Zadnji komentari

Zelena politika Tomislava Tomaševića na primjeru Tuškanca: Nekoliko dana u godini festival, ostatak ruglo

Pin It

Par ozbiljnih problema s Tomaševićevim planom za komunalni otpad: mogao bi  izazvati sukobe stanara i povećati broj divljih odlagališta | Telegram.hr

"U svom obrazovanju, ali i dosadašnjoj karijeri, uvijek naglašava brigu za okoliš i održivi razvoj. Aktivist za zaštitu okoliša i urbanog razvoja u Hrvatskoj i regiji, obnašao je funkciju predsjednika “Zelene akcije” prije nego je postao gradonačelnikom grada Zagreba", tako je predstavljen Tomislav Tomašević kao jedan od govornika na konferenciji "Greencajt festival" koja se ima održati početkom lipnja u Zagrebu.

Bliži se godina dana otkako je "zeleni aktivist" zasjeo u fotelju zagrebačkog gradonačelnika, i iako se ne može previše prigovoriti njegovoj tezi "da je sustav jako velik i trom i 20 godina građen po mjeri jednog čovjeka" (Milana Bandića, op.a.), Tomašević je svakako po pitanju objašnjenja za sve postojeće probleme u gradu, po postulatima javnog komuniciranja, postao dosadan.

Prvenstveno kada uzmemo u obzir da je Tomašević, kako stoji i u samoj najavi gore spomenute konferencije, bio aktivist za zaštitu okoliša i urbanog razvoja. Ključna riječ je "bio". 

Naime, osim što su njegovi bivši kolege prosvjedovali protiv njega samog zbog politike odlaganja otpada, činjenica je da se, kada govorimo o zelenoj transformaciji grada, u prvoj godini mandata nije puno toga promijenilo, ako je uopće. Smeće se odvozi na isto mjesto gdje se odvozilo za vrijeme Bandića, problemi grada su isti koji su bili i u vrijeme Bandića, a čak nismo vidjeli ni da je napravljena nova biciklistička staza.

Zelene oaze uzurpirane festivalskim događanjima

Mora se priznati, osim ako maknemo "korupcijske" elemente u turističkoj strategiji razvoja grada, koja posljednjih godina zahvaća metropolu, da ni tu nema ničega novog. Postavljanje urbanog sadržaja u zelene oaze nešto je što su građani prihvatili puno prije dolaska Tomaševića na vlast. Međutim, ono što je prošlo ispod radara, zapravo je činjenica da bi takav sadržaj mogao imati negativan utjecaj na samu prirodu u koju se takav sadržaj "ubaci". Što zelenom aktivistu nikako ne bi trebalo promaknuti.

Kako je napisala povjesničarka umjetnosti Irena Jelić na svom blogu, Jarun i Bundek bi trebala biti mjesta za održavanje takvih glazbeno, kulturno, gastro manifestacija, a ne, kako je ona primijetila, Park šuma Tuškanac, koja je definirana kao područje od dodatne vrijednosti za Grad Zagreb. Kao da nije dovoljno što naše šume uništavamo onečišćenjem zraka, i dalje očekujemo da će njihov doprinos kvaliteti našeg života biti "zauvijek" na svim razinama, idemo ih još dodatno "uznemiravati".

U posljednje vrijeme svakako se kao negativni učinci na prirodu spominju buka i onečišćenje svjetlom, a o životinjskom svijetu koji neminovno pobjegne prilikom održavanja bilo kakve manifestacije, nećemo ni govoriti.

Može li komercijalna vrijednost opravdati uništavanje prirode?

Pa iako građani pozdravljaju inovacije u smislu održavanja raznih događanja na zelenim površinama, ulazak u gotovo netaknuto područje Krešićeve livade, koja stoji zapuštena desetljeće plus, a postojeći sadržaj sportske namjene zjapi derutan i vjerojatno služi pojedincima u privatnim zabavama daleko od očiju javnosti, postavlja se pitanje opravdanosti korištenja takvih područja za komercijalne svrhe.

Kako piše Jelić, "zastrašujuće je što ovi koji su navodno išli na posao biciklima, protestirali zbog gradnje crkve na zelenoj površini i skupljali političke bodove na najugroženijima, sada dovlače promet, zvučnike i kemijske toalete u posljednju oazu netaknute prirode u središtu Zagreba, odnosno dozvoljavaju i potiču zvučno, svjetlosno i nepotrebno dodatno zagađenje zraka u zaštićenom području. Poražavajuće je što će se ti isti ‘aktivisti’ naslikavati na otvorenju, no neće ih nigdje biti kada treba pokupiti smeće nakon što je organizator davno nestao".

Kako ona tvrdi, to isto područje, na kojem se prije dva mjeseca održao Festival svjetla, "još vida svoje rane" te "svakodnevno trpi vandalizam i posljedice nebrige gradskih vlasti neviđenih razmjera".

U pokušaju da saznamo što je gradskoj upravi na pameti kada je riječ o razvoju zelenih zagrebačkih oaza, poslali smo im upit.

Grad na naša pitanja šuti

Zanimalo nas je stajalište Grada o opravdanosti takvih događanja u zaštićenim područjima, odnosno područjima od visoke vrijednosti. Postoji li neka dodatna vrijednost, osim one komercijalne, u održavanju takvih događanja na šumskim područjima grada koja su zaštićena te temeljem kojih propisa je organizatorima dozvoljeno održavanje festivala na takvim područjima? Koje su obveze organizatora, kao i koliki je iznos naknade koju isti plaćaju za korištenje gradske površine koja je uz to i zaštićena, i ulaže li se ta naknada u daljnji razvoj konkretnog područja šume? I u konačnici, tko daje dozvolu za održavanje festivala, Grad Zagreb ili neka druga ustanova?

Kakvu strategiju razvoja Grad ima kada se govori o Parku Tuškancu, odnosno, Krešićevoj livadi, koja je de facto zapuštena, i u konačnici, koja je opravdanost organizacije festivala na tom području, kao uostalom i sličnim takvim prostorima, ako se to područje koje bi trebalo imati širi društveni značaj, koristi samo u komercijalne svrhe, a ostatak godine predstavlja ruglo?

Odgovor nismo dobili, a to su pitanja od značaja građana, posebice onih koji žive u blizini takvih područja. To samo po sebi dovoljno govori o "zelenoj" politici Tomislava Tomaševića.

direktno.hr