Komunizam u Hrvatskoj nije pao 1990.
- Detalji
- Objavljeno: Ponedjeljak, 01 Prosinac 2025 15:16
U svojoj objavi na Facebooku stavio je naslov: "Povratak sablasti: buđenje komunizma u zemlji koja je krvlju izborila slobodu". "Trideset godina nakon što je Hrvatski narod izvojevao svoju slobodu u Domovinskom ratu, svjedočimo paradoksu koji vrijeđa svaku žrtvu i svako sjećanje: komunizam se, u novim oblicima i pod novim imenima, ponovo pokušava nametnuti kao moralna i politička vertikala društva.
U Hrvatskoj će se u nedjelju u brojnim gradovima marširati pod sloganom "Ujedinjeni protiv fašizma". U kontekstu sveprisutnih rasprava o komunističkom nasljeđu, umirovljeni bojnik Hrvatske vojske Zvonimir Zakošek iznio je svoj pogled na aktualne društvene trendove, ističući važnost Domovinskog rata i vrijednosti koje su branitelji izborili kada je agresor pod zvijezdom petokrakom (koja se danas olako koristi kao simbol za 'antifažizam') napadao i ubijao hrvatski narod.
U svojoj objavi na Facebooku stavio je naslov: "Povratak sablasti: buđenje komunizma u zemlji koja je krvlju izborila slobodu". "Trideset godina nakon što je Hrvatski narod izvojevao svoju slobodu u Domovinskom ratu, svjedočimo paradoksu koji vrijeđa svaku žrtvu i svako sjećanje: komunizam se, u novim oblicima i pod novim imenima, ponovo pokušava nametnuti kao moralna i politička vertikala društva. U zemlji koja je pretrpjela stoljeće ideološkog nasilja - od jugoslavenskog unitarizma do komunističke diktature- ponovo se čuju glasovi koji zazivaju 'antifašizam' kao paravan za prikrivenu obnovu iste one ideologije koja je desetljećima zatirala hrvatsku slobodu", započeo je Zakošek.
"Nakon sloma Jugoslavije i pobjede Hrvatske vojske, činilo se da je povijesna lekcija konačno naučena: da nema napretka bez istine, niti slobode bez sjećanja. No posljednjih godina svjedočimo sustavnom pokušaju rehabilitacije komunističkog nasljeđa - kroz obrazovni sustav, medije, kulturu i politiku. U javnom prostoru ponovo se veličaju simboli koji su nekoć predstavljali oruđe porobljavanja dok se istodobno sotonizira svaki pokušaj istine o žrtvama komunizma kao 'revizionizam'", ističe umirovljeni bojnik. "Tako su djeca koja su rođena u slobodnoj Hrvatskoj izložena iskrivljenim prikazima povijesti u kojima se komunistički zločini umanjuju, relativiziraju ili pravdaju 'povijesnim okolnostima'. Oni koji upozoravaju na tu nepravdu - povjesničari, branitelji, svjedoci vremena- proglašavaju 'ekstremistima'. Ironično, upravo oni koji su najviše doprinijeli stvaranju države sada su gurnuti na rub društva, dok se ideološki nasljednici bivše partije vraćaju na pozicije moći. Zaborav je možda tiši od metka, ali razorniji. Komunizam u Hrvatskoj nije pao 1990., nego se pretvorio, prilagodio i preživio u strukturama, u mentalitetu i u strahu. Hrvatska je država formalno demokratska, ali je u kulturnom i administrativnom smislu još uvijek zarobljena u obrascima koji podsjećaju na 'partijsko' razmišljanje: tko misli drugačije, postaje sumnjiv", kaže.
"Domovinski rat bio je povijesni prijelom - trenutak kada je narod odbacio ideološko ropstvo i stao u obranu istine o sebi. Zato je obnova komunističke ideje, makar u retoričkom ili simboličnom obliku, izravna uvreda svakoj žrtvi Vukovara, Škabrnje, Bleiburga i svih križnih puteva. Nije riječ o prošlosti, nego o moralnom kontinuitetu: tko relativizira zlo komunizma istodobno relativizira i vrijednost slobode za koju su ljudi ginuli devedesetih", nastavlja Zakošek.
'Takav antifašizam nije moralna kategorija, već politički alat'
Ističe da je antifašizam politička maska. "Posebno je opasno što se buđenje komunizma danas događa po zastavom 'antifašizma'. Taj je pojam u svijetu odavno izgubio značenje koje mu je davala partijska propaganda, ali u Hrvatskoj se još uvijek koristi kao ideološki štit za opravdavanje bivšeg totalitarizma. U ime 'antifašizma' šuti se o komunističkim logorima, egzekucijama bez suda, o zabranjenim istinama i obiteljima koje desetljećima nisu smjele oplakati svoje mrtve. Takav 'antifašizam' nije moralna kategorija, nego politički alat za održavanje političke moći. On ne brani slobodu, nego guši raspravu. Ne podsjeća na žrtve, nego ih dijeli na 'naše' i 'njihove'. A to je upravo ono što su hrvatski branitelji i narod u Domovinskom ratu pokušali jednom zauvijek prevladati", ističe.
"Komunistički sustav ostavio je iza sebe milijune žrtava diljem svijeta- od Gulaga do Golog otoka, no njegova najteža posljedica nije bila samo fizičko uništenje ljudi, nego moralna pustoš :generacije naučene živjeti u strahu, šutnji i poslušnosti. Kada se danas u Hrvatskoj ponovo promovira simbolika bivšeg režima, kad se o Titu govori s nostalgijom , a o Bleiburgu s podsmjehom , to nije samo povjesno neznanje , nego povratak duhovne bolesti koja je već jednom razorila narod. Hrvatska sloboda nije poklon, nego krvlju izborena stvarnost. I zato nema moralnog prava nitko tko tu slobodu koristi da bi rehabilitirao ideologiju koja je desetljećima gušila. Povratak komunizma - u mislima, simbolima ili zakonima - nije povratak prošlosti nego izdaja budućnosti. Zadaća hrvatskog društva nije osveta , nego istina. Samo istina može osloboditi i spriječiti da se povijest ne ponovi. A istina je jednostavna : komunizam nije bio ideal, nego zločin , a Domovinski rat nije bio slučajnost , nego odgovor naroda koji je rekao - DOSTA LAŽI, DOSTA STRAHA, DOSTA ROPSTVA", zaključuje Zvonimir Zakošek.
