Vukelić: Četnički zločin u Prozoru i Rami 1942. jedan od najvećih nad civilima NDH
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 10 Listopad 2026 10:15

Četnički zločini na području Rame i Prozora u listopadu 1942. jedan su od najvećih masovnih zločina nad civilnim stanovništvom NDH, nad Hrvatima i Muslimanima, piše izv. prof. dr. sc. Vlatka Vukelić, povjesničarka s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.
Pohod je bio dio šire talijansko-četničke ofenzive poznate kao Operacija Alfa.
Tri pravca napada
Vojna operacija počela je u prvoj polovici listopada 1942. koordiniranim kretanjem četničkih brigada iz više smjerova.
Konjička brigada krenula je prema Ostrošcu i Prozoru. Odmah na početku ubijena su dva Hrvata u selu Zaslivlje i dvojica Muslimana u Čelebićima, opljačkano je selo Orahovica i dva zaseoka južno od Ostrošca. Nakon toga postrojba se prebacila preko Neretve prema Prozoru.
Istočnohercegovačke brigade — Nevesinjska, Stolačka i Ljubinjska — krenule su preko Doljana, Sovića i Risovca. Ulaskom u ta sela palile su kuće, pljačkale stoku i ubijale lokalne Hrvate, o čemu svjedoče izvori od 5. do 7. listopada 1942. Krajnje odredište tih skupina bio je kotar Prozor-Rama.
Partizanski zapovjednik Vlado Šegrt u memoarima spominje više od 3000 četnika i talijansku pješačku diviziju Murge koja je vodila operaciju. Istodobno ustaški obavještajni izvori iz Mostara javljaju o prisutnosti oko 2000 četnika na tom prostoru.
Povlačenje partizana
Dio partizana iz Desete hercegovačke brigade povukao se iz Prozora 6. listopada. Partizanske snage sklonile su se na Radušu i Zec planinu. Time su izbjegle izravne borbe s četnicima, ali i s ustašama koji su se iz Bugojna i Lašvanske doline kretali prema Gornjem Vakufu (Uskoplju). Partizani su se pred ustašama i domobranima povukli i iz okolice Posušja, Duvna (Tomislavgrada) i Šujice prema Glamoču, što je označilo njihovo povlačenje iz Hercegovine.
Ulazak u Prozor i pokolj do 12. listopada
Četnici iz Konjičke brigade započeli su teror već od sela Solakova Kula. Spalili su župnu kuću i selo Bare, a zatim se spustili prema selu Uzdol i samom Prozoru.
Druga skupina stigla je iz Mostara do Rame željeznicom. Krenuli su pješke prema Prozoru s talijanskim vojnicima na čelu. Talijanski vojnici su pljačkali, a četnici iza njih nastavili su s pljačkom i ubijanjem zatečenog naroda.
Talijani i prva skupina četnika ušli su u Prozor 8. listopada, o čemu je istog dana obaviješten četnički vođa Draža Mihailović. U grad su ubrzo stigle i preostale četničke skupine, konjička i ona iz smjera Drežnice. Sve tri skupine nastavile su s masovnim pokoljima i pljačkom do 12. listopada. Iza sebe su ostavile zgarišta, leševe i izgladnjelu siročad. Partizani su s položaja na Draševu promatrali pokolj bez reagiranja, nakon čega su se povukli prema Bosanskoj krajini.
Od 11. do 18. listopada počelo je postupno povlačenje četnika iz Jablanice prema Mostaru vlakovima punima opljačkanih stvari. Posljednja manja skupina, predvođena Dobroslavom Jevđevićem, napustila je Prozor 21. listopada.
Baćovićev brzojav i popisi žrtava
Major Petar Baćović poslao je 23. listopada 1942. brzojav Draži Mihailoviću u kojem navodi: „U operacijama Prozor zaklano preko 2.000 Šokaca i Muslimana. Vojnici se vratili oduševljeni.“ Brojku od oko 2000 žrtava prenio je i partizanski list Borba u studenome iste godine.
Vlasti NDH sastavile su poimenični popis od 1716 ubijenih osoba u kotaru Prozor, od kojih 340 Muslimana, a ostatak Hrvati. Taj se dokument koristio i nakon rata, primjerice 1950. u optužnici protiv Dobroslava Jevđevića, no iz političkih razloga nikada nije javno objavljen i kasnije je nestao.
Danas su pronađeni samo dijelovi te dokumentacije. Popis Oružničke postaje Prozor sadrži 638 poginulih osoba, 656 izgorjelih kuća i 693 zapaljene štale. Popis vlasti općine Gornja Rama bilježi 543 žrtve. Dokumenti pokazuju da su žrtve bili isključivo civili, što ovaj događaj svrstava u red najbrutalnijih zločina na tim prostorima.
Reakcija NDH i talijanska zapreka
Središnje vlasti NDH u Zagrebu bile su potpuno nespremne za ove događaje. Mjesne su vlasti nastojale popisati žrtve i štetu kako bi poslale izvješća u Zagreb. Kada je NDH konačno reagirala i uputila vojne snage iz Gornjeg Vakufa prema Prozoru, talijanska ih je vojska zaustavila.
Talijani su bili svjesni četničkih zločina, ali unatoč tome nisu dopustili ustaškim i domobranskim snagama ulazak na područje Prozora i Rame.


