Ustavni sud kao politički alat: Kako se HDZ i SDP dogovaraju?
- Detalji
- Objavljeno: Petak, 24 Travanj 2026 17:00
Ustavne suce u Hrvatskoj bira dvotrećinska većina u Saboru, no to je zapravo rezultat dogovora dviju najvećih stranaka. Tako je sudac Andrej Abramović, koji je nedavno svojim potezom izazvao šok na Ustavnom sudu, došao iz kvote SDP-a.
Abramović je početkom travnja za sve predmete koji su bili na sjednici vijeća čiji je član zatražio da idu na stručnu sjednicu jer su od “šireg značaja”. Za sada je na ovaj način preusmjerio čak 15 ustavnih tužbi koje su mogle biti riješene, navodi Večernji list.
Ustavni sud sada radi u nepotpunom sastavu, s 10 sudaca, jer Hrvatski sabor nije izabrao tri nova suca na vrijeme.
Suci se biraju političkom trgovinom i dogovorom ponajprije HDZ-a i SDP-a, a ne iz redova najboljih i najčasnijih pravnika u državi.
Kod više dosadašnjih odluka ustavnih sudaca koji su izabrani u Ustavni sud iz kvote vladajućih složno su bili na jednoj strani, a ustavni suci iz lijeve kvote redovito je u tim slučajevima glasovalo protiv.
Time Ustavni sud postaje produžena ruka politike (najčešće izvršne vlasti), a ne njen korektiv.
Kontradiktorne izjave
Predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Ivan Malenica (HDZ) izvijestio je u utorak da je parlamentarna većina, dala potporu sucu Vrhovnog suda Željku Pajaliću i odvjetniku Mladenu Sučeviću za suce Ustavnog suda.
Malenica je dodao da je sa SDP-ovim potpredsjednikom tog Odbora Sašom Đujićem proteklih nekoliko dana razgovarao o izboru ustavnih sudaca i predsjednika Vrhovnog suda te da se za kandidate iskristaliziralo nekoliko imena – Željko Pajalić, Mladen Sučević, Goran Selanec te Željko Matijašec.
Pojasnio je da je Pajalić dugogodišnji sudac Vrhovnog suda i glasnogovornik tog Suda, Sučević dugogodišnji odvjetnik i tajnik Hrvatske odvjetničke komore, Selanec sudac Ustavnog suda u proteklom mandatu, a Matijašec pročelnik Stručne službe Gradske uprave Zagreb.
Upitan inzistira li SDP na Selancu i smeta li on HDZ-u, Malenica je odgovorio da je SDP njega spomenuo kao njihovog kandidata, poručivši kako je HDZ otvoren za daljnje razgovore.
Za Matijašeca je rekao da je on prihvatljiv u daljnjim razgovorima s oporbom te će vidjeti između Selanca i njega tko će biti kandidat. “Bez obzira na to što se Selancu zamjera određena vrsta političkog aktivizma, on je i dalje predmet razgovora“, kazao je Malenica.
Naglasio je da u razgovorima nije bilo nikakvog protivljenja kandidaturi Pajalića i Sučevića te očekuje da se u idućim danima usuglase oko imena tri suca Ustavnog suda.
Nakon Malenice oglasio se SDP-ov Saša Đujić i opovrgnuo Maleničine navode kazavši da se za sada ništa nisu dogovorili. Pogotovo ne o imenima novih ustavnih sudaca te ponovio zahtjev oporbe da se prvo deblokira izbor čelnika Vrhovnog suda.
Plenković: “Podržavamo dva kandidata”
Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković poručuje da HDZ i vladajuća većina nude rješenje za izbor sudaca Ustavnog suda, predlažući dvoje nestranačkih i iskusnih kandidata – Željka Pajalića i Mladena Sučevića. Za treće mjesto spremni su prepustiti izbor oporbi, ako prihvati njihova dva kandidata.
Tvrdi da žele stručne i politički neovisne suce te upozorio da će, ako oporba to odbije, odgovornost biti na njima. Također je istaknuo potrebu da se popune mjesta u Ustavnom sudu i izabere predsjednik Vrhovnog suda.
Hajdaš Dončić: “Ustavni sud i s 10 sudaca normalno funkcionira”
Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić tvrdi pak da SDP od početka jasno komunicira kako su im u izboru sudaca Ustavnog suda i predsjednice Vrhovnog suda ključni poštivanje Ustava i zakona, a ne osobni identitet kandidata.
Ustraje da treba razdvojiti ta dva procesa te da Ustavni sud može normalno funkcionirati i s manjim brojem sudaca. Odbacio je, kako kaže, ucjene i javno licitiranje imenima te poručio da HDZ prvo mora prihvatiti određena načela. Također je priznao da je i SDP ranije griješio u izboru sudaca, ali da se pogreške trebaju ispravljati. Potom je optužio Plenkovića da je radikalni desničar i kršitelj Ustava.
“Ustav je kršio njegov prijatelj Milanović prije dvije godine”
Plenković je na napade šefa SDP-a poručio da bude manje egzaltiran, da se smiri i pridonese rješenju problema vezanih uz izbor ustavnih sudaca.
“O tome da sam ja radikalni desničar, to ni on sam ne vjeruje, ali odmah misli da je to neka simpatična retorička figura koju mu netko iz PR-a sugerira, no to je više na njegovu sramotu nego što to meni nešto posebno predstavlja”, poručio je Plenković.
“Što se tiče kršenja Ustava, Ustav je kršio njegov prijatelj Milanović prije dvije godine. Upravo u ovo vrijeme parlamentarnih izbora, u petak je bilo točno dvije godine. Tu epizodu smo vidjeli, očitovanje Ustavnog suda tada smo vidjeli”, podsjetio je Plenković.
Dodao je da “oporba nije spremna prihvatiti čak ni ljude i kandidate čiji profil u potpunosti odgovara onome što su mjesecima tražili”.
“Jedina bit ove reakcije je da bi oni htjeli da valjda kao oporba predlože više kandidata za ustavne suce nego što će to učiniti pozicija“, ustvrdio je Plenković.
“Ako će se oni vratiti na poziciju da više vrijedi jedan sudac Ustavnog suda nego 200 sudaca Vrhovnog suda, onda je to nešto drugo. Upravo SDP želi politički angažirane ustavne suce koji će valjda zastupati njihova ideološka ili politička stajališta u raspravama kada Ustavni sud odlučuje o pojedinim temama od njihove nadležnosti“.
“Tu je ta velika i ključna razlika”, dodao je Plenković.
Politički aktivizam
Podsjećamo, saborska ljevica problematizira ustavnost vezivanja izbora sudaca Ustavnog i Vrhovnog suda. Do 12. travnja, kada je istekao mandat trojici ustavnih sudaca (Goranu Selancu, Miroslavu Šeparoviću i Mati Arloviću), još uvijek traju pregovori o izboru novih sudaca. HDZ je blokirao i izbor predsjednika Vrhovnog suda. Ustavni sud ostao je s deset sudaca koji umjesto profesionalne stručnosti pokazuju sve snažniji politički aktivizam.
Prije par mjeseci prilikom izbora predsjednika Ustavnog suda, kada je izabran Frane Staničić a za njegovu zamjenicu izabrana sutkinja Maša Marochini Zrinski, petero sudaca napustilo je sjednicu.
Ustavni suci koji su napustili glasovanje iz lijeve su kvote. Izboru je pristupilo osam sudaca, dok su suci Andrej Abramović, Sanja Bezbradica Jelavić, Biljana Kostadinov, Lovorka Kušan i Goran Selanec napustili sjednicu prije početka glasovanja.
Blokiran rad Ustavnog suda, a sve je počelo s Abramovićem i Thompsonom?
Početkom travnja sudac Andrej Abramović za sve predmete koji su bili na sjednici vijeća čiji je član zatražio da idu na stručnu sjednicu jer su od “šireg značaja”.
Navodno je, kako piše Jutarnji list, ustavna tužba Grada Zagreba protiv odluke Vlade o preuzimanju organizacije brončanih rukometaša i dovođenju Marka Perkovića Thompsona na Trg bana Jelačića bila kod suca Abramovića okidač koji je pokrenuo slijed događaja čiji bi ishod mogla biti blokada Ustavnog suda. Ustavni sud odbacio je tužbu Zagreba zbog dočeka rukometaša. Ta je odluka, tvrde na Ustavnom sudu, ostavila veliku gorčinu kod ustavnog suca Andreja Abramovića. On je navodno smatrao da je tužbu Grada Zagreba trebalo razmotriti na stručnoj sjednici suda, navodi Jutarnji list.
Incidentno ponašanje suca Ustavnog suda
”Most je tada kada se birao ovaj sramotni sastav bio protiv takvog načina izbora i ovo je rezultat politike SDP-a i HDZ-a. Ovo je rezultat njihove trgovine i njihova sramotnog kadroviranja”, istaknuo je Mostov Nikola Grmoja nakon Abramovićevog polijevanja susjeda vodom 2021. godine.
”Riječ je o sucu koji je u prijateljskim odnosima s predsjednikom države, gospodinom Milanovićem, Proteklih nekoliko tjedana zapravo vrlo često slušamo upravo iz njegovih usta kako govori o HDZ-ovu pravosuđu, pa možemo i željno iščekujemo njegovu reakciju upravo na ovo neprimjereno i vulgarno ponašanje”, komentirao je HDZ-ov ministar pravosuđa Damir Habijan Abramovićevo ponašanje.
Problem ranijih funkcija
Nekadašnje političke i ine funkcije sadašnjih sudaca, osim pitanja neovisnosti, problem predstavljaju i kod glasovanja.
Prošle su se godine iz glasovanja više puta trebali izuzeti suci Dražen Bošnjaković i Ante Galić. Bošnjaković je bivši HDZ-ov saborski zastupnik i ministar pravosuđa. Galić je bivši dugogodišnji sudac i predsjednik Visokog upravnog suda.
Oboje su izabrani u Ustavni sud iz kvote vladajućih.
„Potpuno je krivo govoriti da je sada 7:6 u korist desnice. Ja se grozim toga. Samo je u 0,23 posto slučajeva bilo preglasavanje. To je bilo samo u osam odluka. Što je to?!“, ustvrdio je Miroslav Šeparović, donedavni predsjednik Ustavnog suda, u listopadu prošle godine u razgovoru za Večernji list.
Krajem 2024. godine izabrano je novih 10 od ukupno 13 ustavnih sudaca.
Izabrani su Ante Galić, Andrej Abramović, Miroslav Šumanović, Lovorka Kušan, Rajko Mlinarić, Biljana Kostadinov, Dražen Bošnjaković, Sanja Bezbradica Jelavić, Frane Staničić i Maša Marochini Zrinski.
U nedjelju 12. travnja istekao je produljeni šestomjesečni mandat bivšem predsjedniku Ustavnog suda Miroslavu Šeparoviću te sucima Mati Arloviću i Goranu Selancu. Njihov osmogodišnji mandat istekao je još 12. listopada prošle godine, a kako do tog datuma nisu izabrani mandat im je po sili zakona bio produljen za još šest mjeseci.
