BiH: Zriju plodovi protuhrvatske politike

Pin It

BiH

Listopadski izbori u Bosni i Hercegovini održat će se prema starome izbornom zakonu. To Bošnjacima omogućava da ponovno izaberu Željka Komšića – rado viđenog gosta HRT-a - za tzv. hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Sada se jasno pokazuje da su pregovori o promjeni izbornog zakona bili obična farsa. Bošnjačka strana vodila ih je s figom u džepu, a stvarni je cilj bio da opstrukcijom pregovora ponovno osiguraju preglasavanje Hrvata u BiH.

Formalna konstitutivnost, istaknuta i u Strateškom kompasu Europske unije, (p)ostaje mrtvo slovo na papiru. Pritom promjena izbornog zakona ne bi značila nikakve ustupke Hrvatima, nego tek osiguravanje onoga što im po Ustavu odnosno Daytonskom sporazumu pripada. Činjenica da bošnjačke političke strukture ne želi pristati ni na takve simbolične ustupke jasna poruka kako se hrvatski faktor ne vidi kao ravnopravan u susjednoj državi.

Unitaristička politika Sarajeva

Iza takve politika skriva se unitaristička politika Sarajeva. Kao što je Bakir Izetbegović svojedobno rekao, prvo je cilj BiHpolitička dekapitacija Hrvata u Federaciji BiH, a onda i Srba. U rezoluciji SDA usvojenoj pred koju godinu proklamiran je cilj stvaranje unitarne BiH unutar koje bi Bošnjaci ostvarili potpunu dominaciju. Za Hrvate je namijenjen status nacionalne manjine. Naravno, sve pod krinkom pseudo-građanske BiH. Tko unutar „građanske države“ ima više glasova taj ostvaruje i dominaciju. Slično je pokušavao provesti i Slobodan Milošević, a posljedice su svima dobro poznate.

Bošnjačka politika uživa i potporu mnogih inozemnih središta moći. Uz islamski faktor (čija će snaga, zbog energetske krize, rasti u godinama pred nama), Sarajevo ima potporu Amerike, koja u BiH provodi potpuno iracionalnu politiku, ali i Njemačke koja sve više gura tzv. građanski koncept. Hrvati ostaju bez potpore u relevantnim središtima moći.

Posljedice protuhrvatske politike

Posljedice protuhrvatske politike već su danas dramatične. Biskupi iz BiH prošli su tjedan upozorili – što nije naišlo Crnoni na kakav odjek u medijima – da je broj katolika (od kojih su većina Hrvati) u BiH pao na 350.000 tisuća. U BiH je danas tek oko polovica od predratnih 760.000 Hrvata katolika što je, upozorava se u promemoriji biskupa, rezultat ratnih progona, negativnih demografskih trendova, iseljavanja, ali i političkih problema.

Stvaranje treće federalne jedinice i dalje predstavlja tabu hrvatske politike. Međutim, upravo velikobošnjačka politika najsnažnije legitimira ideju trećega entiteta. Neprirodno je da tri naroda imaju dva entiteta. Je li stvaranje novoga entiteta danas nerealno? Možda i nije. No i stvaranje samostalne hrvatske države je bilo nerealno još 1988., a samo deset godina kasnije Hrvatska je imala puni suverenitet nad cijelim svojim ozemljem.

Međutim, da bi se hrvatska federalna jedinica stvorila najprije mora postoji konsenzus hrvatske politike kako je riječ o ključnom strateškom cilju. Nakon toga će, uz dobro lobiranje, i dobivanje vanjskih saveznika postati manje nerealno.

Davor Dijanović/hkv.hr