NE ćirililci u Vukovaru

Pin It

Emotivni spor o jeziku u Vukovaru | Kiosk | DW | 15.02.2013

Rezultati popisa stanovništva imat će izravne posljedice na primjenu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, posebno u odnosu na primjenu članka 12. toga Zakona, koji kaže:

“ravnopravna službena uporaba jezika i pisma kojim se služe pripadnici nacionalne manjine ostvaruje se na području jedinice lokalne samouprave kada pripadnici pojedine nacionalne manjine čine najmanje trećinu stanovnika takve jedinice”.

Takav je slučaj bio u Vukovaru, u kojem je, temeljem Ustavnog zakona, spomenuto pravo  imala srpska nacionalna manjina, ali ono nije bilo implementirano u Statut grada.

Ustavni sud je  2019. donio odluku o ocjeni ustavnosti Statuta Grada Vukovara te zaključio da je neustavan i naložio da se u službene dokumente i službenu uporabu ravnopravno s latinicom uvede i ćirilično pismo. Ta je odluka Ustavnog suda naišla na velik otpor, posebno kod gradonačelnika Vukovara Ivana Penave, koji ju je odbijao provesti.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u Vukovaru je bilo 27.683 stanovnika, od čega je Hrvata bilo 15.881, što 57,37 posto, a Srba 9654 ili 34,9 posto. 

Kako je aktualni popis pokazao smanjenje broja Vukovaraca za 13,6 posto (ima ih 23.915), otvara se pitanje kako se pad stanovništva odrazio na udio srpske nacionalne manjine.

Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava tvrdi da podaci iz prošlog popisa stanovništva nisu točni ni u odnosu na raspodjelu po nacionalnom ključu, odnosno da nije bio točan podatak o gotovo 35 posto zastupljenosti Srba.

“Ovaj put očekujemo da će rezultati popisa biti puno realniji i da će ta brojka biti ne samo ispod trećine ukupnog broja stanovnika Vukovara nego i ispod 30 posto. Od 25 do 28 posto je realan broj Srba u Vukovaru, ali je trebalo proći puno godina, trauma i potrošene energije da utvrdimo da su takvi omjeri u strukturi stanovništva”, rekao je Penava za Jutarnji list

Zanimljivo je da od 1971. do popisa stanovništva 2011. godine udio srpskog stanovništva u Vukovaru nikada nije prelazio 33,3 posto. Na popisu 1910. bilo ih je  15,7 posto, 1921. blagi porast na 16,6 posto, da bi 1948. broj Srba porastao na  25,5 posto.

U kretanju nacionalnog sastava stanovništva grada Vukovara u 20. stoljeću vidi se da su Hrvati kontinuirano imali gotovo polovicu u vukovarskom stanovništvu. Najveće promjene dogodile su se u gotovo potpunom nestajanju Nijemaca i povećanju broja srpskog stanovništva.

U rubrici “ostali” 1990. godine najveći postotak imaju tzv. ”Jugoslaveni” 9, 76 posto, slijede Rusini sa 2,7 posto kojih je 2011. bilo 440 i činili 1,59 posto.

Početkom 18. stoljeća u Novom Vukovaru naselili su se njemački obrtnici. Tijekom 18. i 19. stoljeća naseljava se znatniji broj Nijemaca na vukovarskom području. Mnogi koji su se ranije naselili u Bačkoj sada prelaze Dunav, jer se oko Vukovara mogla dobiti jeftina zemlja. Tako u nekim selima kao npr. Sotinu Nijemci čine polovicu stanovništva.

Tijekom Drugog svjetskog rata i Nijemci teško stradavaju, a u poratnim godinama partizanske vlasti ih masovno protjeruju (što su i ozakonili) na pa ih je Vukovaru ostao neznatan broj.

Nijemaca je  u Hrvatskoj, prema popisu stanovništva 1931.,bilo  98.990 a prema popisu  1948.  samo 10.114, dakle ostao je samo 1 od 10 Nijemaca.

Nijemaca je  Vojvodini 1931. bilo  328.631 i bili su bili treća najbrojnija zajednica, iza Srba i Mađara, a 1948., ih je ostalo još samo 28.869.

Pokažu li se točne Penavine procjene o broju pripadnika srpske zajednice u Vukovaru, na taj grad neće se, temljem Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, primjenjivati odredbe u uvođenju ćirilice u službenu upotrebu.

M. Marković/maxportal