Festival slobode – uvod u nove podjele

Pin It

VIŠE TISUĆA LJUDI OKUPILO SE U ZAGREBU: "Festival slobode" protiv mjera za  suzbijanje koronavirusa - Fenix Magazin

Povijest svijeta može se sagledati i kao povijest podjela među ljudima i sukoba među njima do kojih dovode te podjele. Od prastare podjele na nomade i poljoprivrednike u kamenom dobu do ideoloških podjela koje su obilježile dvadeseto stoljeće.

Stvarnost, naravno, nikada nije tako jednostavna da se može svesti na tu glavnu podjelu, nego unutar nje postoje brojne podjele nižeg reda, koje često krivudaju neočekivanim putovima presijecajući i dijeleći zemlje i gradove, katkad i obitelji. Također i glavna podjela nekog doba zna koji put zasijecati tkivo organskih zajednica. To je onaj slučaj kada se u ratnom metežu dva brata ili susjeda nađu na različitim stranama.

   Kada se činilo da se Huntigtonova teza o dvadeset prvom stoljeću kao stoljeću sukoba između civilizacija, a te su podjele, da odmah dometnem, najutemeljenije i opravdanim razlozima za sukob najbremenitije, potvrđuje u praksi – pandemija bolesti COVID-19 unijela je novu podjelu koja ima transkulturalni potencijal. Diljem svijeta naziru se obrisi dva nepomirljiva tabora: vjernici novog kulta i skeptici, vakseri i antivakseri, maskeri i antimaskeri itd. Kako vrijeme prolazi i medijska se manipulacija nastavlja, tako ta podjela postaje sve ozbiljnija i dublja. Odjednom se u društvu ionako ispresijecanom raznim podjelama, gotovo atomiziranom, javlja nova raspuklina, rascjep koji prijeti novim sukobima. Znakovito je da taj rascjep s jedne strane stvara nove oštre podjele u društvu, dok s druge strane poravnava neke stare razlike i homogenizira atomizirano društvo formirajući od rasutog mnoštva dvije suprotstavljene strane.    

   Festival slobode, prosvjed protiv epidemioloških mjera, održan ove subote u Zagrebu, pokazao je da se oko te ideje mogu ujediniti prilično različiti akteri. Od Srećka Sladoljeva i Alme Demirović do Vilima Karlovića i Semira Osmanagića. Budući da je vlast u Hrvatskoj, unatoč demokršćansko-domoljubnim floskulama u predizborno vrijeme, u praksi dosta pomaknuta ulijevo, hrvatski antikoronaški prosvjedi u ovoj fazi privlače možda više, uvjetno rečeno, desno orijentiranih prosvjednika. Međutim, u Sloveniji, gdje je na vlasti provjereni antikomunist Janša, prosvjedi imaju više ljevičarsko obilježje. Tako je Janšin ministar unutarnjih poslova Aleš Hojs povodom nedavnih prosvjeda zbog protuepidemijskih mjera u Sloveniji napisao na Twiteru: ''Nasiljem i vandalizmom iskazuje se kako se lijevi fašizam izvodi u praksi.'' Sve to ukazuje na činjenicu da se ova nova podjela sve teže može pokrivati terminologijom starih ideoloških podjela.

   Osobno, kako bivam stariji, sve manje držim do te podjele na lijevo i desno. Čini se kao da su za povijesne promjene nužne podjele, a da je manje važno na čemu su one utemeljene, kakav je njihov sadržaj i smisao. Podjele su, rekli bi cinici, motor povijesti, a ljudska glupost pogonsko gorivo za taj motor. I kao i obično cinici ne bi bili u pravu: koliko god da znaju biti bolne i uzrokovati uništenje i nesreću, podjele jedan od temeljnih principa života uopće. Bez njih nema razmnožavanja, rasta, sukoba, mržnje, ljubavi, bilo kakvih interakcija, ničega. Treba međutim razlikovati prirodne podjele od društvenih, društvene su podjele često svjesno organizirane i vođene ''skrivenom rukom'' prema određenom cilju. To neki nazivaju teorijom urote, međutim nazvati nešto teorijom nije nikakav dokaz da nešto slično ne postoji u praksi. Štoviše, svakoj smislenoj praksi prethodi neko planiranje, neka teorija o onome što jest i što se želi učiniti. Kroz povijest postoji mnoštvo dokaza za to, neke smo urote razotkrili, većinu njih nećemo nikada.

   Festival slobode okupio je šaroliko društvo, među organizatorima i govornicima nije bilo političara, barem ne iz važnijih stranaka, zato je bilo osebujnih likova, aktivista, alternativaca raznih vrsta. Za sada se čini da to šaroliko društvo nema neki znatniji politički potencijal, zato se nitko od političara osim Lovrinovića i nije izravno uključio u festivalska događanja. Međutim, nikad se ne zna što nosi budućnost. Ako je negdje gdje se uistinu odlučuje odlučeno da razdjelnica novog društvenog sukoba prolazi između provaksera i antivaksera, onda će tako i biti. Nedavno je u Francuskoj mirne prosvjednike protiv protuepidemijskih mjera napala skupina mladića sa štapovima. Je li to predznak budućih sukoba? Tko je organizirao napadače? Kako je u ljudima uzgojen toliki bijes prema onima koji ne vjeruju da je cijepljenju spas da su se spremni i palicama se obračunati s neistomišljenicima? Ima li kod nas takvih? Sudeći po komentarima na internetskim forumima ima. Preostaje još da ih se organizira i usmjeri.

   Sve u svemu, Festival slobode mogao bi biti uvod u nove podjele.

Damir Pešorda/HRsvijet