|
Najavljeno
poskupljenje plina nastavak je pljačke stanovništva
Nema niti jednog
opravdanog razloga za ponovno poskupljenje plina kućanstvima.
Poskupljenje plina
će lančano izazvati poskupljenje mnogih drugih potrošačkih dobara.
Stanovnici Hrvatske
su žrtve bezočne pljačke. Evo zašto:
1. Današnja cijena
plina za kućanstva u Hrvatskoj je oko 2,5 kune/m3 (oko 0,5 USD) što je desetak
puta više nego cijena njegova proizvođenja iz plinskih polja u Jadranu
(investicija + pogon i održavanje = manje od 0,05 USD/m3), a trošak proizvođenja
u kontinentalnom dijelu Hrvatske još je niži.
Prije poskupljenja
onaj tko ga poskupljuje treba objasniti kome odlazi profit koji čini više od
9/10 cijene plina koju plaćaju stanovnici.
Uz ovakav profit
priča je za malu djecu da INA-Mol posluje s gubitkom.
U maloj Hrvatskoj
ima čak 39 distributera plina, ni jedan nije bankrotirao, a to pokazuje da je i
distribucija plina izuzetno unosan posao.
Ni to im nije
dovoljno, pa žele plin i dalje poskupljivati.
2. Hrvatska
proizvodnjom plina na svom teritoriju zadovoljava u razdoblju od 2002. do 2007.
između 73,1 - 94,3 % potrošnje, a ne samo 60% kako u svrhu poskupljenja plina
sistematski obmanjuju javnost (na taj način ispada da moramo uvoziti čak 40%
skupog plina iz Ruske federacije).
Godine 2007. u
Hrvatskoj je proizvedeno 2,89 milijardi m3, a potrošeno 3,31 milijardu m3.
Izvezeno je 751,7
milijuna m3 (po oko 0,063 USD/m3), a kućanstva su potrošila 623 milijuna m3 (po
oko 0,5 USD/m3).
Vidi javno dostupne
službene bilance plina:
Za uvečati klikni na sliku
3. Treba dati na
uvid javnosti ugovore o „zajedničkoj“ proizvodnji plina iz Jadrana (1997. i
kasnije).
U sedam godina
(2001. – 2007.) u Italiju je izvezeno iz Jadrana čak 3,4 milijarde m3, što je
gotovo toliko plina koliko su u tom razdoblju potrošila ukupno sva kućanstva u
Hrvatskoj.
S obzirom na svoj
ulog, Italija taj plin dobiva gotovo po proizvodnoj cijeni, a Hrvatska ga mora
nadoknaditi uvozom iz Ruske federacije za iznos koji je 6-8 puta viši od onoga
što su platili (uložili) Talijani.
Talijani su
dosadašnjim izvlačenjem plina iz našeg dijela Jadrana višestruko namirili
troškove koje su imali pri puštanju (i pogonu i održavanju) polja u proizvodnju
(slično kao i Mađari iz profita INA-e-Mola ono što su platili za INA-u).
Taj ugovor treba što
prije staviti izvan snage jer je njime već dosad napravljena nepopravljiva šteta
Hrvatskoj.
Nema javno dostupnih
podataka koliko je (i da li je uopće) plina iz Jadrana stiglo do potrošača u
Hrvatskoj.
4. Cijena plina za
kućanstva u Hrvatskoj s obzirom na kupovnu moć stanovnika među najvišima je u
svijetu.
Tvrdnja onih koji ga
poskupljuju da je plin skuplji u Austriji i Mađarskoj (ako je točna ?) nipošto
ne znači da ga treba poskupjeti i u Hrvatskoj.
Austrija je 2007.
84%, a Mađarska 89% svojih potreba zadovoljavala uvozom skupog plina, a Hrvatska
je zadovoljavala 87,4% svojih potreba proizvodnjom u Hrvatskoj (čija proizvodna
cijena je barem 8 puta niža od one po kojoj plin prodaje npr. Ruska federacija).
Svakom je jasno da
je to velika razlika i da plin u Hrvatskoj stoga treba biti znatno jeftiniji
nego u spomenutim zemljama, osim ako naš plin ne moramo skupo kupovati od Mađara
(javnost još nije dobila odgovor na vrlo umjesno pitanje predsjednika RH zašto
je ¼ INA-e 2003. u bescjenje prodana Mađarima).
Javnost ne dobiva na
uvid spomenute ugovore, jer je njima napravljena nepopravljiva šteta Hrvatskoj i
treba ih hitno staviti izvan snage ili poništiti: kako onaj o prodaji INA-e
Mađarima (iz 2003.) tako i one o „zajedničkoj“ proizvodnji plina iz Jadrana s
Italijom (iz 1997. i kasnije).
Posve je suluda
tvrdnja – planovi da cijena plina za kućanstva u Hrvatskoj treba biti ista kao u
EU u kojoj je kupovna moć stanovnika oko 3 puta veća nego u Hrvatskoj.
Treba li nam uz
takve planove ulazak u EU?
5. Posve je
izmišljen problem skladištenje plina (i izrada novih iz istrošenih plinskih
polja), jer je uz sadašnju proizvodnju i potrebe za uvozom plina zapremnina
skladišta Okoli sasvim dovoljna.
Naglašava ga se samo
da bi netko njegovim ponovnim otkupom od INA-e - Mola (zajedno sa plinom) za oko
250 milijuna USD dobro zaradio.
Skladište Okoli (4
kompresora, 22 bušotine, 500 mil.m3 plina) kupuju čak za oko 250 milijuna USD, a
prodali su 2003. god. četvrtinu INA-e (1/4 od ukupno u INA-nih stotina bušotina,
24 plinska polja sa ukupno 40,9 milijardi m3 plina, 34 + 8 naftnih (i
kondenzatnih) polja sa 11,7 milijuna m3 nafte i kondenzata, golema mreža
plinovoda i naftovoda, rafinerije... – prema službenim javno dostupnim podacima
2007.) Mađarima u bescjenje, za samo 505 milijuna USD.
Zašto se uopće
odvaja posao s plinom (izuzima iz INA-e-Mola) od tehnološki ne djeljivog naftno
- plinskog?
To je tehnološki
posve besmisleno jer je rad plinskog skladišta isto što i rad plinskog polja
(dakako, uz dodatak kompresora za utiskivanje plina u istrošeno plinsko polje).
6. Treba osjetno
racionalizirati – smanjiti potrošnju plina u Petrokemiji i HEP-u kojima INA-
prodaje plin po znatno nižoj cijeni nego kućanstvima i nego što ga uvozi iz
Ruske federacije, a razlika se namiruje prekomjernom cijenom plina za kućanstva.
Na taj način mogla
bi se smanjiti potrošnja plina u Hrvatskoj za oko jednu milijardu m3 (u
Petrokemiji oko 300 milijuna, a u HEP-u 700 milijuna m3) i uz prekid ugovora o
štetnom izvozu plina u Italiju, smanjiti ili čak ukinuti potrebu za ruskim
plinom sve dok vremenom potrebe za plinom u Hrvatskoj ne porastu (ako će ga
stanovništvo moći plaćati).
Petrokemija oko 60%
proizvedenog umjetnog gnojiva izveze (više od 300 milijuna m3 plina potrebno za
proizvodnju za izvoz), a kućanstva prekomjernom cijenom plina to
subvencioniraju. Zašto?
Gdje je tu tržište
koje spominju?
U svom dvadeset pet
godišnjem postojanju Petrokemija je potrošila više plina nego što su sva
kućanstva u Hrvatskoj potrošila od početka korištenja tog energenta, da bi oko
60% gnojiva izvezla.
HEP je veliki
potrošač plina ali i najveći potrošač električne energije u Hrvatskoj. 2007. god
potrošio je 1,41 milijardu m3 plina za energetske transformacije u električnu
energiju i toplinu (toplinska mreža), a dobiva ga također po osjetno nižim
cijenama nego što ga INA uvozi.
No kako ga (i naftne
derivate) koristi?
Malo se u javnosti
zna da je HEP i najveći potrošač električne energije u Hrvatskoj.
Gubici električne
energije u HEP-ovoj elektromreži (i samopotrošnja u elektranama) su pojedinih
godina (npr. 2003. - 3,149 milijarde kWh) čak veći nego potrošnja električne
energije cjelokupne hrvatske industrije.
Sav preostali
hidropotencijal za izgradnji novih hidroelektrana u Hrvatskoj nije dovoljan za
namirivanje tih gubitaka.
Ovi golemi gubici
struje utječu na prekomjerno visoku cijenu električne energije za kućanstva -
osjetno je poskupljuju, i nikoga za to nije briga.
U europskim zemljama
gubici i samopotrošnja bili su još prije dvadesetak godina oko 3 puta manji nego
što su u Hrvatskoj danas.
Da ih se svede na
one u Europi to bi značilo uštedu više od 2 milijarde kWh.
Proizvodnjom a zatim
prekomjerno nepotrebno izgubljenom električnom energijom, ako se proizvodi u
termoelektranama, osim što se nepotrebno troše primarni energenti (ugljen ili
mazut ili plin), zagađuje se okoliš..
Potrebno je oko 700
milijuna m3 za proizvodnju 2 milijarde kWh izgubljene elektr. energije.
Da HEP svoje gubitke
svede na europski prosjek od prije dvadeset godina to bi značilo uštedu plina od
700 milijuna m3.
Petrokemija plin za
proizvodnju umjetnog gnojiva za izvoz (više od 300 milijuna m3/god) i HEP za
proizvodnju izgubljene električne energije (oko 700 milijuna m3/god.) trebaju
platiti po punoj cijeni plina koji INA-Mol uvozi iz Ruske Federacije (oko 0,40
USD/m3), pa ako im je takav rad tržišno rentabilan, neka samo nastave tako
raditi, a ne svoje promašaje naplaćivati od malih potrošača – kućanstava u
prekomjernoj cijeni plina, električne energije i grijanja.
7. Štete izazvane
nekontroliranom obustavom plina industriji prošle zime (tvrde da su iznosa oko 2
milijarde kuna – pa je da bi se namirile uveden dodatni porez, tzv. harač),
najvećim dijelom su posljedica zbivanja – nemara u Hrvatskoj, a manje spora
Rusija-Ukrajina.
Najvjerojatnije se
radi o podvali Vladi RH, a skrivaju podatke iz kojih se to može pouzdano
ustanoviti.
Stalno su kukali -
paničarili kako sve ovisi o skladištu Okoli (da u njemu ima premalo plina), a
ono je gotovo zanemarivo s obzirom na zapremninu 24 plinska polja iz kojih se
proizvodi plin, a svako od njih je u prosjeku 3 puta veće zapremnine nego li je
Okoli.
8. Ni ove godine
nisu ništa poduzeli da ne dođe ponovno do prekida isporuke plina potrošačima ako
se osjetno spuste temperature zimi, ili nastupe problemi na relaciji Ukrajina-
Rusija, iako su ove godine već osjetno poskupjeli plin za domaćinstva, a sada ga
namjeravaju od 1.1.2010. ponovno poskupjeti.
Zagreb, 16.12.2009.
Dr. Branimir Molak, dipl. inž.
Doktor tehničkih znanosti (naftnog rudarstva – ležišta plina)
www.croatia.ch/
e-mail:
Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript
Oni koje zanimaju detalji za navedene tvrdnje mogu ih naći u mojim tekstovima:
1. PROJEKT RAZARANJA ENERGETIKE U HRVATSKOJ (3 x 2 milijarde USD šteta u
energetici + nafta i rat)
http://hrvati.com/
2. Neobična matematika u hrvatskoj energetici na primjeru podmorskog energetskog
blaga
(Stručno-znanstveni skup MH: MORE HRVATSKO BLAGO, Zagreb 23.-25.4.2008.)
www.croatia.ch/
3. Gubici i samopotrošnja elektrana u Hrvatskoj
hakave.org/
4. Tko i zašto je u bescjenje prodao INA-u ? Ministri i stručnjaci bescjenja
www.dragovoljac.com/
5. Bezuspješno puhanje na žarulje u Kopenhagenu - neka propišu koliko će padati
kiša
www.croatia.ch/
Only registered users can write comments.
Please login or register. Powered by AkoComment Tweaked Special Edition v.1.4.6
AkoComment © Copyright 2004 by Arthur Konze - www.mamboportal.com
All right reserved |
