Mladen Pavković: Na Brijunima ima mjesta za dezertere, a ni kutka za branitelje
- Detalji
- Objavljeno: Petak, 19 Lipanj 2026 08:45
Dok Ulysses otvara još jedno ljeto proračunskog luksuza na Malom Brijunu, javni podaci razotkrivaju golemu financijsku moć Šerbedžijine organizacije koja se financira iz džepova hrvatskih poreznih obveznika.
Naime, svečanim otvorenjem 11. srpnja 2026., na čuvenim Brijunima, Kazalište Ulysses započinje svoju 26. sezonu ekskluzivnog boravka na državnom otočju. Središnji događaj sezone bit će premijera drame "Na čijoj strani" zakazana za 31. srpnja 2026., nastala u koprodukciji sa Sarajevskim ratnim teatrom SARTR. No, dok kulturne elite slave više od četvrt stoljeća ovog projekta, u javnosti, a posebice među hrvatskim braniteljima, ponovno se otvara gnjev zbog selektivnih privilegija i milijunskih iznosa koji se vrte iza kulisa ove privatne umjetničke organizacije.
Da priče o ugroženom i "neovisnom" izvaninstitucionalnom teatru ne drže vodu, najbolje pokazuju službeni financijski izvještaji. Umjetnička organizacija Kazalište Ulysses ostvaruje goleme prihode koji na godišnjoj razini dosežu čak 626 tisuća eura. Izdašnu i redovitu potporu osigurava im država – samo iz državnog proračuna preko Ministarstva kulture i medija redovito dobivaju po 85 tisuća eura (uz dodatna sredstva iz lokalnih proračuna Istarske županije i sponzora).
Ono što najviše iritira osiromašenu domaću kulturnu scenu i hrvatske domoljube jest činjenica da Šerbedžijin teatar na računima akumulira i golemi financijski višak od gotovo 600 tisuća eura. Dok se javni novac gomila na računima obiteljske udruge, domaći se umjetnici koji su proveli rat u Hrvatskoj bore za mrvice s kulturnog stola.
Vodstvo teatra se brani tezom da kroz koncept kulturnog turizma i ugošćavanje svjetskih zvijezda poput Angeline Jolie ili Vanesse Redgrave promoviraju Hrvatsku u svijetu. Ističu Brijune kao elitnu destinaciju i regionalno središte koje kroz mrežu RUTA surađuje s teatrima iz bivše države.
Međutim, hrvatski branitelji u tome vide perfidnu zamjenu teza. Ono što režimski mediji nazivaju "svjetskom kulturnom diplomacijom", zapravo je nametanje regionalnog kulturnog prostora i zabava u stilu "opa-cupa" za probranu političku elitu. Sve to odvija se pod redateljskom palicom Šerbedžijine supruge, Lenke Udovički, čije prosječne režije desetljećima guše prostor domaćim, autentičnim hrvatskim autorima i povijesnim temama.
Udruge proizašle iz Domovinskog rata otvoreno poručuju da nemaju ništa protiv toga da se u slobodnoj državi svakome, pa i dezerterima koji su u najtežim trenucima pobjegli, pruži druga šansa za rad. Ali ta se šansa ne smije davati na Brijunima – jednom od najljepših i najvrjednijih hrvatskih otoka, i to pod smiješno niskim cijenama zakupa državne infrastrukture.
Kritičari s pravom ukazuju na golem nesrazmjer. Dok su se domaći glumci, pjevači i kulturni djelatnici stavili na raspolaganje Domovini u najtežim trenucima, Šerbedžija je gradio inozemnu karijeru u Londonu i Hollywoodu. Danas uživa sve blagodati državnog proračuna, logistike i sponzorstava, dok se domaći stvaraoci često bore za mrvice s kulturnog stola.
Braniteljska javnost s pravom pita: kako to da se u proteklih 26 godina nijedno resorno ministarstvo nije sjetilo na Brijunima osigurati barem jedan kutak, veteranski dom ili rehabilitacijski centar za ljude koji su krvarili za ovu zemlju? Umjesto da austrougarska Tvrđava Minor na Malom Brijunu bude mjesto na kojem će se slaviti hrvatska sloboda i odavati počast njezinim stvarateljima, ona je pretvorena u izolirani, bogato dotirani ljetnikovac za odabranu političku i kulturnu elitu.
Pitanje financiranja i zakupa državne imovine na Brijunima stoga više nije samo pitanje kazališnog repertoara, već duboko moralno i političko pitanje: Dokle će se tolerirati ignoriranje onih koji su stvarali državu, nauštrb onih koji su se u nju vratili tek kad je postalo sigurno, stabilno i iznimno profitabilno?
Mladen Pavković, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata91.(UHBDR91.)
