Bruxelles pod krinkom mentalnog zdravlja širi nadzor nad društvom
- Detalji
- Objavljeno: Srijeda, 01 Srpanj 2026 19:10
Europska unija izdvojila je najmanje 1,23 milijarde eura za svoju novu strategiju mentalnog zdravlja. Službeno, cilj je suočiti se s navodnom krizom koja pogađa milijune Europljana. Međutim, novo izvješće koje je objavio MCC Brussels tvrdi da se iza te agende razvija novi oblik upravljanja društvom, temeljen na psihološkom upravljanju stanovništvom.
Studiju pod naslovom „Proizvodnja krhkosti: Kako bruxelleska terapijska država čini građane slabijima“ napisala je sociologinja Ashley Frawley, istraživačica koja posljednja dva desetljeća proučava terapijske politike i njihov utjecaj na javni život. Prema autorici, agenda mentalnog zdravlja Europske unije nije nastala kao obična zdravstvena politika. Vijest donosi The European Conservative.
Izvješće tvrdi da Bruxelles promiče pristup koji obuhvaća cijelo društvo
„To je oduvijek bio projekt upravljanja“, objašnjava Frawley. Po njezinu mišljenju, kreatore politika privlači takav pristup jer počiva na shvaćanju građana kao emocionalno nestabilnih i nepouzdanih pojedinaca kojima je prikladnije upravljati nego ih aktivno uključivati u demokratske procese.
Izvješće tvrdi da Bruxelles promiče pristup koji obuhvaća cijelo društvo te psihološke intervencije širi daleko izvan zdravstvenog sektora. Škole, radna mjesta, javne uprave i digitalne platforme sve se češće smatraju legitimnim područjima intervencije pod okriljem mentalnog zdravlja.
Jedan od ključnih argumenata studije izravno dovodi u pitanje kampanje podizanja svijesti koje se promiču posljednjih godina. Umjesto da jačaju društvo, Frawley smatra da mogu proizvesti suprotan učinak.
„Kada se ljude neprestano educira o svim načinima na koje mogu postati emocionalno ili mentalno loše, ne treba nas iznenaditi ako počnu prepoznavati sve više problema i osjećati se sve gore“, kaže ona.
Autorica upućuje na sve veći broj akademskih radova koji opisuju samoojačavajući začarani krug. Što psihološke kategorije postaju šire i što
Ograničavanje govora
Izvješće također navodi niz studija koje povezuju kampanje podizanja svijesti s rastom samodijagnosticiranja, povećanom potražnjom za stručnim uslugama te jačanjem osjećaja ranjivosti.
Obrazovanje zauzima važno mjesto u analizi. Dokument tvrdi da nove europske smjernice za dobrobit predlažu uključivanje procjene emocionalnih kompetencija uz tradicionalne predmete poput čitanja i matematike.
No upravo u digitalnom prostoru Frawley vidi najštetnije posljedice. Prema njezinim riječima, Europska komisija promiče postupno izjednačavanje fizičke i psihološke štete, ideju koja bi mogla imati izravne posljedice za slobodu izražavanja.
„Smjer razvoja vodi prema sve većem ograničavanju govora koji nije nezakonit, ali se smatra psihološki štetnim“, upozorava.
Izvješće taj razvoj povezuje s provedbom Digital Services Act (DSA) te rastućim pritiskom na velike internetske platforme da upravljaju rizicima za mentalnu dobrobit korisnika. Prema Frawley, time se otvara prostor za moderiranje potpuno zakonitog sadržaja na temelju sve subjektivnijih kriterija.
Nakon mjeseci analize dokumenata Europske unije, programa financiranih iz Bruxellesa i preporuka upućenih državama članicama, Frawley priznaje da ju i nakon dvadeset godina istraživanja ovog fenomena neke stvari i dalje mogu iznenaditi. Ipak, jedan joj se aspekt posebno istaknuo.
„Iznenadilo me koliko su nacionalne terapijske agende jednostavno preslikane na europsku razinu“, kaže ona. Dodaje da, iako obrazovanje formalno ostaje u nadležnosti država članica, europske institucije danas preporučuju čak i koje bi emocije trebalo poticati kod europske djece.
