Što SDSS-ovci na visokim državnim funkcijama govore o Domovinskom ratu?

Pin It

Prema modelu zapošljavanja nacionalnih manjina u državnim funkcijama, koji je uređen s pet hrvatskih zakona, brojne političke funkcije zauzeli su članovi Pupovčevog SDSS-a. Sasvim obični članovi SDSS-a nerijetko su zaposleni na raznim državnim funkcijama poput one savjetnika ministra.

No na nekim važnijim i bolje plaćenim političkim funkcijama poput zamjenika župana, gradonačelnika, načelnika itd. vidjet ćemo pak članove predsjedništva SDSS-a.

Među istaknutim članovima predsjedništva SDSS-a su Milorad Pupovac (predsjednik), Vojimir Stanimirović, Boris Milošević, Dragana Jeckov i Anja Šimpraga. Do nedavno su imali važne funkcije u Vladi i Saboru, a o njihovim stavovima je Narod.hr nemali broj puta pisao. Nikola Ivanović, Mile Horvat, Bogdan Rkman, Danko Nikolić, Dejan Mihajlović i Jugoslav Vesić ostali su članovi predsjedništva SDSS-a. Oni, osim u SDSS-u, politički djeluju i kao zamjenici župana, gradonačelnika, načelnika općina ili državnih tajnika u ministarstvu. Naime riječ je o ljudima od kojih su neki za vrijeme Domovinskog rata na razne načine javno veličali velikosrpsku agresiju. Za takve izjave se nisu ispričali, a nerijetko posežu za retorikom relativiziranja i izjednačavanja krivnje obaju strana u ratu. U tom smislu se postavlja pitanje, kako ti pojedinci mogu obnašati visoke i važne političke funkcije u Hrvatskoj te živjeti od novca njezinih poreznih obveznika?

Pripadnici nacionalnih manjina moraju po zakonu u određenoj kvoti biti zaposleni u jedinicama lokalne i državne samouprave tamo gdje ih ima više od 5 posto u županiji, odnosno više od 15 posto u gradu. Najbrojnija manjina u Hrvatskoj su još uvijek Srbi. Što je SDSS iskoristio kao priliku da na ta mjesta uhljebi upravo svoje članove (upitnog morala).

Nikola Ivanović

Nikola Ivanović je ekonomist, član je predsjedništva SDSS-a i zamjenik župana Požeško – slavonske županije. Prije toga bio je zamjenik gradonačelnice grada Pakraca. Obnaša dužnost predsjednika Županijske organizacije SDSS-a Požeško-slavonske županije, te potpredsjednika Glavne skupštine SDSS-a.

Od ostalih dužnosti predsjednik je Vijeća srpske nacionalne manjine Požeško-slavonske županije, član Predsjedništva Srpskog narodnog vijeća iz Zagreba te član Upravnog odbora Eparhije pakračko – slavonske. Nikola Ivanović je prethodno bio voditelj i asistent projekata financiranih od strane EU u pogledu ruralnog razvoja i unapređenja infrastrukture. 2013. godine je izjavio kako u državnoj i javnoj upravi nema dovoljno zaposlenih Srba.

Skandalozne izjave Nikole Ivanovića o djelovanju hrvatske vojske u Požegi

Nikola Ivanović prošle godine je blizu sela Jeminovac u Požeško – slavonskoj županiji sudjelovao na obilježavanju sjećanja na nedužne civilne žrtve koje su, kako kaže, u prosincu 1991. u tom i više okolnih sela pobili pripadnici hrvatskih oružanih snaga. Tekst o tome, koji su objavile Novosti, potpisao je sam Ivanović.

Ivanović je bez ikakvih materijalnih dokaza optužio hrvatske oružane snage za ratne zločine paljenja i ubijanja civilnog stanovništva. Određeni događaji poput (privremenog) evakuiranja ondašnjeg stanovništva srpske i hrvatske nacionalnosti, iz sigurnosnih razloga, protumačeno je kao etničko čišćenje. Hrvatskim oružanim snagama pripisao je i paljenje kuća srpskog stanovništva, međutim određeni dokazi i činjenice ne potvrđuju njegove tvrdnje. Neki izvori tvrde da su čak pripadnici neprijateljskih snaga sudjelovali u paljenju kuća kako ih hrvatske oružane snage ne bi nadalje koristile.

U Ivanovićevom tekstu se navodi kako su ”u tom kraju krajem listopada 1991. hrvatske snage po naređenju kriznog štaba iz Slavonske Požege provele prisilnu evakuaciju 26 srpskih sela smještenih u Požeškoj kotlini. Sela je napustilo 2.120 osoba, a nakon evakuacije počinje organizirana pljačka i sistematsko paljenje i miniranje srpskih kuća”, tvrdi Ivanović. U tekstu kaže i kako je ”’dio starijih ljudi stradao prilikom sistematskog paljenja i miniranja njihovih kuća”. Za sve Ivanović u tekstu optužuje hrvatske jedinice iz Nove Gradiške i Slavonske Požege za koje tvrdi da su započela napad na ta sela. Nadalje navodi da su hrvatske jedinice počinile i ”masaksr nad preostalim stanovništvom u određenim mjestima te da je pritom ubijeno 42 mještana (24 žene i 18 muškaraca, uglavnom starih)”.

Mile Horvat

Mile Horvat je pravnik, potpredsjednik Glavne skupštine SDSS-a, te član predsjedništva SDSS-a. Mile Horvat je i državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.

Mile Topdžija

2015. je u Saboru zastupnik HDSSB-a Dinko Burić o Mili Horvatu rekao da ga u Slavoniji zovu ”Mile Topdžija” te da je pucao po Osijeku za vrijeme Domovinskog rata. ”Njega u Slavoniji zovu Mile Topdžija. Zar misli da ćemo šutjeti da je taj, danas zastupnik, 1991. i 1992. godine iz okupirane Baranje topovima pucao po Osijeku i ostalim okolnim dijelovima Hrvatske”, rekao je Burić. Karolina Vidović Krišto osvrnula se na prethodne izjave Burića i ponovila ih u kontekstu činjenice da je Horvatu dodijeljena visoka državna funkcija.

”Sama činjenica da ste vi državni tajnik je sramotna, zapravo nedopustiva. Međutim, niste vi za to krivi, vas je Vlada Andreja Plenkovića postavila na to mjesto. Dok hrvatski generali na montiranim procesima moraju guliti kazne, vi koji ste neselektivno, tjednima bombardirali Osijek i imali nadimak Mile Topdžija, a to nikad nije rasvijetljeno. Hrvatska javnost to mora znati”, rekla je tada Vidović Krišto.

Mile Horvat je demantirao tvrdnje Vidović Krišto. ”Nikad nisam bio topdžija, bio sam direktor tvrtke Jelen, nacionalnog parka koji je 1995. integriran u sustav Hrvatskih šuma”, rekao je Horvat.

Požar u Osijeku (Drava International)

Karolina Vidović Krišto (OIP) je spomenula Milu Horvata i u kontekstu požara u Drava Internationalu u Osijeku. Izjavila je početkom ove godine da ”neviđenom sramotom smatra da se tek tri mjeseca nakon požara u Drava Internationalu događa uhićenje”. Rekla je i da ne može biti uhićen Bede, a da nisu uhićeni Andrija Mikulić (glavni državni inspektor), Mile Horvat (državni tajnik) i Damir Trut (ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite). Tih dana se niti jedan predstavnik ministarstva nije pojavio na požarištu, a Mile Horvat je odgovornost prebacio na tadašnjeg ministra Davora Filipovića.

Horvat se tamo našao sasvim slučajno, kako tvrdi, a izvori tvrde da se našao i sa Zvonkom Bedeom, šefom Drva Internationala. ”Vidio sam ga iz automobila, kako sjedi sam i utučen na klupi pred seoskom kafanom, gleda u vatru koja mu guta tvornicu – napravio sam ljudsku gestu, stao i pitao kako je”, opisao je Horvat svoj susret s Bedeom.

Bogdan Rkman

Bogdan Rkman član je predsjedništva SDSS-a te zamjenik župana Sisačko – moslovačke županije od 2013. godine. Član je Izvršnog odbora Gradske organizacije SDSS-a Vukovar, Izvršnog odbora SDSS-a te vijećnik SDSS-a u Gradskom vijeću Grada Vukovara. Vijećnik je i SDSS-a u Županijskoj skupštini Vukovarsko-srijemske županije te predsjednik Kluba vijećnika SDSS-a u Županijskoj skupštini Vukovarsko-srijemske županije.

Za vrijeme Domovinskog rata objavljivao hvalospjeve o Miloševićevim postrojbama

Rkman je u ratnom vremenu radio kao novinar koji je tijekom velikosrpske okupacije objavljivao tekstove u kojima je pisao hvalospjeve o vojsci i vojnicima Republike Srpske Krajine. Radio je za Radijo Petrova Gora, bio dopisnik Srpskog glasa i Nove riječi, Vukovarskih novina, kao i vojnog časopisa Vojska Krajine. Novi list piše kako je Rkman pisao o artiljercima, tenkistima, topnicima i pješaštvu među kojima su se nerijetko isticali procesuirani ratni zločinci. Među ostalim, piše i o akciji Maslenica kao o ”hrvatskoj januarskoj agresiji na Krajinu”. O vojnicima Vojske Krajine piše kao o ”pravim momcima koji su se borili i kod Ražovljeve glave”.

U razgovoru koji je Novi list 2013. vodio s njime u Vukovaru, Rkman je pokušavao relativizirati značaj svojih tekstova i rečenica kojima podiže moral agresorske vojske. Te kojima širi ekstremizam, Hrvatsku stavlja u kontekst ”ustaštva i ustašije” i prijeti oružjem dugog dometa.

”Znate i sami kako se pišu reportaže. Javnost mora znati da neke rečenice koje mi se zamjeraju nisu moje, autorske, već prenesene izjave srpskih vojnika s prve linije. Uostalom, mene bi kao novinara vojnog časopisa Vojska Krajine dočekao zadatak, kad i gdje da odem i što moram napisati”, pravdao se Rkman u razgovoru. No sve što je pisao, kaže, da je uglavnom pisao iz uvjerenja.

Pisao je i o vojnicima Krajine u kontekstu napada na Zagreb i Karlovac. ”Sada je ovo srpska vojska s jedinstvenim i jasno izraženim ciljem. Nišani su podešeni za dejstvo po vitalnim neprijateljskim ciljevima u Zagrebu, Karlovcu i drugim dijelovima hrvatske teritorije”.

Govorio i pisao hvalospjeve o kapetanu Draganu i ”srpskom Slunju”

Predsjednik Udruge branitelja i policajaca Siačko-moslavačke županije Marijan Smernić rekao je 2013. kako je sramotno i moralno neprihvatljivo da je Rkman postao dožupan.

”Nažalost, mi donedavno nismo znali sve o Rkmanu i njegovoj prošlosti. On je bio ratni huškač s perom u ruci. Djelovao je riječima. I riječi su oružje. Problem je što je taj čovjek legalno izabran. On je aboliran i slobodan. Naš je stav da bi se morao pronaći način da se osobama poput Rkmana, kad već imaju pravo živjeti u Hrvatskoj, barem onemogući da aktivno sudjeluju u političkom životu”, rekao je tada Smernić.

Na okupiranom području Korduna, na vojnom poligonu u Slunju, za televiziju Knin, Bogdan Rkman bio je glavni komentator ”Vidovdanske vojne parade korpusa specijalnih snaga Vojske Republike Srpske krajine!”.

Na veliki srpski praznik – Vidovdan, Rkman je izjavio: ”Svečani čas srpske istorije je počeo na srpskom Slunju”.

S puno poštovanja govorio je i o kapetanu Draganu. ‘‘Eto i legendarnog kapetana Dragana. Svaki daljnji komentar oko kapetana Dragana i njegovih ljudi je suvišan. U ostvarenju svojih ciljeva oni su odradili sve što su morali”.

To što je pisao (i iza čega još stoji) ne predstavlja prepreku kako bi bio dožupan, tvrdi

Ni Rkman, ni Milanovićeva Vlada tada, ni HDZ-ova vlada kasnije, kao ni Pupovac nisu vidjeli problem u tome da se Rkman kandidira i pobjedi na natječaju za dožupana Sisačko – moslovačke županije. Uzimajući u obzir i to da se Rkman do dana današnjeg nije pokajao za ono što je govorio i objavljivao za vrijeme Domovinskog rata. Neposredno prije kandidature, kad su ga mediji pitali ne vidi li možda išta sporno u činjenici da želi postati dožupan jedne hrvatske županije, on je odgovorio da je Hrvatska njegova država već 400 godina.

”Moji korijeni su u Hrvatskoj 400 godina i ne dozvoljavam nikome da kaže da je ova država više njegova nego moja”, kazao je Rkman. Na pitanje nije li cinično obnašati funkciju dožupana u Hrvatskoj kad je otvoreno nastupao i borio se protiv te države, a što je evidentno iz njegovih tekstova, rekao je da to što je pisao njemu ne predstavlja problem.

Pupovac: ”Ne postoje zakonske prepreke da Rkman sudjeluje na izborima”

”Rkman je predsjednik Izvršnog odbora SDSS-a i protiv njega se ne vodi niti se vodio ikakav postupak. Ne postoje zakonske prepreke da on sudjeluje na izborima. Što se tiče toga je li pridonosio ratnom djelovanju kroz tekstove, na to ne mogu odgovoriti jer nisam čitao tekst. No čitao sam ovih godina mnoge tekstove i poruke koji su u sebi sadržavali diskriminaciju i govor mržnje pa se na njih nitko nije obazirao”, kazao je Pupovac za Tportal 2013.

Tadašnja županijska vijećnica, Marijana Petir (HSS), 2013. godine je na aktualnom satu sjednice Županijske skupštine, postavila pitanje Rkmanu o njegovim izjavama.

”Molim vas da se očitujete, kao sisačko-moslavački dožupan, je li točno ono što pišu brojni mediji, da ste u ratu prenosili hvalospjeve o srpskoj vojsci. Pisali ste ratnohuškačke tekstove, Slunj nazivali srpskim gradom i veličali neke osuđene srpske ratne zločince?”

Na postavljeno pitanje Rkman nije odgovorio, jer je intervenirala, danas pravomoćno osuđena zbog kriminala, SDP-ova županica Marina Lovrić Merzel. Ona je istakla kako svi moramo poštivati Ustav, Ustavni zakon i prava nacionalnih manjina. Lovrić Merzel je tada rekla i da govornica županijske skupštine nikome ne može služiti za raspirivanje strasti. ”Ovdje trebamo govoriti o razvoju, o zapošljavanju, o projektima, a ne pobuđivati niske strasti”, rekla je tada Lovrić Merzel braneći Rkmana.

Danko Nikolić

Danko Nikolić je pravnik, generalni sekretar SDSS-a i član Predsjedništva SDSS-a. Član je Vijeća srpske nacionalne manjine Vukovarsko-srijemske županije, predsjednik SKD “Prosvjeta”, Pododbora Borovo. Potpredsjednik je Društva za srpski jezik i književnost u Republici Hrvatskoj te potpredsjednik Zavičajnog udruženja Srba Ozrena i Posavine iz Borova.

Nikolić je inače 2012. godine izrazio nezadovoljstvo postavljanjem spomen ploče Udruge Specijalne policije iz Domovinskog rata podno spomenika dvanaestorici hrvatskih redarstvenika u Borovu.

6. svibnja 2012. nepoznati počinitelj je sprejem ispisao po spomeniku četiri ćirilična slova ”C” i ”Srbija” te razbacao vijence i lampaše. Prilikom tog incidenta Nikolić je izjavio svoje nezadovoljstvo postavljanjem ploče.

”Mještane Borova vrijeđa natpis na spomen ploči koji nameće srpskoj zajednici u Borovu osjećaj kolektivne krivnje kao i jednostranu istinu. Zasmetalo nas je i što je spomen ploča postavljena izvan službenoga protokola i u nazočnosti visokih državnih dužnosnika. Oni su se na taj način, stječe se dojam, suglasili s onim što piše na spomen ploči”, izjavio je.

U Borovu su inače 2. svibnja 1991. godine iz zasjede ubijena dvanaestorica hrvatskih redarstvenika. I to nakon što su došli izbaviti dvojicu svojih kolega, koje su tijekom redovite ophodnje u noći s 1. na 2. svibnja zarobili pripadnici srpskih paravojnih postrojbi.

Dejan Mihajlović

Dejan Mihajlović, magistar i inženjer prometa, potpredsjednik je Glavnog odbora SDSS-a te potpredsjednik predsjedništva SDSS-a. Ujedno je i predsjednik Županijske organizacije SDSS-a Karlovačke županije te predsjednik Općinske organizacije SDSS-a Krnjak.

Mihajlović je bio općinski načelnik Općine Krnjak 2013 — 2021. godine, a sada obnaša dužnost zamjenika županice Karlovačke županije. Portal Dnevno.hr je nedavno pisao i da Mihajlović na radnom mjestu zamjenika županice mjesečno zarađuje 1.964 eura. A zaradi još 56.908 eura godišnje od samostalne poljoprivredne djelatnosti. Njegova partnerica u HEP-u zarađuje 1.749 eura mjesečno.

Mihajlović je poznat po nešto umjerenijem pristupu kad je u pitanju primjerice VRO Oluja. Svojim izjavama naljutio je i stranku Demokratski Savez Srba (DSS) koja VRO Oluju povezuje isključivo s ratnim zločinima sa Srbima. DSS je inače stranka koja zastupa interese srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Naime Mihajlović je 2017. godine izjavio da je Oluja za lokalno srpsko stanovništvo došla kao elementarna nepogoda. Usporedivši je s onom u Gunji tri godine prije, kada se stanovništvo moralo evakuirati iz sigurnosnih razloga.

MIhajlović ne povezuje otvoreno VRO Oluju s ratnim zločinima no odlazi na komemoracije u Srbiju za tzv. srpske žrtve VRO Oluje

Mihajlović je pak, s druge strane 2020. godine, umjesto na proslavu Oluje u Knin, dan ranije otišao u Srijemsku Raču. Tamo se obilježavao Dan sjećanja na stradale i prognane Srbe u hrvatskoj vojno-policijskoj akciji Oluja.

Mihajlović smatra da je licemjerno od Srba tražiti da idu na proslavu Oluje u Knin, premda je Miloševića te godine, kao jedan od rijetkih SDSS-ovaca podržao u njegovom odlasku u Knin. ”Naš je stav da moramo pomoći da komunikacija dvaju naroda i dviju država bude bolja, kontekst je u kojem Mihajlović shvaća Miloševićevo prisustvo u Kninu”, rekao je Mihajlović.

Jugoslav Vesić

Jugoslav Vesić je potpredsjednik Glavnog odbora SDSS-a i član predsjedništva SDSS-a. Vesić inače nije visokoobrazovan, završio je tek Tehničku školu u Vukovaru te stekao zvanje strojarskog tehničara. No ta činjenica ga nije spriječila da 2021. godine postane općinski načelnik Općine Erdut. Vesić je član Vijeća srpske nacionalne manjine Osječko-baranjske županije te član Skupštine SNV-a iz Zagreba.

narod.hr