Vrijeme je sve manje na ukrajinskoj strani
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 07 Ožujak 2023 09:56
Ruske snage u Ukrajini napreduju, a snažne borbe vode za ukrajinski grad Bahmut. O ratu u Ukrajini u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog” govorili su vojni analitičar Marinko Ogorec, vanjskopolitički komentator Tomislav Jakić te vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović
Ogorec: Ruske snage zdrobile Bahmut
“Činjenica je da ruske snage napreduju i da su uzele novu taktiku vojnog djelovanja, gdje doslovno drobe sve pred sobom. Bahmut su doslovno već zdrobili, samo je pitanje na koji način će ući u taj grad”, kazao je vojni analitičar Marinko Ogorec.
Dodao je da relevantnih o tome kako se bitke odvijaju nema niti s jedne strane te da je vrlo teško procijeniti o čemu se radi.
Vanjskopolitički komentator Tomislav Jakić kazao je da “što dulje rat traje to je veća mogućnost incidenta koji bi onda povukao lanac događaja s posljedicama koje je onda teško predvidjeti. Ne mislim isključivo na upotrebu nuklearnog oružja.”
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov zaprijetio je prošlog mjeseca da bi “sljedeća Ukrajina mogla biti Moldavija”.
“Ljudski faktor je objektivno, nepredvidiv. Ne znamo što može učiniti jedna ukrajinska postrojba koja će se naći u bezizlaznoj poziciji, a što mogu napraviti plaćenici u Ukrajini ako budu u bezizlaznoj situaciji”, dodaje Jakić.
“Ukrajina nastoji iscrpiti Rusiju”
Vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović kazao je da je Bahmut bitan isključivo zbog toga što je transportno čvorište, ali i zbog toga što je simbolički važan kao mjesto odakle ruske snage mogu prodrijeti prema administrativnim granicama Donbasa.
Složio se s tezom da Ukrajina nastoji iscrpiti Rusiju, a da je Rusija na neki način i nasjela na taj trik.
Osnivač ruske plaćeničke skupine Wagner Jevgenij Prigožin kazao je da njegovim snagama, koje se bore za kontrolu nad ukrajinskim gradom Bahmutom nedostaje streljiva, te da će se cijeli front srušiti ako budu prisiljeni na povlačenje.
Vidmarović tvrdi da je Prigožin ruskoj vojsci nastojao dati subjektnost, jer ruska vojska očito nije politički akter kao u drugim državama. Ide prema kritici čitave vojne taktike i pridružuje se sve više rastućoj grupi desnih i ekstremnih ruskih nacionalista i vojnih korespondenata koji su nezadovoljni politikom Vladimira Putina i to ne u smislu da treba zaustaviti rat, nego udariti još jače.
Ogorec naglašava da vrijeme sve manje radi za ukrajinsku stranu. Ukrajinci šalju elitne postrojbe kako bi zaustavili Ruse u Bahmutu i kako bi im nanijeli gubitke. To je opasna situacija jer Rusi u borbu ubacuju plaćeničke strukture Wagner, a koja se popunjava ljudima iz ruskih zatvora i kaznionica.
Jakić: Hrvatskoj kao maloj državi zaista nije potrebno da ulazi još dublje u “posredni rat” s Rusijom
Odgovarajući na pitanje stoji li i dalje kod toga da Hrvatska ne treba sudjelovati u sankcijama prema Rusiji i da treba prestati slati oružje u Ukrajini, čak i pod cijenu da dođe na udar zapadnih saveznika, Jakić je pojasnio da je on kazao kako je Hrvatska pametno učinila kada nije prihvatila obuku ukrajinskih vojnika.
“Mi smo ionako već ne znam koliko dugo na listi neprijateljskih država u Rusiji. Hrvatskoj kao maloj državi zaista nije potrebno da ulazi još dublje u posredni rat s Rusijom. Mi, kao i sve države NATO pakta, smo u posrednom ratu s Rusijom. Onog trenutka kada šaljete naoružanje zaraćenoj strani vi ste se opredijelili, vi ste na jednoj strani u tom ratu”, naglasio je Jakić.
Jakić je pojasnio je da nije zastupao tezu da se Hrvatska mora potpuno izuzeti iz svega u vezi sa situacijom u Ukrajini, jer Hrvatsku veže disciplina članice NATO-a i EU-a.
“Dihotomija premijera i predsjednika Republike u vezi s ratom u Ukrajini odraz su društva, ali se i preljeva na društvo,” tvrdi Vidmarović.
“Pokušavajući jedan drugog nadmudriti, premijer i predsjednik čine Hrvatskoj medvjeđu uslugu jer humanitarna pomoć se šalje, ali ne treba raditi dramu od toga”, dodao je.
Ogorec pak smatra da je Hrvatska učinila što je mogla. Primila je određeni dio izbjeglica i šalje humanitarnu pomoć, a helikoptere koje šalje su transportnog karaktera i nisu borbeni.
Što može učiniti međunarodna zajednica kako bi se rat što prije završio?
Jakić smatra da međunarodna zajednica jedva da nešto može učiniti jer je duboko podijeljena. S jedne strane je grupacija Amerika i Europa koja je bespogovorno na strani Ukrajine, a ogroman je ostatak svijeta koji je suzdržan. Napominje da se od međunarodne zajednice ne očekuje puno.
“Kina može nešto učiniti, jer je uspjela zadržati status države koja je utjecajna, koja ima dobre odnose i s jednom i s drugom stranom. S Rusijom je bolja, ali ima dobre odnose i s Ukrajinom. Ono što je Kina ponudila, nije mirovni plan. Oni ga sami nisu tako nazvali. To je platforma za razmišljanje, set principa od kojih su neki u startu neprihvatljivi za Ukrajinu, a neki za Rusiju. No pregovori i jesu proces, nešto u što sukobljene strane ulaze sa suprotnih pozicija. U toku pregovora približavaju stanovišta, prave ustupke, odstupaju od nečega, dobivaju nešto. To je ono što nedostaje u svim dosadašnjim raspravama. Svi, od SAD-a do EU-a i NATO-a, isključivo govore rat i rat”, kazao je Jakić.
Vidmarović: Kraj Putina ne znači i kraj rata
Vidmarović također smatra da je mir još jako daleko od rata u Ukrajini. Kaže da se stajališta mijenjaju – od pregovora, pa totalne pobjeda, a da se sada opet govori o nemogućnosti totalne pobjede. Istaknuo je i da tko god došao nakon Vladimira Putina, situacija će se samo nastaviti i da kraj Putina ne znači kraj rata.
Hoće li se dogoditi ukrajinska “Oluja” ovisi o tome na koji način će se dalje događati opremanje ukrajinskih vojnika. Oni već sada bez izdašne pomoći zapada i SAD-a ne bi imali dobru perspektivu, tj. vrlo brzo bi se rat završio na veliku štetu Ukrajine, kazao je Ogorec.
“Ovo je rat materijala i materijal ovdje ima vrlo veliku ulogu. Ukrajinski prostor je ravan. Tu tehnika i oklopna sredstva dolaze do apsolutno punog izražaja te količina streljiva koja se troši. Zasad ruske snage Ukrajinu drobe. Promijenili su taktiku, koja se pokazala uspješnom. Vjerojatno će i dalje nastaviti razarati kritičnu infrastrukturu. Cilj toga je istjerati što veći broj Ukrajinaca s prostora Ukrajine. Već vidimo da je oko 13 milijuna ljudi iseljeno iz Ukrajine, a oko 8 milijuna ljudi je raseljeno po Ukrajini”, dodaje Ogorec.
Jakić smatra da ako se nastavi s ratom u jednom trenutku Ukrajini će nedostajati “živa sila”, pa će Zapad morati slati svoju “živu silu”. Ako se prije toga shvati da je to nešto što nitko ne želi, onda diplomacija dobiva svoju šansu, kazao je Jakić.
