Izbor nove pučke pravobraniteljice prolazi ispod radara javnosti

Pin It

What's Honorable? A queer ex-Muslim on what plagues Afghan and Muslim  communities in the diaspora - TheHumanist.com

“Mandat pučkog pravobranitelja je mandat koji traje dugo – čak 8 godina, mislim da se nijedan drugi dužnosnik bira na tako dug period, što govori o tome koliko je važno na tu poziciju odabrati osobu koja je odgovorna i koja će kroz tako jedan dulji niz godina dati svoj doprinos. No, ovaj proces predlaganja pučkog pravobranitelja prošao je nekako ispod radara javnosti”

upozorava u razgovoru za Narod.hr dr. sc. Davorka Budimir, predsjednica Transparency Internationala Hrvatska. Zabrinjavajuće je također što životopisi kandidata koji su zadovoljili uvjete nisu bili javno dostupni.

Saborski odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav u petak je u Saboru predložio dvije kandidatkinje za novu pučku pravobraniteljicu: Sandru Hančić i Tenu Šimonović-Einwalter. Nova pučka pravobraniteljica bira se na mandat od 8 godina jer aktualnoj pravobraniteljici, Lori Vidović, koja tu dužnost obnaša od 2013., istječe mandat.

Nakon što je Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina dao prethodno mišljenje, Odbor za Ustav je glasovao o četiri kandidata koji su zadovoljili uvjete javnog poziva.

Marko Bonifačić dobio je jedan glas, Neven Šimac dva glasa, a Sandra Hančić i Tena Šimonović Einwalter po 8 glasova članova odbora.

Glasovanje o pučkoj pravobraniteljici očekuje se za dva tjedna, nakon uvrštavanja te točke na dnevni redi i provedene rasprave, najavio je predsjednik Odbora za Ustav Dražen Bošnjaković (HDZ).

Jedna od dvije kandidatkinje, Tena Šimonović-Einwalter, dosadašnja zamjenica pučke pravobraniteljice, kćerka je pravnice Dubravke i pravnika Ivana Šimonovića. Njezina majka, Dubravka Šimonović posebna je izvjestiteljica UN-a za ljudska prava za nasilje nad ženama, poznata po kampanji za ratifikaciju Istanbulske konvencije u Hrvatskoj i po lobiranju za legalizaciju pobačaja u Argentini.

Povezanost njezina oca s Plenkovićem

Njezin otac, Ivan Šimonović, devedesetih je godina bio zamjenik ministra vanjskih poslova, a njegov ured vodio je Andrej Plenković. “Upravo je Šimonović odigrao glavnu ulogu u pronalasku i dovođenju Plenkovića u MVP, a i samog Milanovića, pa i Klisovića.” – navodi Šibenski, tumačeći njegovu ideju pronalaska i dovođenja najboljih studenata u MVEP. U Račanovoj vladi godinu je dana bio zamjenik ministra vanjskih poslova Tonina Picule, a bio je ministar vanjskih poslova u Sanaderovoj vladi (2008.-2009.).

Trebaju li se te informacije o rodbinskim i političkim vezama kandidata za javne funkcije iskomunicirati s javnošću i kako je, općenito, proveden ovaj postupak predlaganja kandidata za pučkog pravobranitelja, za Narod.hr govori dr. sc. Davorka Budimir, predsjednica Transparency Internationala Hrvatska.

Dr. sc. Budimir ističe kako činjenice o njezinom ocu ili obitelji ne bi trebale biti zapreka da se osoba kandidira i bude izabrana na određenu funkciju, no, također upozorava na nedostatak transparentnosti u postupku izbora kandidata za funkciju pučkog pravobranitelja.

“Riječ je o važnoj funkciji kojoj su dane velike ovlasti, odnedavno ima velike nadležnosti u borbi protiv korupcije, kod zaštite prijavitelja nepravilnosti… Činjenica da su bila samo 4 kandidata za jednu tako važnu funkciju također jako puno govori.” – ističe dr. sc. Budimir dodajući kako nije dobro što životopisi kandidata koji su zadovoljili uvjete nisu bili javno dostupni, kao što je bio slučaj, uostalom, i s imenovanjima u saborske odbore u aktualnom sazivu Sabora.

Životopisi kandidata nisu bili javno objavljeni

“Radi se i o svim imenovanjima u Saborske odbore u ovom, novom, sazivu. Inače je bila praksa da životopisi kandidata koji su ispunili uvjete budu javno dostupni na internetskim stranicama Sabora. Sada je ta praksa prestala, što znači da je javnost zakinuta za bitne informacije – o njihovom obrazovanju, o profesionalnoj karijeri.” – upozorava dr. sc. Budimir.

“Upravo zbog toga što životopisi kandidata za pravobranitelje nisu bili javno dostupni ostali smo uskraćeni za informaciju o toj obiteljskoj povezanosti. Prošle su dvije kandidatkinje – jedna koja je javnosti nepoznata i jedna koja je u dosadašnjem razdoblju bila zamjenica pučke pravobraniteljice (od 2013. do 2021.). Činjenica da je njezin otac bio veleposlanik i da joj je majka također iz tog područja, s jedne strane ne bi trebalo ograničavati osobu, pogotovo ako je stručna u tom poslu, da se ne kandidira. No, to bi trebalo komunicirati prema javnosti prije da se te osobe ne bi naknadno dovodile u pitanje.” – poručuje dr. sc. Budimir i nastavlja:

“Po meni su trebale biti javno dostupni podatci o obrazovanju i profesionalnim karijerama kandidata na stranicama onog tijela koje je raspisalo taj javni poziv, tj. Hrvatskog sabora. Ovako, javnost ni ne zna da je u tijeku taj izbor, ne zna tko se prijavio, niti tko su ti ljudi. Trebalo bi poraditi na većoj transparentnosti – da javnost bude na vrijeme upoznata o takvim stvarima. Općenito, što se tiče pučkog pravobranitelja, smatram da on premalo komunicira prema van ono što radi. Sva društva u kojima se štite ljudska prava i u kojima se ona podižu na višu razinu su ona društva koja su i transparentna i u kojima se građani ugodnije i ljepše osjećaju.”

Dodala je i kako bi bila mudra odluka kada bi se funkcija sva četiri pravobranitelja (pučkog, za ravnopravnost spolova, za osobe s invaliditetom i za djecu) povezala u jednu instituciju.

“Bilo bi mudro kada bi postojao samo pučki pravobranitelj, a svi njegovi zamjenici budu pravobranitelji za pojedina područja. Na taj način bi se postigla veća funkcionalnost.” – zaključila je dr. sc. Budimir za Narod.hr.

Izvor: narod.hr