| Biskup Mile Bogović: Hrvatska mučenička mjesta trebaju zajednički širiti istinu o svojoj tragediji |
|
|
|
| Autor Slobodna Dalmacija | |||
| Srijeda, 18 Siječanj 2012 10:56 | |||
Oni su svi poginilu braneći svoj grad i svoju domovinu od Turaka. Kada su Turci nakon tromjesečne opsade ušli u Gvozdanko našli su sve branitelje smrznute na položajima - ubule su ih rane, glad i stravična hladnoća. Zapovjednici turske vojske koja je zauzela Gvozdansko odali su sve moguće poćasti herojskim braniteljima, a sve do prije par godina, u Hrvatskoj se uopće nije znalo za herojsku obranu toga grada, koja je ravna svjetski poznatim braniteljima Alama u SAD-u ili Masade u Izraelau.
- I dok se o Alamu snimaju filmovi, a u Masadi izraelska vojska polaže prisegu domovini - Gvozdansko je zaboravljeno i zapušteno, ističe Ivica Pandža Orkan, pukovnik u miru Hrvatske vojske. Da percepciju Gvozdanskog treba promijeniti i otrgnuti od zaborava, jer sličnog junaštva nema zapisanog u povijesti, jer su branitelji tri puta odbili predaju i slobodan put prema slobodnom dijelu Hrvatske, nego su radije svi izginuli, istaknuo je i biskup ličko-sensjki Mile Bogović. On je govoreći u Gvozdanskom, kod spomen-križa svim poginulim i ubijenim stanovnicima toga mejsta, pozvao na udruživanje svih mučeničkih mjesta u Hrvatskoj: od Zrina, Gvozdanskog, preko Španovice, Boričevca, do Udbin, kako bi udruženi lakše širili povijesnu istinu o tragediji Hrvata kroz prošlost. Biskup Bogović istaknuo je na propovijedi u obnovljenoj župnoj crkvi Sv. Filipa i Jakova, osvrnuo se i na stanje u državi. - Čudno je, jako čudno da prema jednoj anketi državni tužitelj bude osoba godine. Kao da svi imamo mentalitet optuživanja i ocrnjivanja svega i svačega, kao da je na djelu opet kriminalizacija države. To naprosto nije točno, u temelje naše države ugrađeno je pomirenje i praštanje, a ne nešto drugo i mi moramo taj mentalitet optuživanja zamijeniti mentalitetom pomirenja i praštanja, rekao je biskup Bogović. Nakon mise, oržana je promocija knjige o herojskoj obrani toga mjesta, autora Damira Borovčaka.
HRsvijet
|






















