Veza fact-checkera i HAKOM-a ili kako brat i sestra Obuljen reguliraju sadržaj na internetu?
- Detalji
- Objavljeno: Ponedjeljak, 27 Travanj 2026 17:11
DSA je time najmoćniji instrument kontrole interneta u povijesti EU. U Hrvatskoj provedbu nadzire HAKOM, na čijem je čelu Tonko Obuljen, brat ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek što otvara pitanje političkog utjecaja na reguliranje digitalnog prostora.
Zakon o digitalnim uslugama (DSA) jedan je od najspornijih propisa koje je Europska unija donijela u posljednje vrijeme – on je kamen temeljac novog europskog digitalnog poretka. Pod parolama borbe protiv ‘dezinformacija’, zaštite djece i obrane demokracije, Bruxelles je uspostavio mehanizam koji prvi put sustavno centralizira nadzor nad internetskim sadržajem i daje institucijama moć da određuju granice dopuštenog govora. DSA je time najmoćniji instrument kontrole interneta u povijesti EU. U Hrvatskoj provedbu nadzire HAKOM, na čijem je čelu Tonko Obuljen, brat ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek što otvara pitanje političkog utjecaja na reguliranje digitalnog prostora. U ovom dossieru, kroz seriju tekstova, razotkrivamo sve njegove ključne mehanizme i posljedice za slobodu izražavanja u Europi i Hrvatskoj.
U osmom nastavku dossiera o Digital Services Actu analiziramo mogući nepotizam i odnos između Tonka i Nine Obuljen te ključne razloge zašto je sporna njihova povezanost u sektoru medija u kontekstu Akta o digitalnim uslugama (DSA).
Na čelu Vijeća HAKOM-a je brat ministrice Nine Obuljen Koržinek, Tonko Obulljen
Provedba zakona o digitalnim uslugama (DSA) u Hrvatskoj otvara pitanja o neovisnosti nadzora, jer ključnu ulogu ima HAKOM. HAKOM je samostalna, neovisna i neprofitna pravna osoba s javnim ovlastima, piše na njihovim mrežnim stranicama. No, riječ je o regulatornom tijelu već povezanim s medijskim nadzorom i kome je na čelu Tonko Obuljen, brat ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek.
Upitan o mogućem nepotizmu, premijer Andrej Plenković je kazao da ovdje to nije slučaj jer se Tonko Obuljen već godinama bavi srodnim poslovima.
HAKOM-om upravlja Vijeće, koje ima pet članova, uključujući predsjednika i zamjenika predsjednika. Predsjednika, zamjenika predsjednika i članove Vijeća HAKOM-a imenuje i razrješava Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Vijeće HAKOM-a podnosi Hrvatskom saboru i Vladi Republike Hrvatske godišnje izvješće o radu.
Tonko Obuljen je inače inženjer elektrotehnike. Diplomirao je na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu 1993. godine. U području elektroničkih komunikacija radi bez prekida od 1993. U razdoblju od studenoga 2006. do prosinca 2008. bio je ravnatelj HAKOM-a, a od veljače 2009. do veljače 2013. i član Vijeća HAKOM-a.
Bio je zaposlen u Odašiljačima i vezama d.o.o., sudjelovao u izradi Zakona o telekomunikacijama (2003.) i Zakona o elektroničkim komunikacijama (2008.), te u pripremi pregovora Hrvatske za pristup EU u poglavlju informacijsko društvo. Predstavljao je HAKOM na međunarodnim konferencijama, BEREC-u i bilateralnim sastancima s Europskom komisijom.
Nepotizam ili ne: Što je sporno u vezi između Tonka i Nine Obuljen?
Tonko Obuljen zaposlen je u HAKOM-u mnogo godina prije nego je Nina Obuljen Koržinek postala ministrica kulture, a nema sumnje ni da njegove stručne kompetencije i radno iskustvo opravdavaju poziciju na kojoj se nalazi. On je u HAKOM-u zaposlen još od 2006. godine, dok je njegova sestra Nina Obuljen Koržinek postala ministrica tek 2016. godine. 2018. godine pak imenovan je predsjednikom Vijeća HAKOM-a što je otvorilo pitanje o nepotizmu. No premijer Andrej Plenković ustvrdio je kako o tome nema riječi. Međutim, u kontekstu Akta o digitalnim uslugama (DSA) cijela priča poprima drugačije značenje.
S obzirom da DSA medijskim platformama nameće obveze da umanjuju rizike poput nezakonitog sadržaja ili govora mržnje pa i politički spornog sadržaja, posebice pitanja izbornih procesa i tzv. stranog utjecaja na izbore, legitimno postavljamo pitanje kako će HAKOM kojim upravlja Tonko Obuljen regulirati točan sadržaj koji kritički nastupa prema njegovoj sestri Nini Obuljen Koržinek ili stranci kojoj pripada (HDZ)? Hoće li ovaj sadržaj biti proglašen netočnim ili štetnim?
Već smo kod fact-checking platforme ”Točno tako” koja je nastala u okviru Vladinog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. vidjeli primjer opreznog pristupa prema Andreju Plenkoviću. Hoće li se Tonko Obuljen zamjeriti premijeru ili svojoj sestri ili će nastaviti politički pristranu politiku fakt-checkig platformi?
Pristrana veza ‘fact-checkera’ i HAKOM-a?
Drugo pitanje proizlazi iz same činjenice da je Nina Obuljen Koržinek ministrica kulture i medija te da podupire i izdašno financira tzv. provjeravatelje činjenica s kojima u provođenju DSA HAKOM aktivno surađuje.
Na stranicama Faktografa pronašli smo informaciju iz 2024. godine koja potvrđuje suradnju HAKOM-a i fact-checkera u Hrvatskoj:
Narod.hr već dugo piše o ideološkoj i političkoj pristranosti fact-checkera u Hrvatskoj koji istinitost informacija provjeravaju prema ideološkom (lijevo-liberalnom) ključu. Hoće li DSA i Tonko Obuljen provjeravati činjenice u skladu s već ustaljenom praksom koju podupire njegova sestra ili će to raditi prema nekom ideološki nepristranom modelu?
Kako će brat cenzurirati sestru?!?
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek nedavno je u Saboru govorila o primjeni Europskog akta o slobodi medija i naglašavala da mediji trebaju biti neovisni od političkog utjecaja. Ipak, istovremeno izdaje milijunska državna sredstva za fact-checkere – tzv. provjeravatelje činjenica koji u praksi djeluju ideološki, a ne objektivno i nepristrano.
”Njezina” fact-checking platforma ”Točno tako” nastala je u okviru Vladinog ”Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.–2026.” i dijelom je financirana sredstvima Europske unije. Projektom rukovodi Agencija za elektroničke medije, a za njegovu provedbu uloženo je gotovo šest milijuna eura bespovratnih sredstava. Platforma okuplja niz suradničkih inicijativa, uključujući Faktograf.hr, Klimatski portal Petra Vidova, Lupu-Lupigu, GenderFacts, Odgovorno novinarstvo i P-fakti.
Iako se ”Točno tako” deklarira kao sustav za objektivnu provjeru informacija, pregled sadržaja jasno pokazuje ideološku i političku pristranost. Odabir tema je selektivan. Premijer Andrej Plenković provjerava se uglavnom zbog manjih netočnosti, dok se ozbiljne optužbe na njegov račun ili na račun čelnika Europske komisije često ignoriraju. Uz to, platforma aktivno prati izjave američkih demokrata ili europskih lijevo-liberalnih političara, rodnu ideologiju i općenito lijeve narative, dok se kritičke ili teme s desnog spektra često zanemaruju.
Ako su hrvatski fact-checkeri mjerilo istine, kako će DSA postupati prema konzervativcima?
Ove ideološki obojene platforme favoriziraju lijeve stavove i projiciraju vlastite interpretacije ”činjenica”. GenderFacts za sebe tvrdi da provjerava rodne dezinformacije. Drugim riječima, svaki kritički stav prema rodnoj ideologiji, tzv. ”promjeni spola” ili kršćanski pogled na seksualnost proglašava netočnim i malicioznim. Klimatski portal ljevičara i bivšeg Faktografovog urednika Petra Vidova upozorava na kritičare klimatskih promjena, a Lupa i Faktograf štite lijeve političke i ideološke narative, pišu pozitivno o Jugoslaviji i komunističkom pokretu, te o LGBTIQ ideologiji, o čemu je Narod.hr često pisao.
Čak i satirični sadržaji ponekad bivaju predmet provjere, što dodatno pokazuje selektivnost i podcjenjivanje publike. Iako platforma nudi i uobičajene informacije o zdravlju, znanosti i tehnologiji, ideološki odabir tema i uključivanje obojenih suradnika ozbiljno dovodi u pitanje nepristranost i objektivnost cijelog sustava.
U ranijim člancima pisali smo kako DSA provodi cenzuru sadržaja koji se smatra ideološki ili politički problematičnim, no u okviru nacionalnih zakona država članica EU. U tom procesu i u drugim državama članicama sudjeluju lijevo-liberalne organizacije, slične našim fact-checkerima, koje određuju ”istinu” prema vlastitim svjetonazorskim kriterijima. To često dovodi i do kažnjavanja javnog iznošenja vjerskih stavova o moralu, spolnosti ili zaštiti života, kao političkih stavova koji se kose s ”političkom ideologijom” Bruxellesa.
Sankcijama je podlegao i Elon Musk koji je na platformi X podržao desnu njemačku stranku AfD dok se za rumunjske predsjedničke izbore tvrdilo da su pod rusko-kineskim utjecajem zbog čega je Calin Georgescu koji je imao kritički stav prema NATO-u i EU eliminiran iz predsjedničke utrke.
