Europska unija ne izlazi na kraj s rijekom imigranata koji svakodnevno pristižu
- Detalji
- Objavljeno: Ponedjeljak, 25 Rujan 2023 17:00
Hrvatske politike po pitanju migranata nema, što je katastrofalno za državu. Naša politika je onakva kakvu Bruxelles odredi. Sve je stvar politike, da li želi ili ne želi braniti svoju granicu. AKo želi braniti onda su sva sredstva dozvoljena
Europska komisija najavila da će isplatiti Tunisu oko 127 milijuna eura u cilju sprječavanja ilegalnih migracija preko Sredozemlja, ali zasad je teško povjerovati da će to zaustaviti rijeku migranata koji svakodnevno pristižu.Od ukupnog iznosa, 67 milijuna eura bit će isplaćeno u okviru sporazuma o sprječavanju ilegalnih migracija. To bi se trebalo bi iskoristiti za kupovinu brodova i infracrvenih kamera kao i za akcije spašavanja, mjere protiv krijumčara ljudi i deportacije.
Preostalih 60 milijuna eura namijenjeni su gospodarskom oporavku Tunisa nakon pandemije korone.
Jedan od glavnih izazova s kojima se trenutačno suočava Europska unija jest kako spriječiti ilegalne imigrante koji najčešće dolaze u organizaciji skupina krijumčara ljudima.
Ilegalno useljavanje samo je dio šireg problema s useljavanjem
Istodobno, problem ilegalnog useljavanja povezan je s problem useljavanja uopće, odnosno neujednačene politike unutar EU, ali i unutar samih članica.
Dok neke zemlje, poput Njemačke, poduzimaju mjere kako bi potaknule useljavanje zbog potreba tržišta, druge, kao primjerice Mađarska i Poljska, strahuju da će veliki broj useljenika izazvati dramatične promjene socijalne slike društva.
Čak i u onim zemljama koje aktivno podupiru useljavanje, jača otpor toj politici upravo zbog društvenih promjena do kojih taj proces dugoročno dovodi, ali i zbog rastuće nesigurnosti. Među useljenicima pristižu i pripadnici kriminalnih klanova, a množe se i slučajevi pojedinačnog nasilja čiji su počinitelji imigranti.
Hrvatska zasad još ne osjeća utjecaj useljavanja na strukturu društva, osim incidenata koje povremeno izazivaju imigranti uglavnom u Zagrebu. No raste napetost na granici prema Bosni i Hercegovini, jer odande u Hrvatsku stiže najveći broj ilegalnih imigranata.
Specijalci koji dežuraju na granici s BiH na području Karlovačke županije prijavili su prošlog tjedna nadležnima da je iz skupine migranata koju su odvratili u Bosnu i Hercegovinu prema njima pucano iz vatrenog oružja.
U Hrvatskoj jedni traže slanje vojske na granicu, Plenković o tome i ne razmišlja
Na to su reagirali i Most i Hrvatski suverenisti koji poručuju kako je vrijeme poslati vojsku na granice. Most i suverenisti smatraju da je vrijeme za radikalnije mjere kako bi se zaštitila i Hrvatska, ali i EU.
“Ovaj najnoviji incident s ilegalnim migrantima i pucanjem istih po hrvatskoj policiji samo pokazuje da se bez radikalnih mjera problem ilegalnih migranata neće riješiti ili bar umanjiti. Hrvatska mora kako bi zaštitila svoje granice, ujedno i vanjske granice Europske unije pod hitno na granice s BiH i Srbijom poslati vojsku ali i krenuti postavljati zaštitne žice, jer je to očigledno jedini način zaštite od sve učestalijih upada migranata na hrvatski teritorij”, stoji u priopćenju Hrvatskih suverenista.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković na to je kratko odgovorio kako vojska neće biti raspoređena na granicu. “Hrvatska nije u ratu. 6500 policajaca štiti granicu”, kazao je.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izjavio je da Hrvatska u ovoj godini bilježi pojačani pritisak migranata, no istaknuo je da je stanje pod kontrolom i neće dopusti da Hrvatska postane hot-spot za migrante.
“Ne bih kazao da je reaktivacija, međutim imamo pojačan pritisak, pratimo što se događa u Europi, naročito vrlo zabrinjavajuće slike iz Italije. Što se tiče Hrvatske, bilježimo značajan pritisak, porast od 160 posto u odnosu na prošlu godinu. S obzirom na to da smo članica Schengena, migranti u povećanom broju sada apliciraju za međunarodnu zaštitu”, pojasnio je Božinović.
Brojke stalno rastu
Otkako je Hrvatska u Schengenu, u Sloveniju ulazi tri puta više ilegalnih migranata. Iz slovenske policije kažu kako većina uhićenih stranaca putuje pješice, koristi sustav javnog prijevoza ili taksi prijevoza te ne pokazuje namjeru ostati u Sloveniji dulje vrijeme.
“Ukupno je u periodu od 1.1.2023. do 31.8. 2023. u Sloveniju ušlo 36.152 migranata. Od toga iz Hrvatske 34.501, a najviše njih bilo je iz Afganistana, Maroka i Pakistana. Iz Mađarske je ušlo 813 migranata, Italije 687, a iz Austrije 149. Najviše migranata zatečeno je na području PU Novo Mesto, zatim PU Koper i PU Ljubljana.”, kazali su iz slovenske policije. U istom periodu lani je iz Hrvatske u Sloveniju ušlo 11.596 migranata.
Proteklih je tjedana talijanski otok Lampedusa ponovno bio preplavljen imigrantima. Kako bi dobila predodžbu o stanju na otoku i prije svega pomogla predsjednici talijanske vlade Georgiji Meloni umiriti talijansku javnost, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nedavno je zajedno s njom posjetila Lampedusu.
Na Lampedusi svako malo izvanredno stanje
Obećala je skore mjere u cilju zaustavljanja imigrantskog vala, ali ne postoji nikakva jamstva da će one biti uspješne.
Broj zabilježenih ilegalnih ulazaka u EU u prvih šest mjeseci 2023. iznosio je 176.000, što je najveći broj od prve polovice 2016. godine, objavila je europska agencija za zaštitu granica Frontex. Broj ilegalnih ulazaka u EU ove godine povećao za 13 posto.
Najveći broj ilegalnih imigranata pristiže sredozemnom rutom, koja je i nadalje glavni imigracijski pravac s više od polovice svih ilegalnih ulazaka. Broj ilegalnih ulazaka na toj ruti povećao se za čak 115 posto.
Prema Frontexu, u srpnju je otkriveno gotovo 42.700 ilegalnih prelazaka na vanjskim granicama Unije, što je povećanje za 19 posto na godišnjoj razini i najviše od srpnja 2016. godine.
Frontex također procjenjuje da će se intenzitet te rute zadržati i idućih mjeseci, budući krijumčari ljudima usljed sve veće konkurencije nude manje cijene za polaske iz Libije i Tunisa.
Frontex podsjeća da su prekomorske rute krajnje pogibeljne za imigrante i prenosi podatke Međunarodne organizacije za migracije (IOM), prema kojima je između siječnja i srpnja u Sredozemlju nestalo više od 2.060 imigranata.
Zapadnobalkanska ruta, druga po broju ilegalnih ulazaka, u razdoblju od siječnja do srpnja zabilježila je više od 52.200 ulazaka, što je smanjenje za 26 posto, uglavnom zbog strožeg viznog režima.
Veliki udio muškaraca među migrantima
Prema navodima Frontexa, prošle godine velika većina migranata prokrijumčarenih u Europsku uniju bili su muškarci. Udio žena iznosio je samo 8 posto.
U onome što Frontex naziva “tajnim ulascima”, vodeća skupina državljana bili su Afganistanci (33 posto), a slijede ih Sirijci (15 posto) i Turci (10 posto). Frontexovo izvješće također upozorava da će se ilegalni ulasci sljedeće godine dodatno povećati.
Godinama su kritičari masovne imigracije primjećivali da su većina ilegalnih migranata koji dolaze u Europu muškarci sposobni za borbu. Osim toga, velika većina ovih muškaraca su ekonomski migranti koji ne bježe od rata ili progona.
Problem azila i različiti pristupi unutar EU
Europska unija ove bi godine mogla primiti više od milijun zahtjeva za azil. Agencija Europske unije za azil (EUAA) objavila je da je samo do kraja lipnja podneseno 519.000 zahtjeva.
Zahtjevi za azilom skočili su diljem EU-a u posljednje dvije godine. U prvoj polovici godine broj zahtjeva porastao je za 28 posto u usporedbi s istim razdobljem 2022. Prošlogodišnji ukupni broj bio je 53 posto veći nego prethodne godine (2021.)
Kriminalist i stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila za Narod.hr prokomentirao je situaciju s priljevom migranata u Hrvatsku. Kao najveći problem ističe propusnost granica, a za razliku od građana koji su se pobunili – smatra kako će migrantski centar zapravo povećati sigurnost građana.
Hrvatska nema vlastitu politiku po pitanju migranata
“To nisu izbjeglice, to su 99 posto ekonomski migranti koji idu u Europu u potrazi za boljim životom. Što se tiče Hrvatske oni su za sad, srećom, većim dijelom prolazni migranti”, pojašnjava Cvrtila i nastavlja: “Kad hrvatska policija primjeni malo tvrđu silu onda idu drvljem i kamenjem na nju, a istovremeno nas prisiljavaju da ne smijemo propustiti migrante”.
“Hrvatske politike po pitanju migranata nema, što je katastrofalno za državu. Naša politika je onakva kakvu Bruxelles odredi. Sve je stvar politike, da li želi ili ne želi braniti svoju granicu. AKo želi braniti onda su sva sredstva dozvoljena”, dodaje.
“Puno je vrsta migracija. Koliko je poznato na Bliskom Istoku nema trenutno nekakvih sukoba koji bi izazvali novi val. Ovdje se radi o ekonomskim migrantima, a ključni razlog je zašto sada idu, a prije sukoba na Bliskom Istoku nisu išli je zato što znaju, uvjerili su se, svi koji su prošli javili su im da u granice vrlo mekane i prolazne, da mogu doći do boljeg života, da ih nitko ne sprječava, a kamoli da primjenjuje tvrdu silu. To im je kao prošetati se iz jedne u drugu regiju”, pojašnjava situaciju Cvrtila.
EU se oslanja na Tunis, ali nema optimizma
Von der Leyen i Meloni dolaskom na Lampedusu demonstriale su namjeru Europske unije da učine sve kako bi se spriječio polazak migranata iz sjeverne Afrike prema Europi.
Najnovija odluka Europske komisije o pomoći Tunisu, preko kojega stiže većina migranata, u skladu je s tom namjerom i rezultat je sporazuma što su ga EU i Tunis postigli sredinom srpnja.
Von der Leyen i predsjednici vlada Nizozemske i Italije Mark Rutte i Giorgia Meloni potpisali su tada s tuniskim predsjednikom Kaisom Saiedom pismo namjere, kojim se Unija obvezuje pomoći Tunisu novčanim paketom u visini od 900 milijuna eura za prevladavanje gospodarske krize u zamjenu za zaustavljanje rijeke migranata.
Prema pismu namjere, Tunis preuzima odgovornost za mjere protiv krijumčara ljudi koji organiziraju prijevoz migranata morskim putem prema Europi. Meloni je posljednjih dana inzistirala na dogovoru s Tunisom, budući je Italija suočena s velikim brojem migranata koji pristižu brodovima.
Prema dogovoru, Tunis bi se trebao pobrinuti da se njihov broj smanji, ali nije poznato na koji način to treba učiniti, osim što će EU s oko 100 milijuna eura financirati akcije potrage i spašavanja koje bi trebale provoditi tuniške vlasti.
Preko Tunisa prolazi jedna od najvećih migrantskih ruta, novinari koji su posjetili Tunis opisuju rijeke migranata u tuniškim priobalnim gradovima i načine na koje se snalaze kako bi došli do prikladnog plovila za prijevoz u Europu.
Dugoročni izazovi masovnog useljavanja
Europske zemlje suočavaju se sa sve većim unutarnjim, u prvom redu sigurnosnim problemima vezanim za migracije, a građani su zabrinuti i zbog dugoročnih promjena izazvanih doseljavanjem.
Početkom ljeta u Francuskoj su izbili teški neredi nakon što je policija ustrijelila mladog prijestupnika koji je vozilom pokušao pobjeći pri provjeri isprava. Tada su još jednom na vidjelo izbile podjele u francuskom društvu koje ni desetljećima nakon početka masovnog useljavanja nisu prevladane.
Bivši šef poljske diplomacije Witold Waszczykowski tada je rekao da je brutalnost francuske policije možda odigrala ulogu u raspirivanju nevolja koje gutaju Francusku. Međutim, smatra da ništa ne može opravdati razinu nasilja koju Francuska doživljava. Ustvrdio je da ovo nasilje dolazi od imigrantskih zajednica koje se nisu uspjele asimilirati u Francuskoj i koje odbacuju francuski zakon i kulturu.
U intervjuu za konzervativnu novinsku kuću wPolityce.pl, Waszczykowski je rekao da Poljska treba naučiti lekciju iz nereda u Francuskoj.
Waszczykowski je rekao kako je uvjeren da Poljska treba izbjegavati pogreške koje su činile kolonijalne sile. Nada se da će se konzervativne vlade u Italiji, Švedskoj i Češkoj na kraju pridružiti Poljskoj i Mađarskoj u zauzimanju za drugačiji pristup migraciji od onog koji je ponuđen u migracijskom paktu EU-a.
Iako prepoznaje financijske pritiske na južnu Europu, Waszczykowski upozorava da će pokušaj rješavanja migracijske krize poticanjem novih valova migracija, koji se zatim raspršuju po cijeloj Europi, samo potaknuti krijumčare ljudi te je “recept za europsko samoubojstvo”.
No, dok useljavanje predstavlja samo po sebi izazove za europska društva, članice EU ne mogu riješiti ni problem azila, odnosno pitanje kako teret azilanata rasporediti na sve. Dok jedni, oni koji rado prihvaćaju imigrante, traže da sve članice ravnomjerno snose teret azilanata, druge pak poručuju da one ne žele azilante pa stoga ne vide ni razlog zašto bi snosile teret njihova zbrinjavanja.
Ministri unutarnjih poslova EU krajem srpnja dogovorili su se o paketu mjera vezanih za azil. Njime se predviđa otvaranje centara za prihvat azilanata na vanjskim granicama Unije, kao i ubrzanje postupaka odlučivanja o odobravanju azila.
Mnogi detalji toga paketa još su otvoreni, posebice kad je riječ o suradnji sa zemljama iz kojih imigranti ulaze u EU.
Pitanja ostaju otvorena, a za to vrijeme useljenici mijenjaju Europu
Nakon dogovora o paketu mjera, slijede pregovori s Europskim parlamentom, kako bi se mjere donijele najkasnije početkom iduće godine, odnosno prije izbora za EP.
U međuvremenu, svaka se država snalazi na svoj način. Velika Britanija, koja nije više članica EU ali je također izložena sve većem priljevu migranata, razmatra mogućnost otpremanja ilegalnih imigranata na vulkanski otočić u južnom Atlantiku, potvrdila je predstavnica ministarstva unutarnjih poslova u Londonu.
Sarah Dines, dužnosnica u britanskom ministarstvu unutarnjih poslova, potvrdila je kako se razmatra mogućnost slanja izbjeglica na Ascension, otočić od 88 četvornih kilometara, oko 1.600 kilometara zapadno od afričke obale.
Ideja o Ascensionu nastala je nakon što je namjera slanja izbjeglica u Ruandu postala sporna i završila na sudu.
Istodobno, članice EU suočene s izazovom migracija dijelom same pridonose tome problemu. Francuska je vlada primjerice 2021. subvencionirala gotovo 1350 udruga u iznosu od 750 milijuna eura, za ‘misiju’ useljavanja, azila i integracije u Francuskoj.
Ta sredstva, zajedno s financiranjem vanjskih aktera kao što su Zaklade otvorenog društva, stvaraju goleme poticaje Francuskoj da nastavi svoju politiku otvorenih granica. Kako izvještava francuski časopis Valeurs Actuelles, broj udruga osmišljenih za promicanje i pomoć migrantima brzo se umnožio.
Kako bi se barem donekle ublažio pritisak migranata, mnogi sada razmišljaju o rješenjima koja su im još prije nekoliko godina bila neprihvatljiva. Predsjednik Europske pučke stranke (EPP) Manfred Weber došao je na ideju o graničnoj ogradi kako bi ublažio migracijsku krizu u Europi, unatoč tome što je prethodno kritizirao mađarsku vladu na čelu s Viktorom Orbánom zbog postavljanja ograda 2016. kako bi zaustavila migracijsku krizu.
U međuvremenu Europa se, prožeta imigrantima, postupno mijenja. Vidljivo je to na ulicama većine članica Europske unije, ali i po drugim pokazateljima. U Njemačkoj, najpopularnije ime za dječake 2022. godine bilo je Mohammed. Godinu dana ranije bilo je još na trećem mjestu, iza imena Noah i Adam.