Zadnji komentari

Vanđelić: U Hrvatskoj vlast odabrana s izlaznošću od 35 posto, treba uvesti e-glasovanje

Pin It

Treba li omogućiti elektroničko i internetsko glasanje? - Anketa @ Bug.hr

Razvojna inicijativa "ZRIN" predstavila je u ponedjeljak istraživanje stavova građana o uvođenju elektroničkog glasovanja, koje pokazuje kako 70 posto njih vjeruje da bi se time povećala izlaznost na izbore, a dvije trećine smatraju ga izvedivim bez većih prepreka.

U istraživanju, koje je provela radna skupina ZRIN-a u suradnji s agencijom Significo, telefonskom anketom ispitano je 650 osoba, koje čine reprezentativni uzorak stanovništva po dobi, spolu i mjestu stanovanja.

E-glasovanju se najviše protive stariji od 65 godina

Rezultati pokazuju da gotovo 75 posto ispitanika smatra kako bi se e-glasovanjem povećala izlaznost na izbore. Također, više od polovice smatra da bi takav sustav bio pošteniji i da bi povećao stupanj demokracije.

Osobe u dobnoj skupini 35-44 godine najviše žele uvođenje e-glasovanja, dok se stariji od 65 godina najviše protive. Kako potonji čine petinu stanovništva, bitno je istaknuti da i njih 55 posto pozdravlja uvođenje, kazala je Valentina Pavlović Vinogradac iz ZRIN-a.

Uspoređujući e-glasovanje s tradicionalnim, građani su izjasnili kako e-glasovanje smatraju pristupačnijim, učinkovitijim i jeftinijim te da u njega imaju više povjerenja.

"Nedostatak političke volje" i "nemogućnost dogovora između političkih stranaka" najčešće su navodili kao razloge zašto još nije uvedeno.

Predsjednik ZRIN-a Damir Vanđelić kaže kako je u Hrvatskoj vlast odabrana s izlaznošću od 35 posto, za razliku od 80 posto u Njemačkoj, pa je nelegitimna. Potrebna je i izmjena Zakona o izbornim jedinicama, jer smo po tom pitanju neustavni već 12 godina.

Ocjenjuje da bi se e-glasovanjem, uz sve potrebne kontrolne mehanizme, postigla potpuna demokratizacija izbornog procesa.

Rezultate će proslijediti Ministarstvu uprave kako bi se pokrenula izrada zakonskog okvira kojim će se omogućiti digitalizacija izbora, a izmjene zakona koje bi omogućile digitalne izbore moguće je obaviti unutar nekoliko mjeseci, ističe Vanđelić.

Digitalno glasovanje najranije 2028.

ZRIN predlaže da na idućim izborima bude omogućeno i tradicionalno i e-glasovanje, a cjelovito digitalno glasovanje predviđa najranije za 2028.

Najveći trošak bio bi na prvim izborima, kada bi se uvele promjene, ali ukupno bi se time moglo uštedjeti oko 70 milijuna kuna.

Najviše bi se potrošilo na razvoj softvera, opremanje biračkih mjesta kioscima te edukaciju građana i biračkih odbora, a uštedjelo bi se ukidanjem objave zbirnih lista, tiskanja i distribucije glasačkih listića, smanjenim brojem članova u biračkim odborima itd.

Rizike sustava e-glasovanja Biljana Cerin iz ZRIN-a smatra minimalnim i ocjenjuje da ih se uz današnju tehnologiju može svesti barem na istu ili nižu razinu od rizika prisutnih pri tradicionalnom glasovanju.

direktno.hr