U povodu 15. svibnja 1945. – za revidirani pristup i odmak od sintagme “opće je poznato”
- Detalji
- Objavljeno: Petak, 22 Svibanj 2026 14:11
„Uporište potencijalno novih oblika proučavanja dijela hrvatske prošlosti treba imati nedvosmislen odmak od sintagme “opće je poznato”, od tvrdnja koje ne dopuštaju preispitivanja, od polazišta koja se zasnivaju na dogmatskim načelima. […] Odškrinuta su vrata, kako za spomenuta istraživanja, tako i za pokretanje veoma važnoga procesa pročišćavanja pojma antifašizma
koji još uvijek u društvu služi kao plašt za skrivanje i krivotvorenje dijela hrvatske prošlosti. Vrijeme je da se konačno antifašizam u razumijevanju i izričaju temeljito odvoji od jugoslavenskog komunizma…“ – napisao je u svom jezgrovitu osvrtu na temu znanstvenog osvjetljivanja stvarne povijesti II. svjetskog rata, poraća i jugoslavensko-komunističkog razdoblja vladavine znanstvenik i stručnjak za noviju povijest iz Zadra dr. sc. Zlatko Begonja.
Masovne likvidacije Hrvata nakon završetka Drugoga svjetskog rata na Bleiburgu i križnim putovima, počinjene od strane JA, OZNE, KNOJ-a, odvijale su se u ozračju pobjedničkoga revolucionarnog zanosa osnaženoga projugoslavenskom komponentom i četničkim antihrvatstvom. Unutar tako stvorenoga okvira nastupila su usmrćenja po kratkom postupku, bez suda i presude, te postala okosnicom postupanja jugoslavenskog komunističkog totalitarnog režima u vrijeme njegova učvršćenja.
Opća svojstva ponašanja političkih, represivnih i vojnih tijela režima bila su zasnovana na kažnjavanju u ratu poraženih, politički i svjetonazorski neprihvatljivih pojedinaca i skupina – klasnih neprijatelja, ali i neustrašenih nacionalno opredijeljenih Hrvata koji su smatrani potencijalnom opasnošću novoj vlasti.
Brojni dokazi materijalne naravi koji nam svakim danom sve više nepogrješivo to potvrđuju, zahtijevaju da se na revidirani način pristupi procjenjivanju istaknutoga razdoblja i naznačene teme. Ne da bi se time donio konačni i neoborivi sud, jer takvo što nikada i ni u čemu nije moguće, već da bi se otklonilo ono što ne valja, ono što nije zasnovano na racionalnim osnovama i vjerodostojnim argumentima.
Uporište potencijalno novih oblika proučavanja dijela hrvatske prošlosti treba imati nedvosmislen odmak od sintagme “opće je poznato”, od tvrdnja koje ne dopuštaju preispitivanja, od polazišta koja se zasnivaju na dogmatskim načelima. Ako upravo promovirani pravci istraživanja postanu temeljne odrednice koje svojom snagom jamče prevlast zdravoga razuma i slobodnog djelovanja, onda će dokazni postupci i zaključci biti mnogo bliži realnijem sagledavanju onodobnoga slijeda događaja. Bit će u velikoj mjeri provjerljivi i samim time prihvatljiviji. Oslobodit će društvo tereta prošlosti, ali istodobno i otvoriti prostor za neopterećenu brigu o aktualnostima sadašnjosti. Pomoći će brisanju ozračja kojim su se koristile i još se uvijek koriste negacionistički nastrojene strukture društva.
Pred nama su nove mogućnosti koje zahtijevaju svježe intelektualne i istraživačke snage, samosvojne, kojima je posve stran svaki strah proizišao iz naslijeđene uloge ovisnosti i podilaženja društvenim moćnicima i „znalcima po funkciji“. Ustrajavanje na poštivanju etičkih i profesionalnih načela glavni je i jedino ispravni put kojega je u tom pogledu nužno slijediti. Svako eventualno popuštanje ili skretanje ukazivalo bi na nedosljednost, neiskrenost i relativizaciju provedbe ciljeva i predočavanja rezultata istraživačkog procesa. Stoga valja posebice istaknuti: Postoje realne mogućnosti da se načini krupan korak prema naprijed.
Protivno tomu, svaka pa i najblaža korekcija dobivene šanse značila bi težak poraz koji bi omogućio ostrašćenim prikrivačima komunističkih zločina da neometano nastave sa svojim ponašanjima i kristaliziraju njima prihvatljivo stanje. Odškrinuta su vrata, kako za spomenuta istraživanja, tako i za pokretanje veoma važnoga procesa pročišćavanja pojma antifašizma, koji još uvijek u društvu služi kao plašt za skrivanje i krivotvorenje dijela hrvatske prošlosti. Vrijeme je da se konačno antifašizam u razumijevanju i izričaju temeljito odvoji od jugoslavenskog komunizma, koji je namjerno posve pogrešno i nenaravno koncipiran te takav proveden u djelo. Raščistiti i rasvijetliti istaknute teme za Republiku Hrvatsku jest u svakom pogledu ključni preduvjet za razvoj skladnog, demokratskog i civiliziranoga društva.
Dr. sc. Zlatko Begonja/Hrvatsko nebo
