Sanjin Baković: HDZ-ov embargo nad domoljubljem

Detalji

Objavljeno: Utorak, 31 Srpanj 2018 17:00

Termin domoljublje postao je mnogim HDZ-ovcima strano tkivo iako je riječ o narodnjačkoj stranci onog trenutka kada su se distancirali od pobjedničke retorike  Tomislava Karamarka koja se pokazala uspješnom formulom za preuzimanje vlasti od tada najjačih ljudi u RH odnosno od bivšeg premijera RH Zorana Milanovića i bivšeg predsjednika RH Ive Josipovića dok se SDP nalazio na vrhuncu političke moći. 

Neovisno što su temelji SDP-ove političke moći osnovani na korupcijskim aferama bivših istaknutih HDZ-ovaca trebalo je vratiti povjerenje građana u najjaču hrvatsku političku stranku. Uz pomoć zajedništva s domoljubnim predznakom i tezom “Lopovluk i korupcija van iz HDZ-a, a natrag u stranku domoljublje i jedinstvo članstva kreator uspjeha bio je Tomislav Karamarko sve do trenutka dok njegovi najbliži suradnici nisu pronašli sebe u porukama koje je odašiljao bivši HDZ-ov lider pa su se odlučili odmaknuti od pobjednika svih izbora.

Umjesto da se stalo iza Tomislava Karamarka kroz stranačku infrastrukturu prilikom nametnute afere Konzultantica koju je potaknuo hrvatski politički establishment s lijevog spektra putem mainstream medija i odbacio “potencijalni sukob interesa” koji nikada nije dokazan jer u suprotnom Tomislav Karamarko bio bi proglašen krivim urušavanje je krenulo iz tada najjače domoljubne političke opcije što se u slučaju afere Hotmail nije dogodilo nakon ostavke Martine Dalić na sve dužnosti u Vladi RH. Jednom riječju stavljena je točka na “i” iz izborne noći 8. studenog 2015. godine koja je započela putem APIS-a.

Za razliku od Tomislava Karamarka koji nije bio u sukobu interesa Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa utvrdilo je da je bivša potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić bila u sukobu interesa kada je kao članica Vladina Povjerenstva za upravljanje strateškim trgovačkim društvima, a potom i kao članica Vlade, sudjelovala u donošenju odluka kojima se Skupštini Ine predlažu članovi Nadzornog odbora jer je njezin suprug Niko Dalić član Uprave Ine, a NO je nadležan odlučivati o statusu i materijalnim pravima članova Uprave društva.

Na štetu hrvatskih građana HDZ-ovci niti nakon odluke Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa nisu vidjeli motiva za opozvati Andreja Plenkovića koji je do zadnjeg trenutka branio hodajući sukob interesa, a upravo je na nepostojećem sukobu interesa i sam poentirao u jednoj unaprijed režiranoj sačekuši koja ga je dovela na tron. Odmicanjem od Tomislava Karamarka odmaknulo se od domoljubnog predznaka i prigrlilo rušitelje Karamarkovog HDZ-a bilo da je riječ o bivšim SDP-ovcima, aktualnim HNS-ovcima, SDSS-ovcima ili onima koji su sami napustili stranku, a zatim nagrađeni u Vladi RH.

Da je domoljublje i poštenje gurnuto u drugi plan dokaz tome je odstranjivanje bivših članova Predsjedništva HDZ-a Mire Kovača koji je ponosan na period iz vremena Tomislava Karamarka jer je svojim radom doprinio pobjedama te demokršćana  Davora Ivo Stiera koji je od najbližeg Plenkovićevog suradnika postao suparnikom iako su se obojica zajedničkim snagama protivila Karamarkovoj pobjedničkoj retorici.  

Nakon medijske hajke Žarka Puhovskog, Krešimira Macana, Kreše Beljaka, Jadranke Kosor, Denisa Latina, psihijatra Nenada Horvata, Anke Mrak Taritaš i u konačnici Milorada Pupovca koji je gotovo poput svih navedenih uvidio ustašovanje HDZ nije javnim putem stao iza Vatrenih i Marka Perkovića Thompsona, a vidimo da gotovo isti akteri koji su rušili pobjednički Karamarkov HDZ ruše i Hrvatsku nogometnu reprezentaciju i izbornika Zlatka Dalića te stvaraju nove podjele u društvu jer oni su glavni krivci što je tzv. “fašista” sudjelovao na dočeku prema lijevo liberalno osvještenom establishmentu.

Još je tragičnije da cijeli državni vrh koji je zajedno zagrljen pljeskao i  pjevao “Lijepa li si” u svibnju 2018. godine kada su bili ponosni na Hrvatsku vojsku i  hrvatske branitelje, a sada kada je trebalo zaštiti dragovoljca Domovinskog rata Marka Perković Thompsona kao i moderne hrvatske gladijatore koji su broncu pretvorili u srebrni sjaj od učestalih napada onih koji se ne mogu pomiriti sa uspjehom Hrvatske kao što se nisu mogli pomiriti sa Karamarkovim pobjedama izostalo je domoljubno zajedništvo. U vrijeme dr. Franje Tuđmana bilo je nazamislivo da netko napada Vatrene koji su polučili povijesni uspjeh i pritom im uskračuje proslavu. Dakle, izdaja Tomislava Karamarka pandan je zatvaranju očiju ispred napada na Marka Perkovića Thompsona i srebrne Vatrene.

Ako sagledamo širi kontekst koji se temelji na populizmu kada državni vrh pjeva “Lijepa li si” za određene manifestacije postavlja se retoričko pitanje do kada će trajati HDZ-ov embargo nad domoljubljem jer nakon što su se odrekli Tomislava Karamarka javnu podršku nisu dali niti domoljubnoj glazbenoj ikoni Marku Perkoviću Thompsonu? Postavlja si itko pitanje koliko glasova Marko Perković Thompson može usmjeriti samo jednom riječju putem koncerta kada bi mu to bio cilj? Je li upravo to jedan od razloga zbog bojaznosti od jačanja desnice pa nakon Karamarka treba eliminirati i Thompsona iz javnog života?

S obzirom da je embargo postupak neke države ili skupine država koji ograničava isplovljavanje brodova ili kretanje roba iz nekih ili svih područja jedne države u jednu ili više drugih država, a imamo trgovinski, strateški, naftni i opći embargo u Republici Hrvatskoj na dijelu je upravo domoljubni embargo nad hrvatskim narodom koji se temelji na ograničavanju domoljublja od strane političke oligarhije s lijevog i desnog spekra jer s jedne strane, ljevica vrši  sinkroniziranu hajku na hrvatske domoljube, a s druge strane imamo situaciju da tzv. desni HDZ pod patronatom Andreja Plenkovića prešutno odobrava djelovanje ljevice s ciljem uništenja domoljubnih ikona.

U prenesenom značenju upravo smo svjedoci postupka određene narodnjačke političke opcije čiji pojedinci ograničavaju domoljublje jer nakon što su doveli Tomislava Karamarka do ostavke promijenili su domoljubnu retoriku, razvrgnuli Domoljubnu koaliciju, a sa skupova izbacili nacionalna obilježja. Pritom nisu stali u obranu vlastitih sinova kao što su oni bili spremni položiti život na Oltar domovine ili izvršiti pročišćavanje društva i sukobiti se s organiziranim gospodarskim kriminalom i korupcijom.  

Kako domoljubi prolaze u Republici Hrvatskoj najnoviji je primjer Nikole Kajkića nad kojim se vrše pritisci radi istraživanja Ovčare jer je svoj posao radio časno, pošteno i profesionalno, a pritom imao spoznaje iz policije da “tko dirne Ovčaru ode glava” u što se sada sam i uvjerio. Nemojte misliti da se s istim problemom nije suočio Tomislav Karamarko koji je radi lustracije likvidiran u političkom smislu, a kojem se krenulo i na obitelj.   

Prema tome iako ste ga mnogi osudili bez argumenata uvjeren sam da samo Tomislav Karamarko zna što je proživljavao u trenucima izdaje svojih najbližih suradnika dok se borio za bolju Hrvatsku kao što to sada proživljava i suspendirani Nikola Kajkić koji je istraživao Ovčaru. Stoga, racionalno gledano da je u Hrvatskoj lako biti domoljub i boriti se za istinu borio bi se svatko budući da u svakom trenutku morate biti svjesni da istinu možete platiti glavom, ali kada pogledate istini jednom u oči nestaju svi strahovi, a interes je uvijek jedan Republika Hrvatska. 

Sanjin Baković dipl.ing.