kreveta intenzivne njege na 100.000 stanovnika, što je daleko više od bilo koje druge države. SAD su prema istom izvještaju imale 25,8; Francuska 16,3; Poljska 10,1; Španjolska 9,7; Italija 8,6; Nizozemska 6,7 i Irska samo 5,0 kreveta na 100 000 stanovnika.

Podaci za Hrvatsku u tome izvještaju ne postoje, a prema onome objavljenom na www.springernature.com iz 2012., Hrvatska je tada imala 14,7 kreveta intenzivne njege na 100.000 stanovnika, a u znanstvenome radu objavljenom 4. rujna ove godine u „Intensive Care Medicine“ istoga izdavača navedeno je ukupno 396 kreveta na odjelima intenzivne njege u hrvatskim bolnicama ili manje od 10 kreveta na 100.000 stanovnika.

Kako je prije mjesec dana ministar zdravstva Vili Beroš rekao da Hrvatska raspolaže sa 1400 kreveta na odjelima intenzivne njege, a to bi značilo da ih na 100.000 stanovnika imamo više od bilo koje druge države uključivši i Njemačku, ne preostaje nam drugo nego se nadati da je netko iz ministarstva sve te krevete stvarno vidio i prebrojio.

NE ZNA SE KOLIKO JE PACIJENATA NA ODJELIMA INTENZIVNE

Hrvatska je jedna od rijetkih europskih država koja javno ne objavljuje dnevni broj COVID-19 pacijenata na odjelima intenzivne njege. U većini drugih država broj slobodnih kreveta na tim odjelima ključan je za donošenje mjera kojima se nastoji smanjiti priljev novih slučajeva u bolnice kako ne bi došlo do preopterećenja, a onda i do povećane stope smrtnosti pacijenata zbog nemogućnosti pružanja odgovarajuće bolničke njege.

U drugim državama upravo to je dominantna tema koja u potpunosti zaokuplja vlasti i medije za razliku od Hrvatske gdje su troškovi grijalica na terasama ugostiteljskih objekata te broj i smještaj adventskih kućica izazvali daleko najveću pažnju javnosti. Grijalice za terase nisu samo važnije od broja slobodnih kreveta na bolničkim odjelima intenzivne njege, njihova problematika zasjenila je i pisma različitih udruga liječnika i medicinskih sestara kojima se Vlada upozorava na neodrživo stanje u bolnicama.

SUSJEDNE ZEMLJE OBJAVLJUJU VRLO DETALJNJE PODATKE

U izvještaju ECDC-a možemo pronaći podatak kako su na bolničkome liječenju u Austriji 8. studenoga ove godine (zadnji dostupan datum) bila 2533 COVID-19 pacijenta od čega njih 459 na odjelima intenzivne njege, u Sloveniji je bilo ukupno 1125 bolničkih pacijenata, a na intenzivnoj njezi njih 175. Za Hrvatsku je poznat samo ukupan broj pacijenata na bolničkome liječenju; toga dana bilo ih je 1396, u srijedu 1878, ali javnost ne zna koliko je njih bilo na odjelima intenzivne njege pa onda naravno ni ne možemo očekivati politiku planiranja i provedbe mjera sukladno popunjenosti kreveta poput većine drugih država.

Iz Zapisnika sastanka Stožera PRIC KB Dubrava održanoga 17. studenog ove godine, možemo vidjeti da se u toj ključnoj COVID bolnici na odjelima intenzivne njege nalaze 54 bolesnika, a njih 296 u odjelima koji pripadaju Respiracijskome centru. Kako se toga dana u KB Dubrava nalazilo 18,6 % svih COVID hospitaliziranih slučajeva možemo pretpostaviti da isti omjer vrijedi i za sve druge COVID bolnice u Hrvatskoj te bi na svim odjelima intenzivne njege trebalo biti cca 290 pacijenata.

PRIKUPLJA LI UOPĆE NETKO SVE TE KLJUČNE PODATKE?

U Hrvatskoj se još uvijek traži dio od onih Beroševih 800 respiratora, a kao vrhunac organizacijskih i upravljačkih sposobnosti slavi se odluka ministra kojom je na zahtjev varaždinskoga župana Radimira Čačića premjestio nekoliko respiratora u tamošnju bolnicu.

Hrvatska javnost je odavno naviknuta da od nje vlast redovno radi magarca te nitko čak ni ne očekuje da Vlada, ministarstvo zdravstva ili HZJZ dnevno prezentira izvještaje poput ovoga u Češkoj. Jedino nisam siguran prikuplja li uopće netko u vlasti ili HZJZ-u sve te ključne podatke, bez kojih je uspješna borba protiv pandemije jednostavno nemoguća, pa ih samo zbog već poznatih razloga skriva ili ni same vlasti nemaju pojma što se u bolnicama stvarno događa.

Autor: Goranko Fižulić/Telegram.hr/priznajem.hr