Afera Zambija: Adopta se ograđuje od Topčić-Rosenberg – Nije ovlaštena za zastupanje naše udruge
- Detalji
- Objavljeno: Petak, 20 Siječanj 2023 15:01
Diana Topčić-Rosenberg, članica je udruge Adopta, ali, kako čelnice udruge ističu, Topčić-Rosenberg nije ovlaštena za zastupanje Adopte. U medijima ne navode pak, što je u ovoj priči bitno, da je riječ i o političarki koja je bila i potpredsjednica stranke GLAS, građansko-liberalnog saveza kojem je na čelu Anka Mrak Taritaš.
Afera Zambija, u kojoj su četiri hrvatska para otišla posvojiti djecu, a završila u pritvoru pod sumnjom da su pokušali trgovati ljudima iz Demokratske Republike Kongo, otvorila je niz ozbiljnih pitanja oko funkcioniranja pravne države, a među njima i pitanje kako tzv. transrodna osoba i homoseksualna osoba mogu posvojiti dijete. U medijima se pojavljuju razni sugovornici – od stručnjaka, političara do aktivista koji o toj temi govore iz svog kuta. Jedna od osoba koja se medijski posebno ističe Diana Topčić-Rosenberg, članica udruge Adopta, ali, kako čelnice udruge ističu, Topčić-Rosenberg nije ovlaštena za zastupanje Adopte. U medijima ne navode pak, što je u ovoj priči bitno, da je riječ i o političarki koja je bila i potpredsjednica stranke GLAS, građansko-liberalnog saveza kojem je na čelu Anka Mrak Taritaš.
Medijski sveprisutna – političarka Diana Topčić-Rosenberg
Mediji Topčić-Rosenberg oko ove afere ne predstavljaju kao političarku već gotovo isključivo kao stručnjakinju za međunarodno posvajanje i vezuju ju uz Adoptu, bilo kao predsjednicu (Index, 11. siječnja 2023.) osnivačicu (HRT, Otvoreno, 16. siječnja 2023.), osnivačicu i dugogodišnju predsjednicu udruge (N1, 12. siječnja 2023.) ili na neki sličan način, poput Telegrama (3. siječnja 2023.) za kojeg piše kao bivša dugogodišnja predsjednica Adopte.
S obzirom na učestala gostovanja i medijsku sveprisutnost političarke Topčić-Rosenberg i činjenice da se udruga Adopta godinama zalaže za liberalizaciju, pojednostavljivanje i omogućavanje posvajanja većem broju ljudi poput samcima i homoseksualnim parovima, pri čemu podsjećamo da hrvatski zakoni ne dopuštaju posvajanje onima koji žive u istospolnim zajednicama, a zakonodavstvo DR Konga izričito zabranjuje da se djeca daju osobama koje su mijenjale spol ili homoseksualcima, od Adopte smo zatražili odgovore.
Udruga Adopta ograđuje se od političarke GLAS-a Topčić-Rosenberg
Andreja Turčin, predsjednica Adopte i Dubravka Marušić, izvršna direktorica Adopte na pitanje portala Narod.hr kako udruga Adopta povezuje politički angažman gospođe Rosenberg u stranci GLAS i u udruzi odgovorile su:
“Gospođa Diana Topčić-Rosenberg članica je Adopte, ali godinama nije predsjednica ni članica Upravnog odbora Adopte. Slijedom toga, gospođa Topčić-Rosenberg nije ovlaštena za zastupanje Adopte. Iako je pojedini mediji prilikom predstavljanja vezuju uz Adoptu, sve što ona iznosi u medijima, govori u svoje vlastito, a ne u ime Adopte. Njeni stavovi nisu i stavovi Adopte. ADOPTA je nepolitička, nedržavna, neovisna i neprofitna udruga kojoj nije prihvatljivo nikakvo političko povezivanje, a najmanje zauzimanje za stavove bilo koje političke opcije”, zaključno su poručile sadašnje čelnice udruge Adopta.
Topčić-Rosenberg bila kandidatkinja Amsterdamske koalicije 2019. i GLAS-a 2020.
Prvi korak pri međudržavnom posvajanju jest ishođenje potrebne dokumentacije u Hrvatskoj. Parovi su već bili u Registru potencijalnih posvojitelja, odnosno, imali su mišljenje nadležnog centra za socijalnu skrb da su podobni i prikladni za posvojenje. Parovi su također prošli tromjesečni tečaj u organizaciji Adopte – udruge za potporu posvajanja.
Riječ je o udruzi osnovanoj 2010. godine, a njezina osnivačica je Diana Topčić-Rosenberg.
Topčić-Rosenberg relativno često istupa u medijima i inače, te joj se ime veže uz udrugu Adopta, uglavnom komentirajući problematiku posvajanja, no ona je također bila medijski prisutna 2019. i 2020. godine kao kandidatkinja za Europski parlament “Amsterdamske koalicije”, odnosno kandidatkinje za Hrvatski sabor u V. izbornoj jedinici u kvoti stranke GLAS, nastale iz raspadnutog HNS-a Vesne Pusić i Radimira Čačića. Ona je također članica programskog vijeća te stranke.
Gotovo dva desetljeća prisutna u sustavu hrvatskih i međunarodnih institucija
Topčić-Rosenberg bila je pomoćnica ministrice u Ministarstvu socijalne politike, za vrijeme kratkotrajnog mandata Bernardice Juretić. No, u sustavu hrvatskih i međunarodnih institucija te nevladinih organizacija Topčić-Rosenberg se kreće gotovo dva desetljeća.
Ona se na Facebook stranici predstavlja kao osoba koja se bavi “strateškim planiranjem i upravljanjem te razvojem i evaluacijom javnih politika”, a uvidom u njezinu biografiju može se vidjeti da je radila u SAD-u, Velikoj Britaniji, Salvadoru, Sudanu i i Gruziji. Također jest ili je bila članica upravnih odbora hrvatskih i međunarodnih organizacija.
Topčić-Rosenberg je sredinom 80-tih završila studij ekonomije u Zagrebu, a početkom novog milenija postala je magistar javne uprave na Harvardu.
Ona je od 2000. do 2002. bila zamjenica direktora organizacija Mercy Corps/Urban Inistitute te je upravljala projektom teški 20 milijuna dolara, a navodi se i da je redovito pisala izvješća te predstavljala organizaciju i programa pred USAID-om, Vladom Republike Hrvatske, SAD-a, te Europskom Komisijom. Od 2002. do 2003. bila je direktorica organizacije Mercy Corps u Salvadoru te je u narednim godinama za Mercy Corps u SAD-u radila na evaluacijskom izvješću: “Bosna 10 godina nakon Dayton-a”. Također je za CENTRIS vodila projekt “Studija socijalnog kapitala u Hrvatskoj”. Riječ je o britanskoj nevladinog organizaciji osnovanoj 1988. godine, koja je istovremeno prijavljena kao dobrotvorna organizacija i društvo s ograničenom odgovornošću.
Isto tako je radila pregled rezultata Programa UNICEFa i Vlade RH za UNICEF Hrvatska, bila je konzultant pri izradi Plana razvoja istraživačko-inovacijske infrastrukture Republike Hrvatske, sudjelovala na izradi Nacionalne strategije za uključivanje Roma pri Ured za nacionalne manjine Vlade RH i konačno, davala savjetničke usluge nevladinim udrugama u Hrvatskoj.
Fokus na posvajanje od 2010. godine
Od 2010. godine se posvećuje svojoj udruzi za podršku u posvajanju, Adopta te putem nje zagovara liberalizaciju, olakšavanje, pojednostavljivanje i omogućavanje posvajanja što širem broju ljudi poput primjerice samcima. Topčić-Rosenberg je tako 2016. godine kazala: “Između brojnih upita u ADOPTi, bilo je i pitanja istospolnih parova o posvojenju djece, uključujući i posvojenje biološkog djeteta jednog od partnera. Važeći Obiteljski zakon ne predviđa ovu mogućnost.”
Udruga je s vremenom postala referentni centar o posvojenju u Republici Hrvatskoj i susjedstvu, a Topčić-Rosenberg je u ime udruge pisala prijedloge izmjena zakonskih odredbi vezanih uz posvojenje.
Adopta bila protiv referenduma o braku
Inače, udruga Adopta bila je jedna od brojnih nevladinih organizacija koje su se protivile referendumu o braku kojeg je pokrenula udruga U ime obitelji, a kojim je Ustavom brak definiran kao životna zajednica žene i muškarca.
“Žalosti nas da se navedena građanska inicijativa trenutno bavi pitanjem o tome tko bi trebao ili ne bi trebao posvajati iako do sada nisu učinili ništa da se sustav posvajanja unaprijedi. Da je toliko energije, vremena i novaca utrošeno na promicanje posvajanja u Hrvatskoj, brigu za napuštenu, zanemarivanu ili napuštenu djecu, možda danas ne bismo niti imali djecu koja godinama čekaju na obitelj”.
“Zato moramo zaključiti da navedena inicijativa djecu bez odgovarajuće roditeljski skrbi i instituciju posvajanja koristi isključivo kao argument u borbi protiv istospolnih zajednica, ne brinući zapravo samoj djeci. To smatramo neprimjerenim i oštro osuđujemo”, ustvrdili su 2014. o referendumu o braku.
Rada Borić (Možemo) i Topčić-Rosenberg na istom predizbornom skupu o istospolnim parovima i tzv. ‘duginim obiteljima’
Topčić-Rosenberg također je 2021. pohvalila presudu Ustavnog suda kojom su homoseksualni parovi dobili mogućnost udomljavanja djece. “Ovo je prvi korak ka ravnopravnosti, treba mijenjati Obiteljski zakon kako bi omogućili Centrima za socijalnu skrb da se ne nađu u zakonskim procjepima”, ocijenila je tada.
Topčić-Rosenberg je 2019. uz Radu Borić (Možemo! – Nova ljevica – ORAH) i ostale kandidate ljevice sudjelovala na predizbornom skupu u organizaciji udruge ‘Dugine boje’, koja okuplja LGBT roditelje i one koji to žele postati (kako je navela HINA), a razgovaralo se o “duginim obiteljima i pravima djece”.
LGBT organizacija “Dugine obitelji”, podsjećamo, zalaže se za redefiniciju braka, omogućivanje posvajanja djece homoseksualnim parovima, legalizaciju surogatstva te promociju LGBT ideologije u odgojno-obrazovnom sustavu. Kožić i Šegota su uz koordinatora udruge, Daniela Martinovića, najistaknutiji članovi i aktivisti ove LGBT udruge.
Topčić-Rosenberg (Amsterdamska koalicija) tom je prilikom kazala kako zastupa prava djece da odrastaju zaštićeno i nediskriminirano, bez obzira na obitelj iz koje potječu. Smatra da bi sredstva iz europskih fondova trebala biti korištena i za zaštitu ljudskih prava, te se zauzela za sankcioniranje govora mržnje i jačanje kulture dijaloga.
Rada Borić (Možemo! – Nova ljevica – ORAH) tada je ustvrdila kako bi LGBT zajednica trebala imati svog zastupnika u Europskom parlamentu jer je Europa, kako je rekla, retrogradna. Dodala je da zemlje članice EU-a trebaju omogućiti djeci iz “duginih obitelji” da ne budu deprivilegirana.
Topčić-Rosenberg na Tomaševićevoj (Možemo) strani protiv izvrsne demografske mjere roditelj odgojitelj
Nakon što je ekstremno lijevi zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević (Možemo) odlučio ukinuti uspješnu demografsku mjeru roditelj odgojitelj gostujući na N1, nekadašnja pomoćnica ministrice za socijalnu politiku, strategiju i mlade Ministarstva socijalne politike i mladih Topčić-Rosenberg podržala je Tomaševićevu odluku tvrdeći da ta mjera nije dobra iz puno razloga.
“Ona je ekonomski neodrživa. Od originalnih 20 i nešto milijuna kuna došla je do pola milijarde godišnje. Ekonomski je i neracionalna jer ako je smisao osigurati odgojno-obrazovnu skrb i brigu za djecu dok roditelji rade, plus socijalizaciju i pripremu za školu, onda je puno ekonomičnije i primjerenije izgraditi vrtiće”, ustvrdila je.
“Kakvo društvo želimo – društvo u kojem roditelji, u 90% slučajeva majke, ostaju kod kuće da bi brinule za svoju djecu i za to dobivale plaću?!”, upitala je Topčić Rosenberg.
Osvrnula se na komentare da će neki zbog ukidanja ove mjere otići iz Hrvatske te poručila da ni u drugim državama neće dobiti naknadu za odgajanje djece.
“Pitanje je imaju li pravo na naknadu na plaću za to što ne rade? Naravno da ne. Sa svom empatijom prema ljudima koji su se našli u toj situaciji, ali ne znam u kojoj zemlji u EU postoji primjer da roditelji dobivaju plaću da ostanu kod kuće i odgajaju svoju djecu”, ustvrdila je.
Navela je da su roditelji koji su imali pravo na tu mjeru, a u najvećem postotku žene, ostajali kod kuće i odgajali djecu oko 20 godina, odnosno dok i najmlađe dijete ne napuni 15 godina. Topčić Rosenberg se pitala kako se nakon toga te majke mogu vratiti na tržište rada i koje će kompetencije uopće moći ponuditi.
“Ne vidim nijedan argumentiran razlog zbog kojeg bi se ta mjera trebala nastaviti”, zaključno je ustvrdila Topčić Rosenberg.
Suđenje osmorki iz Hrvatske
Podsjetimo, četiri uhićena para u Zambiji zbog sumnje na trgovinu djecom tijekom pokušaja posvajanja djece iz Konga, čekaju suđenje gdje će pokušati dokazati svoju nevinost. Osim njih u zatvoru je završio i afrički odvjetnik dok je voditelj sirotišta navodno u bijegu od policije.
Odluku o posvojenju djece iz Konga za tri od četiri para donio je Sud u Zlataru (Krapinsko-zagorska županija). Prema dostupnim informacijama, nitko od ta tri para nema prebivalište na tom području, a za četvrti, je odluku donio Sud u Varaždinu pod čiju nadležnost oni i pripadaju, kako se može zaključiti.
Uhićena su sljedeća četiri para: Damir Magić, elektrotehničar i Nadica Magić, profesorica kemije, Zoran Subošić, gitarist Hladnog piva i Azra Imamović Subošić, službenica Ustavnog suda RH, veterinar Ladislav Peršić i njegova supruga Aleksandra Peršić, vlasnica obrta za njegu kućnih ljubimaca te Noah Kraljević, nekad Dalija Pintarić, rođen kao žena, za koju se navodi da je “promijenila spol”, inače sada “vijećnik” stranke Možemo u Zagrebu, koju određeni mediji danas predstavljaju kao “aktivista za ljudska prava” i Ivona Kraljević, koja radi u Hrvatskom narodnom kazalištu.
Dok će četiri para dokazivati svoju nevinost u Africi, u Hrvatskoj je sve više pitanja oko toga kako su parovi ishodili hrvatske dokumente za djecu (dokumentacija na temelju kojih su ih dobili je, sumnjaju zambijski istražitelji, lažirana) koju su pokušala posvojiti te kakva je uloga hrvatskih institucija u možebitnim propustima tijekom provjere dokumenata ili još gore manipulacijama.
U DR Kongo na snazi je i suspenzija koja se tiče međudržavnih posvojenja, a u Hrvatskoj se već godinama posvajaju djeca upravo iz te države. Kako je to moguće?
