Kvadratni ZDS – Kriterij za (ne?)sposobnost sudaca?

Pin It

„U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana.“ Tako barem piše u Ustavu Republike Hrvatske, međutim, prema trenutnoj praksi bi se moglo činiti da vlast proizlazi iz tajnih društava i njihovih dogovora.

Naime, Ustavni sud je proglasio neustavnim oba pitanja referendumske inicijative Mosta. Prema nekima je time sud proglasio 400.000 građana glupima, a neki su to proglasili i državnim udarom. Budući da se očito radi o ozbiljnim stvarima, za potrebe rasprave je poželjno dodati što je više moguće argumenata. Jedan od smjerova u kojem je također moguće ići je pokušati odgovoriti jesu li i koliko su ustavni suci te suci u Hrvatskoj općenito sposobni i koliko uspješno rješavaju jednostavne zadatke koje je moguće provjeriti.

Jedan od takvih zadataka je i ispunjavanje imovinske kartice unutar koje je potrebno ispuniti i podatke o nekretninama koje suci ili određeni članovi njihovih obitelji posjeduju.

Točnost tog ispunjavanja je u određenoj mjeri često moguće provjeriti budući da su imovinske kartice sudaca javno dostupne, a javno su dostupni i podaci o vlasništvima koji su upisani u zemljoknjižnim ulošcima. Znači ako primjerice postoji javno dostupni zemljoknjižni uložak (ZK-uložak) koji pokazuje da je neki sudac ili sutkinja u vlasništvu neke nekretnine, a to nije navedeno u imovinskoj kartici tog suca ili sutkinje, može se zaključiti da možda postoji problem.

Radi li se o nesposobnosti da se uspješno popiše vlastite nekretnine, o namjernom izbjegavanju navođenja vlastitih nekretnina, o neznanju da se posjeduje neke nekretnine ili im je vrijednost premala, postoji problem. Ovaj koncept provjere bi se mogao pojednostavljeno nazvati „zemlja daje saznanje za djelotvornije sudstvo“. Ako se to čini kao predugi naziv, moguće je uzeti kraticu na temelju prvih slova koja bi bila ZDSZDS. Budući da se ovdje ZDS dva puta ponavlja, matematički bi se to moglo opisati i kao ZDS na kvadrat, odnosno kvadratni ZDS.

Ustavni sudac Davorin Mlakar

Što kvadratni ZDS ima za reći o sucima Ustavnog suda? Više toga, ali za demonstraciju je dovoljan već i samo jedan primjer i to ustavnog suca Davorina Mlakara. On u svojoj imovinskoj kartici navodi podatke o 5 nekretnina od kojih su 4 u Zagrebu, a jedna je u Novom Vinodolskom. Od zagrebačkih nekretnina jedna uključuje i kuću s okućnicom površine 486 m2 o čemu je više moguće vidjeti u odgovarajućem javno dostupnom ZK-ulošku gdje je vidljiv i OIB ustavnog suca Davorina Mlakara.

Nadalje, za nekretninu u Novom Vinodolskom se u imovinskoj kartici Davorina Mlakara pod poljem vrsta navodi „Vikendica s pripadajućim zemljištem“, a pod površinom se navodi 200 m2 i uz to se radi o vanknjižnom vlasništvu. Ako se pogleda odgovarajući ZK-uložak za Novi Vinodolski, moguće je vidjeti da se Davorin Mlakar s istim OIB-om kao i u prethodno navedenom ZK-ulošku navodi pod teretovnicom za zemljište površine 529 m2 što je više od navedenih 200 m2.

To znači ili da je u imovinskoj kartici površina krivo navedena ili da se ovdje radi o nekoj nekretnini koja uopće nije navedena u imovinskoj kartici pri čemu su obje situacije potencijalno problematične svaka na svoj način.

U posjedovnom listu koji je moguće pregledati klikom na broj zemljišta u spomenutom ZK-ulošku navodi se Lea Mlakar s adresom u Voćarskoj cesti u Zagrebu. U ZK-ulošku je navedena samo kao prethodno zapisana, odnosno prije nego što je zapisan Davorin Mlakar, a na temelju teksta i spominjanja sudskih predmeta upisnika O, moglo bi se se zaključiti da se radi o nasljedstvu.

Nadalje, radi se o predmetima s početka 2021. godine, a u tražilici pokojnika je vidljivo da je izvjesna Lea Mlakar umrla i pokopana u listopadu 2020. godine u starosti od 89 što bi značilo da je rođena vjerojatno 1931. godine. Pregledom javno dostupne literature moguće je vidjeti da se možda radi o Lei Mlakar rođenoj Anhalzer 1931. godine u Bjelovaru koja je diplomirala 1958. godine, udala se i nakon sedam godina rada u Bjelovaru se 1965. godine sa suprugom i sinom preselila u Zagreb. Ustavni sudac Davorin Mlakar je rođen upravo 1958. godine u Bjelovaru pa je vrlo izgledno da je Lea Mlakar njegova preminula majka.

Nemarnost?

Zašto je to važno? Zato što između ostaloga postoji još jedan ZK-uložak koji opisuje zemljište sa kućom, zgradom i dvorištem sveukupne površine 1026 m2 u Gračanima u Zagrebu u kojem je kao vlasnica s 25% udjela navedena Lea Mlakar s istom adresom kao i u prethodno navedenom ulošku. To bi značilo da se ovdje radi o nesređenim zemljišnim podacima i posljedično možda o dodatnoj nekretnini koja bi mogla završiti u suvlasništvu Davorina Mlakara. Ako sve ovdje navedeno stoji, neki bi mogli zaključiti da se ovdje ne radi o nikakvoj lošoj namjeri, nego možda o neznanju, nemarnosti ili nezainteresiranosti za sređivanje i usklađivanje podataka u zemljišnim knjigama i katastru.

Međutim, neki bi isto tako onda mogli postaviti i logično pitanje koliko je poželjno da osoba koja možda nije u stanju ispravno popuniti imovinsku karticu, potruditi se oko informacija u zemljišnim knjigama i katastru i koja možda niti ne zna što sve ima na raspolaganju bude na funkciji gdje mora odlučivati o puno važnijim stvarima i možda to onda radi nemarno? Koje bi uopće sposobnosti trebale biti kriterij?

Sudac Damir Kapović 

Kvadratni ZDS bi se mogao primijeniti na još ustavnih sudaca gdje je podudarnost čak i puno jednostavnija i jasnija, ali već i na danom primjeru se može steći određeni dojam o nekima od njihovih (ne?)sposobnosti. Za dobivanje nekog šireg konteksta o tome postoje li slični problemi i u sudstvu u Hrvatskoj općenito, a ne samo kod ustavnih sudaca, prikladno je kvadratni ZDS primijeniti i na neke druge suce. Jedan od sudaca koji je u medijima bio spominjan zbog, kako se navodilo, zaboravnosti je Damir Kapović, sudac Općinskog suda u Puli stalne službe u Rovinju.

U njegovoj imovinskoj kartici koju je moguće pronaći u odgovarajućoj tražilici navodi se samo jedna nekretnina i to stan u Rovinju površine 51 m2 o čemu je više moguće vidjeti u odgovarajućem ZK-ulošku pod etažnim vlasništvom E-5 gdje je vidljiv i OIB Damira Kapovića. Međutim, Damir Kapović s istom OIB-om se spominje i u 12 drugih ZK-uložaka (prvi, drugi, treći, četvrti, peti, šesti, sedmi, osmi, deveti, deseti, jedanaesti, dvanaesti) koji spominju čestice značajnih površina u Bačvi kod Poreča, Rijeci i Viru koje uključuju šume, kuće, vinograde, pašnjake, oranice, zgradu, vrt, dvorište pri čemu je udio Damira Kapovića u više slučajeva 50%.

O čemu se točno ovdje radi? Je li sudac slučajno zaboravio navesti spomenute nekretnine u imovinsku karticu, jesu li možda premale vrijednosti da bi bile navedene, postoji li možda još jedan Damir Kapović koji također u Rovinju ima stan površine također 51 m2, radi li se o nečem četvrtom? Ovdje je vjerojatno moguće postaviti i neka dodatna pitanja.

Sutkinja Maja Sarić

Ako je prethodni slučaj previše složen za samostalno provjeravanje, možda ima smisla kvadratni ZDS primijeniti na neki jednostavniji slučaj kao što je onaj sutkinje Općinskog suda u Novom Zagrebu Maje Sarić o kojoj se u više navrata pisalo u medijima (prvi, drugi, treći, četvrti, peti). U njezinoj imovinskoj kartici navodi se samo jedna nekretnina i to stan u Zagrebu površine 46,62 m2 o čemu je više moguće vidjeti u odgovarajućem ZK-ulošku pod etažnim vlasništvom E-2 gdje je vidljiv i OIB sutkinje Maje Sarić.

Međutim, Maja Sarić s istom OIB-om se spominje i kao suvlasnica u jednom ZK-ulošku pod etažnim vlasništvom E-54 što nije navedeno u imovinskoj kartici. Možda se ovdje radi o slučajnom propustu jer se u to vlasništvo došlo tek nedavno, možda taj stan nije dovoljno vrijedan, možda se radi o nemarnosti u prijavljivanju ili predugom čekanju za prijavu nove nekretnine, a možda je opet nešto četvrto.

Zato možda ima smisla kvadratni ZDS primijeniti na nešto jednostavniji slučaj gdje je veći vremenski razmak od početka stjecanja neke nekretnine.

Sutkinja Marijanka Cindrić Županić

Primjerice, sutkinja Općinskog suda u Karlovcu Marijanka Cindrić Županić je u svojoj imovinskoj kartici navela jednu nekretninu i to kuću s oranicom ukupne površine 643 hektara o čemu je više moguće vidjeti u odgovarajućem javno dostupnom ZK-ulošku gdje je vidljiv i OIB sutkinje Marijanke Cindrić Županić, ali i činjenica da površina zapravo iznosi 643 četvorna hvata što je nekoliko tisuća puta manje od 643 hektara.

Međutim, Marijanka Cindrić Županić s istim OIB-om se spominje i u jednom ZK-ulošku koji opisuje oranicu površine 198 četvornih hvata, a ako se uključi povijesni pregled, moguće je vidjeti da je to vlasništvo upisano prije nekoliko godina. Na stranicama katastra se može vidjeti da su čestice koje opisuju ova dva ZK-uloška susjedne čestice. To znači da se ovdje vjerojatno radi o previdu, nedovoljnoj vrijednosti oranice ili nečem sličnom. Ono što je sigurno je da se radi o neoprezu kod mjernih jedinica.

Smiju li suci biti bivši suradnici jugoslavenskih tajnih službi?

Ovakvih primjera ima još, ali već i ovi ovdje izneseni ukazuju na neke od problema oko (ne?)sposobnosti ustavnih i ostalih sudaca u hrvatskom sudstvu. Netko će uvijek moći reći da se ovakve pogreške mogu dogoditi bilo kome, ali u Ustavni sud ipak ne bi trebalo uključivati baš bilo koga. Moglo bi se zaključiti da bi možda trebali postojati nekakvi ozbiljniji kriteriji, ali to je već složenije pitanje.

Većina bi se ipak vjerojatno mogla složiti oko nekog jednostavnijeg kriterija kao što je to da ustavni suci i sutkinje ne bi smjeli biti netko tko je bio suradnik zločinačkih organizacija kao što je primjerice jugoslavenska Služba državne sigurnosti koja je ubijala ljude jer tko zna pod kakvim bi sve onda utjecajima mogli biti i koga bi možda morali slušati. Zato bi možda itekako imalo smisla tražiti od ustavnih sudaca i sutkinja da odgovore na primjerice ovakvo jednostavno pitanje: jeste li u nekom obliku bili suradnik Službe državne sigurnosti? Za očekivati je da bi se od svakog ustavnog suca i ustavne sutkinje, kad bi bili upitani, dobio jasan, nedvosmislen, negativan odgovor. Ili možda ne bi?

Izvor: narod.hr/Hrvatski tjednik