Željan Jurlin: Ubi me preteška riječ!

  • Ispis

U saboru se prije par dana glasovalo o prijedlogu novog Zakona o elektroničkim medijima. Umotvorina ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek. Radi se naime o zakonu koji zapravo predstavlja uvođenje verbalnog delikta tj. cenzure i gušenju svakog vida bilo osobne ili medijske slobode. Društvena je mreža, sa svim svojim manama, po mnogima još uvijek zadnji, koliko toliko, slobodan prozor u svijet. Nažalost Hrvatska nije jedina koja ga po svaku cijenu želi zatvoriti. 

Verbalni je delikt kažu u komunizmu bio najbolje sredstvo za držanje naroda u pokornosti, a u demokraciji najbolji način da zločin izvršen riječima prođe nekažnjeno. Na žalost naš nacionalni ali i građanski problem to što mi iz komunizma nismo nikada izašli, a od demokracije smo danas dalje, nego što smo to bili u vrijeme bivše Jugoslavije. Tamnice hrvatskog naroda u kojoj je demokracija bila i ostala samo velika ispraznica i ništa više od toga. Po jednima san budnih ili po drugima glavna jugo-komunistička ideološka poštapalica u funkciji sprječavanja svakog oblika demokratizacije društva. Naime, društveno politički radnici, kao i svi ostali režimski teoretičari su konstantno naglašavali teoriju o postupnom prelaženju u demokraciju. Zašto ? Zato jer hrvatski puk po njihovom tumačenju nije sposoban i vrijedan slobode pa ga za demokraciju treba osposobljavati postupno, odnosno ga odgajati pod mudrim rukovodstvom partijskih teoretičara i očuvatelja narodne vlasti. Upravo onako kako to danas radi gospodin drug Plenković i recimo Obuljen ili drugarica ministrica Bedeković. 

Usprkos činjenici da je samim zakonom ostalo nedorečeno i nedefinirano puno toga, Vesna Bedeković (klub hdz-a) najavila je potporu zakonskom prijedlogu ocijenivši kako je u skladu s potrebama digitalnog društva i tržišta i zakonskog okvira EU i njezinim direktivama.

Ostalo je međutim nepoznato što to po predlagaču točno predstavlja "vrijeđanje dostojanstva čovjeka". Jesu li recimo činjenice i argumenti također podložni toj režimskoj represiji i radi li se o činu zadiranja u uređivačka i ljudska prava?

Demokratizacija Hrvatske, kao temeljna vrijednost Domovinskog rata, tako na žalost i dalje ostaje fikcija. Ona jednostavno nije moguća sve dok god su na vlasti bivša komunistička klika i njiohov politički pandam kriminalna oligarhija. Organizacija koju zajedno s njihovim sverežimskim čuvarima, slobodno možemo nazvati komunističkim upravljačima promjenama. Isto onako kako su ih nazvali iz samoga vrha Komunističke partije Hrvatske, kada su projektirali takav odnos snaga početkom 1980.-ih godina.

Željan Jurlin