Vukobratovićeve diverzije uz Pupovčev blagoslov: Što radi SKD Prosvjeta
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 10 Veljača 2026 12:00
Otkako je Nikola Vukobratović krajem 2024. postao novim predsjednikom Srpskog kulturnog društva (SKD) Prosvjeta, ta se tobože kulturna ustanova hrvatskih Srba sve češće pojavljuje u medijima u kontekstu velikosrpskih provokacija koje potom Milorad Pupovac relativizira i „okreće pilu naopako“ te napada „toksične domoljube“ i „ekstremnu desnicu“, odnosno (neo)fašiste i (neo)ustaše.
Donosimo pregled Prosvjetinih aktivnosti u posljednja tri mjeseca, od izložbe u Splitu preko Srpske večeri do Gračaca gdje je banjalučki gradonačelnik žalovao za „Republikom Srpskom Krajinom“ i svojatao hrvatski teritorij.
SKD Prosvjeta osnovana je u 18. studenog 1944. u Glini. Prvi predsjednik bio je Dane Medaković, a potpredsjednici jugoslavenski general-major Petar Drapšin i odvjetnik Boško Desnica. „U kasnim šezdesetim i ranim sedamdesetim godinama, ‘Prosvjeta’ se zalagala za zajedništvo Hrvata i Srba i suprotstavljala se nacionalizmu“, stoji na stranicama Društva. Objava knjige „Vjetrom vijani“ dovela je do zabrane rada Društva.
Obnova Društva 1990. prekinuta je ratom 1991., „koji je podijelio narod i odveo neke članove, poput Stanka Koraća, u Beograd. Kulturni radnici iz krajiških prostora nastavili su rad kroz različite institucije. U Zagrebu se čuvala imovina i planirao budući rad“. U veljači 1993. formiran je novi Glavni odbor. Počeli su raditi pododbori, časopis i kalendar, a mirnom reintegracijom Baranje, istočne Slavonije i Srijema, Društvo je preuzelo ljude i kulturne ustanove iz tih područja, formirajući Srpsko kulturno društvo „Prosvjeta“ kakvo danas postoji, piše na stranicama ove organizacije.
Tko je Nikola Vukobratović?
Lik i djelo aktualnog predsjednika SKD Prosvjete Nikole Vukobratovića secirao je novinar Gordan Malić, ukazavši na neke njegove najzanimljivije biografske crtice. Vukobratović je bio sudionik prosvjeda studenata ekstremno lijevih uvjerenja na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2009. godine, u okviru inicijative „Slobodni filozofski“. Malićeva je teza da je upravo Vukobratović, kao remetilački faktor, postavljen za predsjednika Prosvjete nakon sklapanja koalicije HDZ-a i DP-a, ne kako bi širio kulturu i dijalog u Hrvatskoj, već destabilizirao međuetničke odnose.
Vukobratović je član Samostalne demokratske srpske strane (SDSS) Milorada Pupovca, novinar Novosti i predsjednik SKD Prosvjeta. Upravo ga je Pupovac, zajedno sa potpredsjednikom Prosvjete Sinišom Tatalovićem, postavio za kandidata za predsjednika Društva. Naime, Pupovac je i jedan od članova Glavnog odbora organizacije.
U svom novinarskom radu, Vukobratović nije skrivao marksistička uvjerenja. Posebno zanimljivi članci su oni objavljeni na portalu „Slobodni filozofski“. Često je pisao o marksizmu, klasama i revoluciji iz perspektive komunističke ideologije. Tako je u članku „Zanimanje: revolucionar/ka“ iz 2013. pisao kako se „samoodržavanje ljevice postiže kombinacijom profesionalnih kadrova i aktivnog revolucionarnog ponašanja u svakodnevnom životu“.
Netom prije nego što je postao predsjednikom prosvjete, branio je radikalnu i nasilničku skupinu Antifu nakon što ju je Trump proglasio terorističkom organizacijom. Antifa je, iz perspektive Vukobratovića, „metoda otpora fašizaciji dovoljno otvorena i fleksibilna da obuhvati sve koji ne žele živjeti u svijetu s još manje slobode i još više nejednakosti nego danas“.
Prosvjedovanje u Srbiji 2011. i posjet Porfiriju 2021.
Godine 2011., prema Maliću, kao komunist-anarhist Vukobratović je sudjelovao u demonstracijama protiv NATO-a u Beogradu. Tamo je i uhićen sa skupinom srbijanskih anarhista-komunista. Saslušavala ga je BIA jer je državljanin Republike Hrvatske. Međutim, nije protjeran, što je inače praksa Srbije kada stranci dolaze prosvjedovati u tu zemlju.
Deset godina kasnije, 2021., vratio se u Srbiju kao predsjednik Srpskog demokratskog foruma (SDF), a posjetio je i patrijarha Srpske pravoslavne crkve Porfirija, što je za Malića vrlo znakovito, kao i susret sa srbijanskom sigurnosnom službom deset godina ranije.
U intervjuu za portal Srbi.hr kazao je kako Srbima danas nije ništa lakše nego devedesetih, dok je trajao rat i neposredno nakon njega. Rješenje vidi u jačanju vlastitih institucija. Kada govori o jačanju institucija, Vukobratović se nada financijskim injekcijama iz državnog i lokalnih proračuna.
Tek tada, kada se ojačaju srpske institucije, Srbi će biti spremni suprotstaviti se „svim ovim negativnim, antidemokratskim, antimanjinskim i antisrpskim tendencijama u društvu“. Ova izjava otkriva njegov „vatreni“, revolucionarni karakter iz studentskih dana koji će se preslikati i na SKD Prosvjetu.
Provokacije u studenom 2025. – ‘Dani Srpske kulture’ u Splitu
Dana 3. studenog 2025. grupa od nekoliko desetaka muškaraca na splitskim Blatinama prekinula je “Dane srpske kulture” u organizaciji SKD Prosvjete. Trebalo je nastupati Kulturno umjetničko društvo Svetozar Marković iz Novog Sada.
“Dani srpske kulture” 2025. trajali su od 3. studenog do 1. prosinca. U fokus hrvatske javnosti ova je manifestacija došla upravo tada kada su navijači u Splitu spriječili „Večer folklora“. Iako nije došlo ni do kakvog nasilja, eksplodirala je medijsko-politička histerija o navodnoj „fašizaciji“ Hrvatske.
Revoltirani građani prekinuli su manifestaciju zbog osjetljivog razdoblja, mjeseca studenog koji je u Domovinskom ratu bio posebno težak za Hrvate, no za taj argument nije bilo sluha. U Split su se slili političari, posebice Milorad Pupovac, a osude su pristizale od najnižih instanca vlasti do samog vrha – Vlade i Ureda predsjednik Republike Hrvatske.
Kriminalist i sigurnosni stručnjak Željko Cvrtila nedavno je gostovao u emisiji Fenomen tjedna Marina Vlahovića na Z1 Televiziji gdje je postavio pitanje je li slučajno što su navijači i ostali prekinuli ovo događanje, odnosno kako su saznali za to? Posebice je to vrijedno uzeti u razmatranje s obzirom na buru koja se podigla u javnosti.
Koliko je situacija u Splitu preuveličana svjedoči nam i dodjela nagrade Marku Veselinoviću, predsjedniku splitskog ogranka Prosvjete koji se te „kristalne“ noći našao oči u oči s građanima koji su prosvjedovali protiv izložbe. SNV mu je odao priznanje što je „spriječio nasilje“ u Splitu.
Izložba o Dejanu Medakoviću
Potom je, samo četiri dana kasnije, otvorena izložba Srpskog kulturnog centra u Zagrebu o Dejanu Medakoviću. Izložbu „Efemeris – legat Dejana Medakovića“ otvorio je Pupovac. Uoči otvaranja izložbe pred centrom u Preradovićevoj ulici u Zagrebu okupilo se više od pedeset maskiranih muškaraca protestirajući protiv provokacija povodom “Dana srpske kulture”. Događaj je opet opisan kao manifestacija „fašizacije Hrvatske“. Međutim, ubrzo je otkriveno da je Medaković bio generalni sekretaru SANU-a, čelni čovjek te institucije kada je napisan zloglasni Memorandum.
Čak su i članovi stranke Možemo odustali od posjeta izložbi saznavši tko je bio Medaković, dok primjerica Dalija Orešković nije dobila informaciju na vrijeme te je njezina pojava ispred plakata izložbe ostala za povijest.
Za Pupovca nije bilo ničega spornog. Relativizirao je ulogu Medakovića i obrušio se na svoje kritičare: „Nisu navijači u Splitu i Zagrebu došli zbog toga što ih je smetao memorandum, nego Kulturni centar i naši događaji“. Ustvrdio je kako se nema potrebu ispričavati.
Srpska ‘pobeda’ u Vukovaru tjedan dana prije tužne obljetnice okupacije grada
Nedugo zatim, Srpski kulturni centar u Vukovaru za 11. studenog zakazao je izložbu fotografija „Srpkinja“. Izložba tematizira Prvi svjetski rat i srpsku „pobedu“ u njemu 1918. godine. U najavi događanja od strane „Srpskog kulturnog centra (SKC) Vukovar“ mogao se uočiti cvijet Natalijina ramonda, simbol Dana primirja u Prvom svjetskom ratu u Srbiji. Isti cvijet nosio je i Ratko Mladić u Haagu.
Ovog puta, u fokusu je bio Pupovac kao dugogodišnji predsjednik SNV-a. Međutim, Vukobratović u Prosvjeti i Pupovac u SNV-u igraju istu ulogu. Gore u tekstu istaknuto je kako je upravo Pupovac predložio Vukobratovića za predsjednika Prosvjete.
Također, uz SKC Vukovar, izložbu su suorganizirali srpsko Zajedničko vijeće općina (ZVO) i Generalni konzulat Republike Srbije koji je, ne slučajno, smješten točno preko puta vukovarske bolnice gdje se nalazi i „Mjesto sjećanja – vukovarska bolnica 1991.“.
‘Srpska veče’
Nakon Vukobratovićevih i Pupovčevih provokacija u studenom, buru u javnosti podigla je i „Srpska veče“ održana u Kongresnoj dvorani Zagrebačkog velesajma, u organizaciji Prosvjete i SNV-a. Ove je godine nastupila srbijanska pjevačica Snežana Đurišić koja je izvodila nacionalističke i velikosrpske pjesme, poput Vidovdana u kojem se spominje srpsko Kosovo. Pjesma je izašla 1989. nakon Miloševićevog najavljivanja rata na Gazimestanu gdje se obilježavala 600. godišnjica Kosovske bitke.
Prije dvije godine nastupala je Zorica Brunclik koja je srpskoj javnosti dobro poznata kao jedan od simbola režima Slobodana Miloševića.
Nešto ranije, Marku Perkoviću Thompsonu gradska je vlast zabranila novi koncert u Areni Zagreb zbog „uzvikivanja ustaškog pozdrava“. S druge strane, četništvo u zagrebačkim prostorima za gradonačelnika Tomaševića očito nisu razlog za zabranu nastupanja srbijanskoj pjevačici.
Pupovčeve Novosti kritike na račun programa Srpske večeri nazvale su harangom protiv Srba i izmišljotinama, a one koji su protestirali „filoustaškim talogom“.
‘Svetosavska akademija’ i Gračac
Posljednje provokacije SKD Prosvjete dogodile su se u okviru „Svetosavske akademije“. Na poziv Prosvjete u Gračac je na dan pravoslavnog sv. Save stigao gradonačelnik Banja Luke Draško Stanivuković. Ugostio ga je SDSS-ov načelnik općine, a sve su prenijele Novosti i VIDA TV, mediji Srpskog narodnog vijeća, unatoč činjenici da je Stanivuković žalovao za „Republikom Srpskom Krajinom“ i svojatao hrvatski teritorij, pritom osuđujući hrvatske vojne akcije „Bljesak“ i „Oluju“.
Pupovac je u svom govoru u Saboru relativizirao izrečeno u Gračacu, kazavši da to treba promatrati u kontekstu izbora u Republici Srpskoj. Okomio se na hrvatske „toksične domoljube“, poput Mire Bulja i Darija Zurovca, te fokus sa Stanivukovića prebacio na Gračac danas i njegov položaj u kontekstu zelene energije i brige za tu općinu, za koju, prema Pupovcu, Zagreb nije briga.
Godišnja skupština SNV-a 2026.
Epilog ovim događanjima bila je Skupština Srpskog narodnog vijeća 31. siječnja u Srpskom kulturnom centru u Zagrebu gdje je tri mjeseca ranije održana izložba u čast Dejanu Medakoviću.
U govoru je USKOK-ov optuženik i aktualni predsjednik SNV-a Boris Milošević 2025. godinu u Hrvatskoj ocijenio lošom za Srbe. Prvo se požalio na 35-postotno smanjenje financiranja Novosti iz Savjeta za nacionalne manjine, svjesno zanemarivši da su SNV i Novosti ukupno iz svih izvora ostvarili najveće prihode iz proračuna u povijesti samostalne Hrvatske.
Posebno mjesto dobio je koncert Marka Perkovića Thompsona na Hipodromu kojim se „atmosfera u Hrvatskoj dodatno narušila“, rekao je Milošević. Dodao je kako je „radikalno krilo“ desnice sve aktivnije.
Milošević je sve gore navedene događaje opisao kao primjer „netrpeljivosti i nesnošljivosti prema manjinama i drugačijima“. SNV i Srbi u Hrvatskoj izloženi su političkim napadima koji ne nude ništa konkretno osim – mržnje, ustvrdio je predsjednik SNV-a.
Za SNV nema ništa sporno, osim mržnje prema Srbima
“Ohrabrile su se snage koje se nisu trebale ohrabriti pa smo dobili skandalozan okrugli stol o logoru Jasenovac u Hrvatskom saboru, napad u Splitu na Prosvjetinu manifestaciju i okupljanje crnokapuljaša u Zagrebu te udar na kompletne Prosvjetine Dane srpske kulture i na izložbu ZVO-a u Vukovaru, koja se bavila Prvim svjetskim ratom. Na sve se nadovezuje i neracionalni napad na Srpsko veče, koje se održava godinama bez ikakvih incidenata, ali i problematiziranje održavanja Svetosavskih akademija”, rekao je Milošević.
Iz vizure SNV-a, Pupovca, Vukobratovića i drugih srpskih političkih aktera bliskih ovom krugu, u posljednja tri mjeseca i duže ništa kontroverzno nije se dogodilo u Hrvatskoj, osim mržnje prema Srbima i eskalaciji „fašizma“. Poveznice s Miloševićem, svojatanje hrvatskog teritorija, velikosrpski nacionalizam, obilježavanje „pobede“ u Vukovaru neposredno pred Dan sjećanja i druge provokacije u režiji Pupovca, Vukobratovića i SDSS-a tek su izraz srpskog kulturnog i nacionalnog identiteta. S druge strane, Hrvati bi trebali poraditi na problemima „ustašizacije“ i „isključivosti“.
U međuvremenu, SKD Prosvjeta nastavlja sa „obeležavanjem“ Dana Svetog Save. U Borovu je 28. siječnja svečano obilježena Prosvjetina slava Sv. Sava. U subotu, 31. siječnja 2026., u organizaciji pulskog pododbora Prosvjete održana je dječja radionica dizajna i tiska na tekstilu povodom Dana Svetog Save. Manifestacija je održana i u Slavonskom Brodu te Kistanjama. Što nam Vukobratović priprema u 2026. godini, ostaje nam za vidjeti. U 2025. njegove aktivnosti u SKD Prosvjeti platili smo 1.458.087,50 eura.
