SLOBODAN PRALJAK NA SUĐENJU 2.DIO PDF Ispis Unesi e-mail
Autor M.M./posavski-obzor.info /Poskok.info   
Ponedjeljak, 27 Rujan 2010 16:05
Postavi članak na svoj profil

Istina o ratu, koju hrvatska politika i mediji ignoriraju - Slobodan Praljak na sudenju

O budućnosti BiH

“… Nikad ni jedan put nije Izebegović rekao kakvu BiH želi, osim u Islamskoj deklaraciji. Nađite mi i jedan dokument gdje on kaže, evo mog prijedloga kako ćemo to riješiti unutra!” (18.6.2009.)

Što je agresor i što su “zaraćene snage”?

“Ono što smo vidjeli u Dubrovniku, ono što smo vidjeli Vukovaru, ono što smo vidjeli u Sisku, ono što sam ja doživio nema zaraćenih snaga. Postoji agresor i žrtva. I možemo mi ovdje otvarati diskusiju kakvu god hoćemo i debatirati, Hrvatska nije napala Srbiju, ni BiH, ni Crnu Goru. Ja nisam išao ratovati na Beograd, nisam išao ratovati na Tuzlu, Sarajevo, Bihać itd. Ja sam se branio. Svugdje gdje sam bio samo sam se branio. Svugdje. I HVO se branio i Hrvatska vojska se branila.

… Ali kad Hitler maršira Francuskom, onda ne možete pozivati obe zaraćene strane da prekinu, jer francuski Pokret otpora nema šta prekinut, a Guderijanove, Rommelove i Mansteinove divizije imaju što prekinuti. Ovdje se radi o tome da oni kažu “prekinute”. Tko će prekinuti? Onaj tko ima tisuću tenkova ili ja sa dva minobacača u Sunji. Ja o tome govorim, ja bih prekinuo svakog trenutka, neka samo ono što su donijeli na međunarodnom pravu da je Hrvatska država, da ima svoje granice, da ima svoj ustav. Neka se maknu i mi prekidamo. Ništa drugo Franjo Tuđman i svi mi ostali nismo tražili. Radi se o tome tko taj rat može zaustaviti. O.K. postoje zaraćene strane, to je točno, ali unutar pojma zaraćenih strana postoji agresor. Njemačka je agresor, a Poljska nije u Drugom svjetskom ratu. I Poljska nema što prekinuti. Ona je zaraćena strana bila mjesec dana. I nakon mjesec dana prestala je biti zaraćena strana, jer su je pregazili, kao i Francusku.” (8.6.2009.)

O pravu napada JNA na Hrvatsku i nesuporstavljanu na to BiH-e

Predsjedavajući sudac: “Gospodine Praljak, vi kažete, što ste rekli znamo, jer to je već rečeno. Izetbegović je rekao “to nije naš rat“. U redu, ali u jesen 1991. godine na državnom planu, to je država koja je u to vrijeme bila priznata, međunarodno priznata je bila Jugoslavija, jeli se slažete s tim, ili ne? Dobro, tako je. Mislio sam o Jugoslaviji kao priznatoj. Po vašem mišljenju dali državni aparat Jugoslavije 1991.godine, dali je imao pravo da razmjesti svoje trupe po svim raznim republikama…, to mislim u slučaju SAD-a? Dali predsjednik SAD-a ima pravo da svoje vojnike razmjesti po svim državama koje su u sastavu SAD-a?”

Praljak: “Američki predsjednik časni suče na to ima pravo, ali američki predsjednik ne može razmjestiti trupe pa napast Pennsylvaniju ili tako dalje. Ovdje se radi o tome da je Hrvatska, kad ovi dolaze već proglasila svoju suverenost i sa izabranom voljom naroda. To isto je već postojala i BiH. Međunarodno prizanje nije božansko priznanje. BiH je tada je imala svoj Parlament, imala je svoju državnost, imala je svoju Vladu i mogla se bar na deklarativnom, ako ne na nekom drugom nivou suprostaviti trupama koje razaraju jednu zemlju onako kako smo maloprije vidjeli. To nije samo pravno pitanje, a jest i pravno. Dakle Hrvatska je država po volji njenog naroda, a svakako je važno hoće li je na kraju krajeva priznati zemlje, ali nije presudno.”

Predsjedavajući sudac: “Dobro gospodine Praljak. To što kažete zanimljivo je.” (11.5.2009.) Video >>

Iz knjige Margaret Thatcher “Ratovi na Balkanu”

“Dole piše: U prvom pasusu gospođa Thatcher je posjetila Vukovar 1998. godine i kaže “da bi se svatko barem jednom u životu trebao suočiti s materijalnom stvarnošću zla.” Jer, kad je vidjela Vukovar, “vidjela je kako zlo poprima stvaran lik, da ga čovjek nikad ne može zaboraviti.”

“U tom pasusu (drugi op.a.) gospođa Thatcher kaže da su zapadne vođe suočeni s tom prijetnjom, misli se na Jugoslaviju, počinili tri ključne pogreške. “Prvo: Pokušali su zadržati Jugoslaviju i time su Jugoslavenskoj Armiji dale do znanja da se inozemstvo, da se dakle neće usprotiviti njezinim nadstojanjima da silom spriječi ocjepljenje. Drugo: Međunarodna zajednica je nametnula embargo, a time je Slovencima, Hrvatima i Bošnjacima uskraćena obrana. I treće: Citiram kao treće: “U pokušaju da se “nepristano” podjeli krivnja zbog tih događaja, dok je zapravo jedna strana bila agresor, a druga pak žrtva, Zapad je postao svojevrstan sukrivac za počinjene zločine.”

“Nije to bio nikakav“, citiram, gospođa Thatcher citira, “veliki trenutak za Europu” kako je utvrdio tadašnji luksemburški ministar vanjskih poslova Jacques Poos, bio je to trenutak europske sramote.” (7.5.2009.) Video >>

Iz knjige Brendan Simmsa “Britanija i uništavanje Bosne”

Praljak: Citiram: “Tokom većeg dijela godine 1992. u Bosni nije bilo rata, već je to bio pokolj u kojem su do ruba naoružani i dobro organizirani srpski vojni krugovi iskoristili svoju prednost protiv nezaštićenih civila.”

Praljak: Dakle citiram: “Kroz Vijeće sigurnosti UN-a u New Yorku i Vijeće NATO-a u Bruxellesu tri duge godine Britanci su se opirali upotrebi zračnih snaga NATO-a. U isto vrijeme britanski državnici i diplomati gledali su u svemu u “jakoj” Srbiji najboljeg jamca mira na Balkanu. Sa Srbima su se britanski posrednici ophodili vrlo susretljivo, a sa Bosancima nasilnički bahato. I na sve su moguće načine sabotirali američke planove za vojnu intervenciju… (7.5.2009.) Video >>

O uređenju

“a) Hrvatska je država, b) Bosna i Hercegovina je država, c) HVO je regularna vojska BiH-e, d) Želimo kao konstituivni narod sudjelovati u dogovoru oko unutarnjeg uređenja BiH-e. Jedan čovjek - jedan glas je unitarizam, to nije se moglo prihvatiti. Zajednički neprijatelj je onaj tko je napao, Vojska RS i JNA, e) Gospodin Izetbegović, ja sam imao jedan veliki sastank s njim. Nikada nigdje nije rekao kako treba biti unutarnje uređenje BiH. On je samo nešto odbijao, a nikada nije rekao ovo je prijedlog na kojem trebamo graditi slobodnu cjelovitu BiH, i na osnovu te platforme idemo se zajednički boriti da takva BiH bude. A kad bi se nešto s međunarodnom zajednicom i dogovorilo, on je to nakon dva dana poništio, pa mislio, neće pa hoće i stvarao potpuni nered o čemu ćemo govoriti dalje…” (18.5.2009.)

Bit HZHB-e

“I ovdje još kaže da je, konstatira se da je osnovana HZHB i kaže se bit te Zajednice “da će poštivati demokratsku izabranu vlast u Republici BiH, sve dok postoji državna nezavisnost BiH u odnosu na bilo koju Jugoslaviju.” I to je bio politički stav te Zajednice i hrvatskog naroda. Priznaje se BiH i njena demokratska izabrana vlast, osim ako ta vlast ne pitajući hrvatski narod hoće u Jugoslaviju sa Srbima. E tada ja nebi. Neznam šta bi ostali, ja nebi! To je moje legitimno pravo pripadnika suverenog naroda. BiH da, njena vlast da, ali ne vlast koja bi se onda prodala JNA, Srbiji, iz nekih svojih, iz jednonacionalnih interesa, bilo to srpskih ili muslimanskih. I to je časni suci osnovni problem razumjevanja položaja, želje i htjenja i HZHB, i hrvatskog naroda i ostalo. I nemojmo oko toga stalno plesati kao mačka oko vruće kaše. Sto puta, da BiH, cjelovita, nezavisna, demokratska država. Ali nas kao narod nitko ne smije prodati.” (8.6.2009.)

O SIZ-ovima i primjeni Ustava SFRJ-a

Sudac Trechsel: “Dok još vidim ovaj dio na monitorima mene zanima zadnja točka članka 56, koja zapravo govori o SIZ-a teritorijalne naravi i ako se pročita taj dio, tu piše da se mogu osnovati takve zajednice, kao djelovi, dakle šire od teritorija općine, da se mogu dakle napraviti te zajednice kao teritoriji nekoliko općina, kao djelovi te SIZ-e. Onda se može doći do zaključka da je to upravo ono što je bila HZ Herceg-Bosna, naime da je to bila tvorevina koja je nastala primjenom Ustava savezne, odnosno SFRJ. Kakav je vaš komentar na ovu hipotezu?”

Praljak: “Točno tako kako ste rekli časni suče Trechsel. Ne samo da su mogle, nego i traženo je da se udruživanje o raznim osnovama kako bi se došlo do efikasnije uprave, efikasnijeg rješavanja nekog problema… Bilo je dopušteno udruživanje po svim osnovama, općina, MZ-a, skupine općina itd.” (16.6.2009.)

 

M.M./posavski-obzor.info /Poskok.info

Hrvatski informativni centar

 

Sadržaj je zaključan. Komentari više nisu mogući.