Dok jedni slave Titov rođendan, Hrvatska i dalje grca pod njegovim nasljeđem

Pin It

Tko je Stjepo Bartulica, novo Škorino pojačanje? - Večernji.hr

Dok filokomunisti proslavljaju nekadašnji Dan mladosti 25. svibnja i slave rođendan jugoslavenskog komunističkog diktatora Josipa Broza Tita, njegovo nasljeđe i dalje je prisutno u Hrvatskoj.

Osim simbolične prisutnosti u obliku bizarne proslave u Kumrovcu ili pak crvenih zvijezda koje se ukazuju na raznim ljevičarskim manifestacijama u Zagrebu, jedan je sektor i dalje zarobljen Titovom ostavštinom – hrvatsko gospodarstvo.

Tržišna ekonomija u 30-godina hrvatske samostalnosti nikada nije u potpunosti zaživjela, a korijene gotovo svih ekonomskih problema možemo naći upravo u komunizmu.

I danas država ima vlasništvo i monopol nad mnogim sektorima. Slobodna ekonomija zagušena je birokratizacijom tako svojstvenom komunističkim režimima, ono što se privatiziralo, privatiziralo se uglavnom na sporan način.

Nasljeđe komunizma guši zdravstveni sustav

Relikte komunizma u hrvatskom gospodarstvu za Narod.hr je detektirao dr. Stjepo Bartulica, predavač političke filozofije na Katoličkom sveučilištu u Zagrebu i saborski zastupnik Domovinskog pokreta koji je rođen u SAD-u.

Na pitanje gdje točno vidi naslijeđe komunizma kada gledamo Hrvatsko gospodarstvo i upliv države u tržišnu ekonomiju, Bartulica odgovara da je to najočitije u zdravstvu.

Naši ljudi su naučeni razmišljati o državi na način se ona treba brinuti za sve nas od zdravstva do javnih poduzeća. Dakle mnogi mlađi ljudi ne vide ništa sporno što Vlada upravlja velikim brojem poduzeća. Dakle ta uloga države je potpuno iskrivljena velikim djelom dijelom zbog nasljeđa od prije’, kaže Bartulica.

Državni monopol

Nije mu jasno zašto država ima monopol nad obaveznim zdravstvenim osiguranjem preko HZZO-a.

‘Doprinosi koji uplaćujemo prema zakonu moraju ići u državni monopol HZZO. I ja sam jedan od rijetkih koji govori da rashode u zdravstvu nećemo racionalizirati bez uvođenja tržišnih mehanizama što znači da se i dugima omogući da građanima nude obavezne police zdravstvenog osiguranja. To je mjera koje su i uvele i druge zemlje slične nama kao što je Slovačka’, kaže Bartulica za Narod.hr.

Što se dogodilo nakon liberalizacije taksi tržišta?

Kaže da liberalizacija taksi tržišta najbolje pokazuje što se događa kada se izgubi monopol. Prije je u Zagrebu postojao samo jedan taksi prijevoznik i on je imao monopol i određene kvote oko broja taksista. Danas svatko tko se želi time baviti i može. Cijene za građane su znatno pale, a usluga je znatno bolja.

‘To je očiti primjer kako tržišne reforme poboljšaju životni standard’, napominje.

Smatra da se u Hrvatskoj ne razumije kako se stvara dodana vrijednost u ekonomiji, a to sigurno ne radi država.

Napad SDP-ove načelnice na investitora i njegovu imovinu

‘Političari stvaraju više problema nego što ih rješavaju. Oni uzimaju i raspodjeljuju novac po svojim kriterijima, ne stvaraju dodatnu vrijednost. To radi realni sektor. Često čujem na lokalnoj razini da političari umjesto da služe poduzetnicima koji zapošljavaju i rade nešto što je korisno svima, oni se s njima obračunavaju. Jedan aktualni primjer je u Supetru na Braču gdje se načelnica iz SDP-a doslovno obračunava i ratuje s vlasnikom resorta. Prije tri tjedna je išla bagerom i rušila zid na ulazu u resort. Lokalna vlast ruši njegovu imovinu. Imamo jako puno nedostataka i što je ironično, ta gradonačelnica računa da će politički imati korist od ovakvog ponašanja. To je u drugim zemljama, a posebno u Americi, teško zamislivo’, kaže Bartulica.

Kaže da je stvorena takva klima u kojoj je poduzetnicima teško poslovati.

Postoje li još ‘klasni neprijatelji’?

Negativan odnos prema kapitalu i privatnim poduzetnicima očiti je i u pojedinim medijima i javnom prostoru baš kao u doba Jugoslavije i tzv. ‘klasnih neprijatelja’.

Bartulica stoga upozorava da ‘ako ne primijenimo mentalitet, da ćemo izgubiti utrku u odnosu na druge koji idu jako brzo naprijed. Mladi ljudi koji žele nešto radit će otići.

Ja bi Hrvatsku opisao kao zemlju crony kapitalizma, ne slobodne ekonomije.

To je dogovorena ekonomija gdje je jedino turistički sektor donekle neovisan od države. Druga područja su ovisna o politici. Stvari se unaprijed dogovaraju, političari jako utječu na tržište, biraju sami dobitnike i gubitnike’, pojašnjava.

Dodaje da je udjel države u našem BDP-u gotovo 60 posto zajedno s državnim poduzećima.

‘Neki ministri poput Butkovića koji ima ogroman resor, ni sami ne znaju broj poduzeća kojima upravljaju. To vrijedi i za zdravstvo gdje je nered. Trebamo uvesti praksu da zdravstveni menadžeri upravljaju sustavom, a liječnici rade svoj posao, a ne da kadroviraju. Ministar zdravstva Vili Beroš mi je sam u jednoj raspravi ispred kamere rekao da nije ništa reformirani i da dalje vrijedi socijalistički pristup u zdravstvu’, prisjeća se Bartulica.

Komunisti su vodili privatizacijske procese

Smatra kako Hrvatska i dalje plaća cijenu ne provođenja lustracije i to se vidi i u gospodarstvu.

‘Najveću korist u 90-tima imali su komunisti koji su vodili privatizacijske procese i samo su se preko noći pretvorili u kapitaliste. Marks je u svojoj teoriji rekao da će komunisti biti nesebični, da ih neće zanimati vlasništvo, a vidjeli smo u Hrvatskoj i drugim zemljama, da je komuniste itekako zanimalo vlasništvo. Oni su sami sebi dodijelili poduzeća. To je još jedan dokaz da je Marksova torija – zabluda. Zato ljudi donekle s pravom imaju odbojnost prema riječi privatizacija, na način na koji je to HDZ vodio’, smatra.

‘Tu je i visoka razina korupcije specifična za sve tranzicijske zemlje. ‘Da, oni tako funkcioniraju. Iz svakog posla izvlače korist. To je besramno ponašanje i ljudi koji u tome ne žele sudjelovati spakiraju se i odlaze u inozemstvo’, zaključuje Bartulica

Izvor: narod.hr