Kad izbori ne idu po planu: Eliminacija Georgescua i uloga EU-a u rumunjskoj politici
- Detalji
- Objavljeno: Srijeda, 12 Ožujak 2025 11:04
Rumunjska politička scena doživjela je dramatične promjene u studenom 2024. kada je Călin Georgescu, konzervativni političar s izraženim suverenističkim stavovima, postao neočekivani favorit predsjedničkih izbora. Iako su Georgescua mainstream mediji uglavnom ignorirali, njegova poruka o očuvanju nacionalne suverenosti snažno je odjeknula među biračima.
Posebno se proširila putem društvenih mreža, naglašavajući potrebu za prekidom podložnosti globalnim strukturama (EU, NATO). Ključna platforma za širenje njegovih stavova postao je TikTok, mobilizirajući mlade i stanovnike ruralnih područja. U njemu su prepoznali glas otpora dosadašnjim političkim elitama.
No, Georgescu nije izazvao samo oduševljenje među građanima već i snažan otpor unutar političkog i medijskog establišmenta. Nakon što je ostvario odličan rezultat u prvom krugu izbora, brzo je postao meta snažnih pokušaja diskreditacije. Optužbe za ruski i kineski utjecaj, povezivanje s ekstremizmom te narativi o prijetnji europskim vrijednostima poslužili su kao osnova za pokušaj njegovog političkog eliminiranja. Kulminacija je nastupila poništavanjem izbora, a ubrzo nakon toga uslijedilo je i njegovo uhićenje. Time se otvorilo pitanje je li Georgescu postao žrtva političke represije i sustavnog potiskivanja konzervativnih opcija u Europi, osobito jer mu je na kraju zabranjena i kandidatura.
Uspon Călina Georgescua
Călin Georgescu, konzervativni političar s naglašenim suverenističkim stavovima, postao je iznenadni favorit tijekom predsjedničkih izbora u Rumunjskoj u studenom 2024. Njegova kampanja, koju su mainstream mediji ignorirali, pronašla je put do birača putem društvenih mreža. Posebice TikToka, gdje je uspješno mobilizirao mlade i stanovnike ruralnih područja.
Snažno je kritizirao podanički odnos Rumunjske prema globalnim strukturama, zagovarao prestanak slanja oružja Ukrajini i inzistirao na očuvanju nacionalne suverenosti. Njegove poruke, usmjerene protiv birokracije Europske unije i dominacije NATO-a, naišle su na široku podršku među biračima koji su se osjećali iznevjerenima politikom dosadašnjih elita.
Nakon što je narod izrazio svoju podršku Georgescuu u mainstream medije je plasiran narativ o dezinformacijama te uplitanju Rusije i Kine u izbore. Priče o navodnom uplitanju Rusije i Kine u rumunjske predsjedničke izbore pokrenuli su rumunjski obavještajni izvori i Ministarstvo unutarnjih poslova. Do danas nisu izneseni konkretni dokazi koji idu u prilog ovoj tvrdnji. Ove optužbe, naprotiv, dio su šire političke strategije Bruxellesa i pro-globalističkih struktura unutar Europske unije. Ovakvi narativi često se koriste kako bi se diskreditirali konzervativni, suverenistički i euroskeptični kandidati koji predstavljaju prijetnju statusu quo.
Medijska hajka i pokušaji diskreditacije
Nakon što je Georgescu u prvom krugu izbora ostvario nepredviđeno dobar rezultat, vodeći mediji u zemlji i inozemstvu započeli su orkestriranu kampanju protiv njega. Etiketirali su ga kao ”proruskog ekstremista”, ”protivnika NATO-a” i ”opasnost za europske vrijednosti”.
Napad na Georgescua dakako, nije motiviran njegovom navodnom povezanošću s Moskvom već činjenicom da je otvoreno isticao da je Rumunjska svedena na podređeni položaj unutar EU-a i NATO-a. Upozoravao je da zemlja sve više gubi svoju ekonomsku i političku neovisnost.
Osim toga, Georgescu je pozvao na ograničavanje utjecaja stranih korporacija u rumunjskom gospodarstvu, što je stvorilo dodatne napetosti u Bruxellesu. Nacionalni mediji, pod kontrolom političkog establišmenta, ignorirali su istinu i smjestili Georgescua u unaprijed formirani kalup od strane Bruxella. Bruxelles je vrlo isključiv kad je u pitanju demokracija. Podobne političare smješta u kategoriju ”pro-EU”, a one koji ”iskaču iz okvira Bruxellesa” u kategoriju ”rusofil”.
Poništavanje izbora – udar na demokraciju
Dok su mainstream analitičari tvrdili da su Georgescujevi rezultati posljedica manipulacija na TikToku, neovisni istraživači i konzervativni politički komentatori isticali su da su upravo zapadni establishment i domaći oligarsi odgovorni za narušavanje demokratskih procesa.
Rumunjska izborna komisija donijela je odluku o poništavanju rezultata prvog kruga predsjedničkih izbora u studenom 2024., pozivajući se na nepravilnosti u izbornom procesu i sumnje na strano uplitanje. Ova odluka došla je nakon pritiska zapadnih političkih krugova i medija koji su već uoči izbora upozoravali na mogući utjecaj vanjskih aktera. Iako nisu predočeni konkretni dokazi o prevarama, ova odluka je donijeta pod izlikom zaštite ”europskih vrijednosti”.
Slučaj je odjeknuo i u inozemstvu, pri čemu su zapadni liberalni mediji slavili poništavanje izbora kao ”pobjedu nad populizmom”. S druge pak strane, konzervativni analitičari zaključili su da se ovdje radi o gušenju svake politike koja nema stav apsolutne podložnosti Bruxellesu te o napadu na demokraciju.
Uhićen na putu za registraciju svoje kandidature za predsjedničke izbore
Georgescu je uhićen je 26. veljače 2025. godine. Uhićenje se dogodilo dok je bio na putu za registraciju svoje kandidature za predsjedničke izbore 2025. Prema dostupnim informacijama, Georgescu je bio pod istragom zbog navodne nepravilnosti u financiranju kampanje, promicanja antisemitizma i govora mržnje te narušavanja ustavnog poretka.
Nakon ispitivanja, Georgescu je pušten uz mjere zabrane koje uključuju zabranu pojavljivanja u medijima i korištenja društvenih mreža na 60 dana. Ove mjere trebale bi isteći točno tjedan dana prije zakazanih predsjedničkih izbora 4. svibnja 2025. godine.
Georgescu je odbacio sve optužbe, tvrdeći da vlasti pokušavaju “izmisliti dokaze kako bi opravdale krađu izbora” i spriječile njegovu novu kandidaturu. Američki potpredsjednik J.D. Vance osudio je ovaj potez, navodeći da predstavlja “znak manjka demokracije u Europi”.
Zabrana predsjedničke kandidature
Kako bi spriječili ponavljanje Georgescujevog uspjeha, vlasti su se odlučile na krajnju mjeru – zabranu njegove kandidature na ponovljenim izborima. Kao formalni razlog navedene su optužbe o širenju ”proruske propagande” i ”destabilizaciji nacionalne sigurnosti”.
Ovo je bio presedan u modernoj europskoj demokraciji, političar koji je uživao masovnu podršku jednostavno je eliminiran iz izbornog procesa dekretom probruxelleskog establišmenta.
Dok je EU oduševljeno pozdravila ovakvu odluku kao ”zaštitu demokratskog poretka”, brojne suverenističke stranke diljem Europe, uključujući francuski RN i talijansku Legu, upozorile da se ovime Rumunjska pretvara u ”liberalnu diktaturu” koja guši politički pluralizam.
Mađarski Fidesz i poljska stranka Pravo i pravda (PiS) istaknuli su da se ovime pokazuje dvostruki standard EU-a. Poziva na demokraciju, ali je spremna ukloniti konzervativne i suverenističke kandidate kada predstavljaju prijetnju globalističkoj agendi.
Konzervativni mediji pisali su kako je ovaj slučaj simbol rastuće cenzure i političke represije u Europi. Pri čemu se bilo kakva kritika Bruxellesa i NATO-a kažnjava eliminacijom iz političkog života.
Gušenje konzervativne misli u Europi
Za Georgescua možemo kazati da je žrtva pokušaja gušenja suverenističke misli unutar Europe, i to jer je progovorio protiv hegemonije Bruxellesa i Washingtona. Georgescu nije izrazio želju za napuštanjem EU-aili NATO-a, međutim istaknuo je potrebu za jačanjem nacionalne politike, a ne pasivnog prihvaćanja svega što dolazi iz EU i NATO-a.
Što se tiče NATO-a, Georgescu je opisao savez kao “najslabiju alijansu na svijetu”. U tom smislu izrazio je sumnju u njegovu sposobnost da zaštiti svoje članice u slučaju ruskog napada. Posebno je kritizirao NATO-ov proturaketni štit u Deveselu, nazivajući ga “sramotom diplomacije”.
Georgescu je također optužio američku vojnu industriju za poticanje sukoba u Ukrajini. Istaknuo je da je situacija u toj zemlji manipulirana kako bi se financijski pomoglo američkom vojno-industrijskom kompleksu. No, Georgescu je naglasio važnost partnerstva s Sjedinjenim Američkim Državama, podržavajući napore predsjednika Donalda Trumpa za postizanjem mira u Ukrajini diplomatskim putem.
Slučaj Georgescua nije izoliran incident, već dio šire strategije globalističkih snaga koje žele onemogućiti jačanje konzervativnih i suverenističkih opcija u Europi. Slične metode korištene su u Mađarskoj i Poljskoj, gdje su mađarska vlada i bivša poljska vlada bile izložene neprestanim pritiscima Bruxellesa. Bivša poljska vlada (PiS) na posljednjim izborima nije uspjela skupiti većinu. Na vlast je došao ljevičar Donald Tusk, bespogovorni bruxelleski komesar. Mađarsku sljedeće godine čekaju parlamentarni izbori, a već se promišlja o tome koje će sve metode koristiti Bruxelles da ukloni Victora Orbana, možda posljednju branu suvereniteta pred bruxelleskim centralizmom.
