Tomašević uništio demografsku obnovu Zagreba
- Detalji
- Objavljeno: Srijeda, 30 Travanj 2025 14:01
Tomislav Tomašević i stranka Možemo uništili su demografsku revitalizaciju Zagreba. Broj trećerođene i sve sljedeće višerođene živorođene djece u Zagrebu drastično se smanjio. Na to je, dakako, utjecalo ukidanje mjere roditelj-odgojitelj oko koje se još uvijek vodi bitka.
Podatke o demografskom slomu analizirao je istaknuti demograf Nenad Pokos. On je i ranije izradio stručnu analizu za U ime obitelji i Hrvatsku udrugu roditelja odgojitelja koja je pokazala da je mjera roditelj-odgojitelj bila jako uspješna.
Po dolasku na vlast Tomislav Tomašević ukinuo je vrlo uspješnu mjeru roditelj-odgojitelj. Mjera je omogućavala roditeljima, koji žele ostati kod kuće s djecom, novčanu naknadu. Uveo ju je pokojno gradonačelnik Milan Bandić 2016.
Udruga U ime obitelji zbog ukidanja mjere podnijela je nekoliko tužbi. Nakon što su hrvatski sudovi stali na stranu zagrebačke vlasti prilikom ocjene ustavnosti odluke, udruga UiO zahtjev je predala i Europskom sudu za ljudska prava čija se presuda čeka.
Smanjenje broja živorođene djece u Zagrebu
Da je ukidanje ove mjere loše utjecalo na demografsku sliku tvrdi i prof. dr. sc. Nenad Pokos, demograf s Instituta Ivo Pilar. Pokos ističe da je u Gradu Zagrebu od 2008. do 2019. konstantno je godišnje živorođeno više od osam tisuća djece. No, od 2019. to se mijenja. Pokos navodi da je između 2019. i 2023. broj živorođene djece u Zagrebu smanjen za 13,2 %. Odnosno, s 8062 pao je na 6995.
“U istom razdoblju, u ostalom dijelu Hrvatske smanjenje je iznosilo 10,3 %. Gledajući čitavu Hrvatsku 11 %. Relativno veće smanjenje broja živorođenih u tih pet godina imale su samo tri županije; Požeška (-18,9 %), Varaždinska (-17,7 %) i Primorsko – goranska (-16,5 %)”, kaže nam Pokos.
Podaci za prošlu, 2024. godinu, još nisu dostupni. No, Pokos ističe da možemo očekivati da je broj živorođene djece manji nego 2023.
Prethodno petogodišnje razdoblje (2014.-2018.) pokazuje drugačije podatke.
“U Gradu Zagrebu u tom je razdoblju broj živorođene djece smanjen tek za 2,6 %, u ostatku Hrvatske za 7,7 %, a na razini čitave države 6,6 %. Razmatrajući po županijama, proizlazi da je samo u Međimurskoj županiji tada zabilježen porast broja živorođenih (1,1 %), a da su manji pad od Grada Zagreba imale Splitsko-dalmatinska (-0,9 %) i Varaždinska županija (-1,6 %). Ti podatci pokazuju da je Grad Zagreb u razdoblju 2019.-2023. bio među prve četiri županije po relativno najvećem smanjenju, dok je u razdoblju 2014.-2018. imao relativno blaže smanjenje broja živorođenih od čak sedamnaest županija”, ističe Pokos.
Utjecaj mjere roditelj-odgojitelj, koju je Tomašević ukinuo
Pokos ističe kako je, kada se sagledaju podaci broja živorođene djece prema redu rođenja, jasnije zbog čega je u Zagrebu došlo do navedenih promjena.
“U razdoblju 2014.-2018. broj prvorođene djece u Gradu Zagrebu smanjen je 9,9 %, drugorođene djece 3,6 % dok je broj trećerođene djece povećan 26,9 %, a broj četvrto i više živorođene djece po redu rođenja bio je veći čak 29,1 %. Ukupno je broj treće i više živorođene djece po redu rođenja 2018. povećan 27,5 % u odnosu na 2014.
U ostatku Hrvatske u istom razdoblju broj prvorođene djece smanjen je 10,4 %, drugorođene djece 8,2 %, a za razliku od Grada Zagreba smanjen je i broj trećerođene djece (-2,1 %) kao i broj četvrto i više živorođene djece po redu rođenja (-3,1 %). Nesumnjivo je kako je u Gradu Zagrebu do porasta broja treće i više živorođene djece po redu rođenja već 2017., a pogotovo 2018. došlo zbog mjere roditelj – odgojitelj koja je uvedena u rujnu 2016.“, ističe Pokos.
Broj treće i višerođene djece u Zagrebu smanjen za 25,2 %
Dodaje da Zagreb u razdoblju od 2019. do 2023. bilježi smanjenje broja prvorođene djece od 8,3 %. A drugorođene djece 12,5 %. No, dolazi i drastičnog brojčanog pada broja treće i više živorođene djece čiji je broj u prethodnom periodu rastao.
“To pogotovo vrijedi za trećerođenu djecu po redu rođenja koje je 2019. bilo 1150, a 2023. svega 800 što je smanjenje od 30,4 %! Kod četvrtorođene djece pad iznosi 17,9 %, kod peto i više živorođene djece po redu rođenja 5,4 % itd. Ukupno je između 2019. i 2023. broj treće i više po redu rođenja živorođene djece u Gradu Zagrebu smanjen za četvrtinu tj. 25,2 % dok je u ostatku Hrvatske to smanjenje iznosilo 12,9 % što je gotovo dvostruko manje u relativnom iznosu. Objašnjenje razloga tako drastičnog smanjenja, pogotovo trećerođene djece u Gradu Zagrebu, zahtijeva podrobniju analizu, ali zasigurno je u tome veliku ulogu imalo ukidanje mjere roditelj odgojitelj krajem 2021.”, kaže Pokos.
Trećerođena djeca – prije i nakon što je Tomašević ukinuo mjeru RO
Pokos ističe da postoji još jedan pokazatelj upozorava na zaostajanje Grada Zagreba u odnosu na ostali dio Hrvatske nakon ukidanja mjere roditelj odgojitelj.
“Prije uvođenja te mjere, Grad Zagreb imao je relativno mali udio treće i više živorođene djece po redu rođenja. Tako je npr. 2011. u njemu udio takve djece u ukupnom broju živorođenih iznosio 13,1 %, a u ostalom dijelu Hrvatske 18,8 %. U 2019. Grad Zagreb se s udjelom od 20,4 % sasvim približio ostatku Hrvatske. Gdje su treće i više živorođena djeca po redu rođenja činila 21 % ukupnog broja živorođenih”, ističe Pokos.
Dodaje da je već već 2023. u Zagrebu udio smanjen na 17,6 % dok je ostali dio Hrvatske zabilježio 20,4 % treće i više živorođene djece po redu rođenja.
“Promatrajući samo trećerođenu djecu, smanjenje njihovog udjela u ukupnom broju živorođenih, još je izraženije. Oni su 2011. u Gradu Zagrebu činili 9,9 % svih živorođenih, da bi 2019. povećali svoj udio na 14,3 %, a 2023. ga smanjili na 11,4 % čime je njihov udio vraćen na sličnu razinu koju su imali prije uvođenja mjere roditelj odgojitelj”, naglašava.
Pokos podsjeća da je Gradska skupština u prosincu 2021. donijela Odluku o izmjenama Odluke o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja koja je temeljena na „Podlozi za javnu raspravu – mjera roditelj odgojitelj“. Autorice dokumenta, četiri zastupnice u Gradskoj skupštini (iz platforme Možemo!), Iva Ivšić, Daniela Širinić, Marija Brajdić Vuković i Ivana Kekin, među ostalim su navele da „mjera roditelj odgojitelj nije pridonijela povećanju nataliteta u Gradu Zagrebu te da stoga mjera nije opravdana.“
Pokos je 2022. izradio Stručno mišljenje. U njemu navodi kako je njihov uradak neuspješan i nestručan pokušaj prosuđivanja demografske učinkovitosti mjere roditelj odgojitelj. To su, ističe Pokos, potvrdili i nedavno objavljeni podatci za 2023.
Pokosova analiza iz 2022.
Svojom stručnom analizom baziranom na statističkim podacima, Pokos je vrlo lako i jednostavno pobio glavni argument zagrebačke vlasti. Umjesto detaljne analize u suradnji sa stručnjacima, Tomašević i ekipa iz Možemo demografsku mjeru ukinuli su naprasno na temelju neadekvatnih analiza.
“Primarni cilj demografske mjere roditelj odgojitelj bio je pozitivno utjecati na broj stanovnika Grada Zagreba povećanjem broja trećerođene djece, a sekundarni cilj pozitivno utjecati i na povećanje broja četvrtorođene i više rođene djece. Nesporno je da je mjera u pogledu povećanja broja trećerođenog i svakog sljedećeg rođenog djeteta u Zagrebu polučila više no dobar rezultat”, zaključio je demograf Nenad Pokos u stručnoj analizi izrađenoj 2022.
