Vučić u strahu od atentata formira pretorijansku gardu
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 07 Ožujak 2023 15:02
Nakon godina sjedenja na više stolica Aleksandar Vučić posljednjih se tjedana našao pod velikim zapadnim pritiscima. Srbija mora izabrati hoće li na Zapad, što podrazumijeva priznanje Kosova, ili će svoju geostratešku orijentaciju potražiti na Istoku.
Ovih dana vode se intenzivni pregovori Srbije i Kosova uz posredovanje zapadnih diplomata i političara. Europski posrednici do kraja ovoga mjeseca vodite će tzv. shuttle diplomaciju s ciljem dorađivanja konačnog sporazuma. Sporazum je, mutatis mutandis, sličan francusko-njemačkom sporazumu koji je u "optjecaju" već nekoliko tjedana.
Sporni elementi
Dva najspornija elemenata sporazuma odnose se na ulazak Prištine u Ujedinjene narode i na, s druge strane, formiranje Zajednice srpskih općina predviđene još ranije tzv. Bruxelleskim sporazumom. Ako Srbija pristane na to da ne više neće blokirati ulazak Kosova u UN to će značiti de facto priznanje samostalnosti svoje bivše pokrajine, čak ako Beograd de iure ne izvrši priznanje.
Zapadni posrednici zadovoljni su dosadašnjim tijekom pregovora, no naknadne izjave Aleksandra Vučića i Albina Kurtija daju nagovijestiti da su njihova stajališta i dalje suprotstavljena i da se pregovori vode pregovora radi. Vučić i dalje ističe da Srbija hoće razgovarati o svemu osim o priznanju Kosova i ulasku Prištine u UN. To su, kaže Vučić, crvene linije, a Kurti pak ističe da nema ništa od Zajednice srpskih općina jer tome potporu nije dao Ustavni sud Kosova.
Srbija je u težoj poziciji
Srbija je pritom u težoj poziciji. Ako Srbija da obećanje da neće blokirati ulazak Kosova u UN, takvo faktičko priznanje samostalnosti Kosova proizvest će dugoročne strateške efekte. Srbija se time konačno odriče svoje bivše pokrajine. Kosovo, s druge strane dobiva faktičko priznanje, otvara si put u međunarodne institucije, a nakon što utvrdi svoj položaj u budućnosti će dobiti poluge moći za dezavuiranje odluke o formiranju ZSO kako se na Kosovu ne bi ponavljao scenarij devedesetih viđen u Hrvatskoj i BiH.
I Vučić i Kurti do sada su u pregovorima nastupali kao tvrdolinijaši. To znači da će se do kraja ovoga mjeseca naći pod snažnim zapadnim pritiscima, a i prijetnjama sankcijama. Srbiju se već dugo vremena vabi u zapadnu sferu utjecaja, no ako ovaj put odbije zapadne prijedloge odgovor bi mogao biti najsnažniji do sada. Srbija dobiva velike financijske potpore EU-a, daleko više nego od Kine i Rusije, i presijecanje dotoka toga novca moglo bi Beograd dovesti u probleme.
Novi Vučićev menevar?
Poznavajući bizantinsku prevrtljivost Aleksandra Vučića, ali i strah da ne bude ubijen ("Tko potpiše, njega ubiše") nije isključeno da će Vučić na kraju pregovora izvesti neki teatralni manevar. Nije isključeno da podnese ostavku i raspiše nove izbore i time prolongira čitav proces. Srbijanska povijest prepuna je prevrata i ubojstava čega je Vučić jako dobro svjestan. Osnivanje vlastite "pretorijanske" garde, koje je nedavno najavljeno, govori u prilog tome.
I nakon poraza u "ratovima devedesetih" (službeni narativ Beograda) Srbija i dalje provodi velikosrpsku politiku sada transformiranu u politiku "srpskog sveta". Beograd i dalje aspirira na teritorije susjednih država, od Kosova i BiH do Crne Gore pa čak i Hrvatske (prodor srbijanskog kapitala u hrvatske medije nije bez političke pozadine). Osim toga, u svojoj suštini srbijanska politika duboko je autoritarna i antizapadna.
Neovisno o tome što će Vučić minutu do 12 učiniti, za Hrvatsku je poželjno da se Srbija dugoročno svrsta na Istok. Srbija je uvijek bila i bit će trojanski konj protuzapadnih interesa. Njezino formalno svrstavanje na Zapad Hrvatskoj može samo donijeti probleme i drugorazrednu poziciju na području jugoistočne Europe. Nikakve zapadne integracije ne mogu dovesti pameti velikosrpske mozgove u beogradskoj čaršiji. Oni formalno pristaju na pregovore s EU, no čak se i u javnim nastupima izruguju sa zapadnim integracijama.
Osim toga, tko kaže da "srpski svet" ne može ojačati ulaskom Srbije u EU, nestankom granica, ali i bruxelleskim forsiranjem formiranja regija koje prelaze granice jedne države? Srbija je sve do poraza od Hrvatske i poraza na Kosovu uživala potporu brojnih EU zemalja, od Velike Britanije do Francuske. Treba li nam ponavljanje po Hrvatsku pogubnih povijesnih scenarija?
