Željan Jurlin - Javno dobro
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 21 Ožujak 2024 13:01
Mnogi se nude i obećavaju ali JAVNO DOBRO nudi rješenje. Dakle, konkretan i zapravo jedini mogući program koji uzročno posljedično ne mijenja isključivo stranačko partijske organizacije, ili još točnije interesne frakcije na obnašanju vlasti, već mijenja ovaj zločinački i nadasve odnarođeni sustav u cjelini.
Za razliku od brojnih političkih švercera i stranačko partijskih blefera koji nam uporno prodaju demagogiju ili, što je još gore, nude isključivo sebe kao rješenje, a sve kako bi i sami došli do fotelje, JAVNO DOBRO nudi program, odnosno konkretno rješenje prihvatljivo svima koji zaista žele demokraciju i istinske promjene. I što je najvažnije Platforma 76/101 je prijedlog stranke Javno Dobro koju svi kandidati, stranke ili koalicije slobodno mogu preuzeti jer je ista u službi JAVNOG DOBRA. Naravno, sve uz uvjet da ga postave kao politički prioritet i kao takav javno potvrde svim hrvatskim glasačima.
Platforma 76/101 (izborni program)
Smijeniti HDZ ne znači puno ako ne promijenimo način razmišljanja u politici i društvu. Mišljenja smo kako bi iza svake stranke i kandidata ponaosob trebao stajati jasan, javno iskazan stav, cilj i ideja koju takav političar zastupa i za koju na kraju snosi ODGOVORNOST, odnosno od koje se neće odustati ni nakon izbora. Izbori ne smiju biti puki natječaj za fotelju i posao na određeno vrijeme ili tek sljedba ‘velikog vođe’ koji će im tu fotelju osigurati.
Javno Dobro za cilj ima ne samo smjenu HDZ-ove vlasti, već prvenstveno promjenu takvog, široko rasprostranjenog obrasca ponašanja u politici i društvu. Demokracija počinje poštenim izborima, ali s njima ne smije završiti. Dapače, Hrvatsku treba vratili u Ustavne okvire i nužno se već sada obvezati da ćemo odmah nakon izbora stvoriti sve potrebne preduvjete kako bi uopće imali uvjete za bolju budućnost. Osigurajmo pošteni izborni zakon, realnu mogućnost provedbe referenduma, stvarnu neovisnost državnog odvjetništva i sudstva, ustavne suce, a ne političare na Ustavnom sudu. Sabor RH kao vrhovnu zakonodavnu vlast, a ne samovladu premijera. Vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih građana, pa se kao takva mora zakonom osigurati i nakon izbora.
Stvorimo preduvjete da bi imali uvjete!
Hrvatska danas nije funkcionalna parlamentarna demokracija već je tek talac jedne osobe koja je, ironično, političku afirmaciju stekla tvrdnjom “stranka ne može biti talac političke sudbine jedne osobe”. Andrej Plenković, osloboditelj jedne stranke, je vrlo lako i brzo Republiku Hrvatsku uspio pretvoriti u svog taoca uz pomoć 76 podignutih ruku u Hrvatskom saboru. No jednako lako, na isti način i u kraćem roku moguće je osloboditi se iz tog zatočeništva i otetu vlast iz ruku jednog čovjeka vratiti u ruke naroda odnosno Hrvatskog sabora. Za to je potrebno tek 76 podignutih ruku u novom sazivu Hrvatskog sabora. Za to je potrebna tek Platforma 76.
Platforma 76/101 je predizborna ili unaprijed potpisana postizborna programska koalicija koja za cilj ima smjenu HDZ-ove vlasti, vraćanje stvarne vlasti Hrvatskom saboru i oslobađanje svih zarobljenih institucija.
Željan Jurlin – Javno Dobro
.............................................................................
Platforma 76/101 (izborni program)
Hrvatsku je nužno prvo vratiti u Ustavne okvire!
Platforma 76/101 je prioritetni izborni program stranke JAVNO DOBRO ali i javni poziv svim građanima i strankama sadašnje oporbe na pred ili postizborno djelovanje sa zajedničkim ciljem povrata Hrvatske u ustavne okvire.
Opći cilj povrata u ustavne okvire obuhvaća tri odnosno četiri točke prioriteta i nužnosti za sve političke aktere koji žele da Republika Hrvatska bude stvarna parlamentarna demokracija s trodiobom vlasti, vladavinom prava, u kojoj se štite ljudska prava i temeljne slobode, javna dobra, priroda i ljudski okoliš.
Smisao Platforme 76 je pokazati građanima, biračima da u hrvatskoj politici postoje stranke i ljudi koje stvarno žele promjene i drugačiju Hrvatsku od ove u koju nas je Andrej Plenković odlučio zakopati. A zakopava nas u koruptivnu, klijentelističku i totalitarnu državu sve više nalik predratnoj Njemačkoj.
Ustav je društveni dogovor kojim smo se dogovorili da će Republika Hrvatska biti parlamentarna demokracija s trodiobom vlasti. U današnjoj Republici Hrvatskoj društveni dogovor konstantno krši predsjednik Vlade i HDZ sa svojim žetončićima u Saboru. Sadašnja je vlast, predsjednik Vlade i HDZ, iako jako nagriženog legitimiteta ovladala i stavila pod svoju kontrolu sve grane vlasti i sve nezavisne institucije, uključujući i Ustavni sud. Umjesto parlamentarne demokracije i trodiobe vlasti koje se međusobno kontroliraju danas imamo asimetričnu demokraciju i vertikalno subordiniranu vlast na čijem je vrhu izvršna vlast odnosno jedna osoba – predsjednik Vlade.
Kršenje društvenog dogovora odnosno kršenje Ustava se provodi uz pomoć 76 ruku Hrvatskom saboru. Ovakva, asimetrična demokracija, osim što je sama po sebi ustavna devijacija, proizvodi konkretnu i opasnu društvenu štetu ugrožavanjem vladavine prava, a time i ljudskih prava i sloboda te otimanjem javnih i općih dobara.
Asimetrična demokracija uspostavlja i asimetrične gospodarske odnose u kojima postaje moguće da jedna osoba ostvaruje četvrtinu BDP-a države. Ako je praktična asimetrična demokracija neustavna i zato što je protivna interesu naroda jasno je da ju prvo treba dokinuti da bi se moglo o bilo čemu dalje razgovarati ili bilo što razvijati. Dokinuti se može i treba na isti način kao što je i uspostavljena, voljom 76 ruku u Saboru.
Stoga predlažemo svim strankama i političkim akterima koji će sudjelovati na idućim parlamentarnim izborima, osim naravno HDZ-u i njegovim žetončićima, Platformu 76 kao osnovu za vraćanje Republike Hrvatske u ustavne okvire odnosno za spas ustavne demokracije i vladavine prava.
Platforma 76 se iscrpljuje, ali ne nužno, ostvarenjem svojih osnovnih ciljeva. Ciljevi se mogu i trebaju ostvariti u roku kraćem od mandatnog razdoblja, 6 mjeseci ili najviše jednu godinu. Nakon ostvarenja tih ciljeva se mogu raspisati novi izbori ako se Platforma 76 ne može transformirati u Platformu 101 tj. ako ne postoji dvotrećinska suglasnost o predloženoj točki 4. ili ako nema suglasnosti o drugim pitanjima funkcioniranja države i javnih politika. U slučaju da Platforma ima podršku 101 zastupnika tada bi se pristupilo i izmjeni Ustava kojom bi se Ustavni sud oslobodio stranačkog upliva i kontrole.
Već ostvarenjem osnovnih ciljeva Platforme 76 imali bismo društvo koje je više demokratsko i u kome rezultati izbora odražavaju stvarnu volju naroda. Platforma 76 bi ispunjenjem prethodno navedenih ciljeva omogućila prelazak iz današnjeg, pred-političkog stanja uma i države u zrelo političko doba u kojem ćemo kao narod shvatiti svoja prava i mogućnosti, ali imati i uvjete za upravljanje javnim politikama, a time i državom u skladu s interesima svih građana Hrvatske i u skladu s Ustavom RH.
Država nam tada više ne bi mogla biti talac jednog čovjeka i jedne stranke, nego sredstvo ostvarenja vlasti naroda i njegovih potreba. Ukratko, Platforma 76 bi imala zadatak oteti vlast u Republici Hrvatskoj iz ruku Andreja Plenkovića, HDZ-a i sadašnje političke klike te ju vratiti građanima na demokratsko upravljanje.
Platforma 76/101 (izborni program)
Platforma 76/101 pretpostavlja težnju i namjeru za ostvarenje slijedećih osnovnih ciljeva, sa mogućnošću proširenja:
Platforma 76
1. Povrat vlasti naroda odnosno povratak vlasti Hrvatskom saboru preko kojeg narod ostvaruje svoju vlast. Osnovni preduvjet za to jesu pošteni I demokratski izbori odnosno promjena kompletnog izbornog zakonodavstva kojima će se uvesti pretežiti (preferencijalni) izbor zastupnika (20% liste bez kriterija minimalnog postotka glasova) prema preferencijalnom modelu na državnom, regionalnom i lokalnom nivou.
a. Preferencijalni model omogućava demokratizaciju stranka jer će tako izabrani zastupnik lakše shvatiti da je u Saboru voljom birača, a ne voljom predsjednika stranke koji ga je stavio na listu. Izmjena izbornog zakonodavstva zahvatila bi više zakona, no prioritetno bi se odnosila na parlamentarne izbore u šest Izbornih jedinica sastavljenih od cjelovitih susjednih županija s razmjernim brojem zastupnika na bazi preliminarno pročišćenog biračkog spiska temeljenog na prijavi prebivališta u zadnjih godinu dana.
b. Regionalni i lokalni izborni zakon temeljio bi se na istim principima kao i za parlamentarne izbore.
c. Zakon o lokalnom i državnom referendumu izjednačio bi pravila raspisivanja referenduma za obje razine, smanjio broj potrebnih potpisa na 5%, kriterij valjanosti referenduma postavio na 20% izlaznosti, a rok za prikupljanje potpisa produljio na 45 dana uz mogućnost provjere zakonitosti i ustavnosti referendumskog pitanja na Ustavnom sudu nakon 2% prikupljenih potpisa od strane inicijatora ili predstavničke vlasti i obavezu Ustavnog suda da donese mišljenje u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva. Za vrijeme odlučivanja Ustavnog suda bilo bi zabranjeno daljnje skupljanje potpisa, a rok za potpisivanje bi se produžio za 15 dana.
2. Promjenama zakona bi se drukčije uredio izbor čelnika DORH-a i USKOK-a na način da odlučivanje o imenovanju putem većine od 2/3 saborskih zastupnika. Ukidanje Visokog kaznenog suda kao neustavnog suda će se vratiti ustavne ovlasti Vrhovnom sudu da osigurava jedinstvenu primjenu prava I ravnopravnost svih u njegovoj primjeni.
a. DORH - promjenom zakona će se drukčije urediti izbor čelnika DORH-a na način da odlučivanje o imenovanju bude putem većine od 2/3 zastupnika u Saboru.
b. USKOK DOSKOK
promjenama zakona bi se Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta izdvojio u smislu subordinacije iz sastava DORH-a, te bi kao neovisno pravosudno tijelo djelovalo pod nazivom DOSKOK – Državno odvjetništvo za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta. Čelnik DOSKOK-a birao bi se na način da odlučivanje o imenovanju putem većine od 2/3 zastupnika u Saboru, na 7 godina. Svi predmeti iz sfere korupcije, organiziranog kriminaliteta, pogodovanja ili zloupotrebe položaja i dužnosti bili bi prioritetno u nadležnost DOSKOK-a.
c. VKS - Ukidanje Visokog kaznenog suda kao neustavnog suda će se vratiti ustavne ovlasti Vrhovnom sudu da osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni.
d. VSRH - promjenama zakona o Državnom sudbenom vijeću na način da:
-se suci Vrhovnog suda biraju dvotrećinskom većinom svih članova vijeća;
-da se ukinu odredbe o obveznom pohađanju Državne škole za pravosudne dužnosnike za suce prvostupanjskih sudova;
-da se izjednači položaj svih kandidata za suce i ukine svaka mogućnost arbitrarnosti u odlučivanju.
e. Izmjene Zakona o sudovima i Zakona o parničnom postupku – prvom izmjenom odredila bi se dužnost Vrhovnog suda da donosi načelne stavove u interpretaciji pravnih propisa, i to načelne stavove pojedinih odjela Vrhovnog suda i načelne stavove zajedničke sjednice svih odjela, jer je to jedini način na koji Vrhovni sud može osiguravati jedinstvenu primjenu zakona, a što danas ne radi; dok bi se drugom izmjenom ponovno propisala nadležnost Vrhovnog suda za odlučivanje u revizijskim predmetima u parničnom postupku, bez prethodnog postupka koji je danas propisan, a uz eventualna ograničenja u pravu na podnošenje revizije.
f. Vlada i Ministarstvo pravosuđa dužni su osigurati uvjete i financiranje pravosudnih tijela u skladu s potrebama iskazanim od čelnika VSRH-a, DOSKOK-a i DORH-a koji barem jednom godišnje, a svakako u listopadu (prije donošenja proračuna) podnose izvještaj o ispunjenju potreba (zahtijevanog) od Ministarstva pravosuđa, svom radu, dugoročnim planovima i potrebama u predstojećoj godini pravosudnih tijela koje vode pred saborskim Odborom za Ustav, Poslovnik i politički sustav, a tjedan dana kasnije i pred Saborom, uključujući i izvještaj o ispunjenju planiranog u okviru isplaćenih proračunskih sredstava.
3. Povrat uloge Sabora u ustavne okvire: Povrat uloge Sabora kao vrhovne vlasti koja će kontrolirati Vladu umjesto sadašnje obrnute situacije u kojoj je Sabor podvrgnut volji Vlade i samovolji premijera.
a. Zakonom o Vladi predvidjeti obvezu Vlade prije potpisivanja međunarodnih ugovora ili drugih akata kojima RH preuzima obveze bilo koje naravi, zatražiti savjetodavno mišljenje Sabora.
b. Zakonom o Vladi predvidjeti da sve odluke o proglašenju bilo koje investicije investicijom od državnog značaja mora potvrditi Sabor.
c. Promjenama Zakona o Vladi kojima će se onemogućiti sadašnje ustavne devijacije u kojima predsjednik Vlade umjesto Sabora smjenjuje ministre. Time će Vlada prestati biti vlada predsjednika Vlade I predsjednika stranke. Na taj način će se promijeniti prioriteti u životu ministara, više im neće biti jedino bitno u životu da imaju povjerenje predsjednika vlade već će im jedino bitno biti da imaju povjerenje narodnih zastupnika odnosno Sabora.
Platforma 76/101 (izborni program)
Platforma 101 – opcionalno
1. Izmjenu Zakona o Ustavnom sudu
a. kojim bi se afirmirala ustavna znanost I isključila mogućnost kandidiranja profesionalnih političara za suce na Ustavnom sudu, te promjenu iz ‘’može’’ odlučivati o Ustavnosti u MORA odlučivati o ustavnosti odluka institucija, izvršne vlasti, akata, Zakona i usklađenosti Zakona s drugim zakonima na zahtjev 20% saborskih zastupnika ili predsjednika i prije proglašenja zakona uz propisivanje kraćeg roka za donošenje odluke, kao i javni prijenos sjednica Ustavnog suda. Promjena iz može u mora odnosila bi se i na sve ostale zahtjeve za ocjenu ustavnosti ako to zatraži bilo koje tijelo javne vlasti ili jedinica lokalne samouprave, ili ako to predloži bilo koji građanin, a prije odluke Ustavnog suda taj prijedlog podupru barem još dva suca Ustavnog suda. Postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda i predlaganja za izbor Hrvatskom saboru provodi Vrhovni sud uz mišljenje Državnog sudbenog vijeća. Kandidati se prije izbora samostalno predstavljaju u Saboru.
2. Izmjenu Ustava
a. DORH – promjenom Ustava će se drugačije urediti izbor čelnika DORH-a na način da predlaganje kandidata bude ovlast Državno odvjetničkog vijeća, razmotreno od nadležnog saborskog odbora uz samostalno predstavljanje svih kandidata koji su zadovoljili uvjete pred Saborom. Mandat Glavnog državnog odvjetnika trajao bi 5 godina.
b. VSRH - promjenom Ustava će se drugačije urediti izbor Vrhovnog suca na način da predlaganje kandidata bude ovlast Državnog sudbenog vijeća uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda, raspravljeno na nadležnom saborskom odboru, kandidati samostalno predstavljeni pred Saborom, a odlučivanje o imenovanju 2/3 većinom u Saboru. Mandat predsjednik Vrhovnog suda trajao bi 5 godina.
c. DOSKOK – kao neovisno tijelo s ciljanom svrhom sprječavanja korupcije i zloupotrebe položaja i dužnosti učvrstiti upisom u Ustav
