Loša pozicija Hrvatske otkrila je naše mane
- Detalji
- Objavljeno: Nedjelja, 10 Prosinac 2023 15:05
Hrvatsko društvo zapravo nije spremno za buduće izazove, pojednostavljen je zaključak najnovije ljestvice digitalne konkurentnosti koju slažu u švicarskom IMD-u, Institutu za razvoj menadžmenta sa sjedištem u Lausannei.
Među 64 zemlje na ljestvici Hrvatska se plasirala na 44. mjesto, no prema kriteriju spremnosti za budućnost rangirana je dva mjesta niže nego lani na 50. mjesto. Tim kriterijem kreatori ljestvice procjenjuju stupanj do kojeg su vlade, poslovni subjekti i društvo općenito usvojili tehnologiju, pa ispada da ni ono što ima Hrvatska ne zna adekvatno primijeniti.
Turistička sezona nije bila tako dobra kako nam službeno govore
Pozicioniranje Hrvatske nije sjajno ni po ostala dva kriterija, a utjeha je samo što nije lošije nego lani. Po kriteriju znanja koji kvantificira kvalitetu ljudskog kapitala Hrvatska zauzima 40. mjesto, a prema kriteriju tehnologije koji se uglavnom tiče tehnološke infrastrukture smještena je na 42. mjesto. Istodobno, Nizozemska se plasirala na drugo mjesto među 64. zemlje, odmah iza vodećeg SAD-a.
Zaostajemo u digitalnim znanjima, a veselimo se osobnoj potrošnji
Budućnost od nas traži digitalna znanja, njegovanje digitalne kulture i primjenu digitalne infrastrukture, u svemu tome zaostajemo, ali se nekritički veselimo statistički najvećem rastu gospodarstva u ljetnom kvartalu ove godine koji je uz značajan pad izvoza dosegao 2,8 posto i zasnovan je osobnoj potrošnji koja je pak zasnovana na državnoj potrošnji.
Švicarska ljestvica pak istražuje neke dublje vrijednosti i manjkavosti ekonomije pa za Hrvatsku kaže da su je na listi unazadili rast cijena energije zbog rata u Ukrajini, negativni demografski trendovi i nedostatak radne snage u ključnim sektorima hrvatskog gospodarstva poput turizma, graditeljstva, zdravstva, obrtništva, usluga i ostalog. Hrvatska je loše ocjene dobila i zbog poreznog sustava koji ne ide u prilog poduzetnicima, a kao primjer navodi se uvođenje poreza na prekomjernu dobit za sve industrijske sektore, a ne samo za energetski. Kao i uvijek do sada u svim istraživanjima spominje se i hrvatski obrazovni sustav koji je ocijenjen neprimjerenim potrebama industrije 21. stoljeća te u konačnici švicarski kreatori ljestvice smatraju kako Hrvatska nema zadovoljene niti preduvjete za zelenu i digitalnu tranziciju.
Hrvatskoj kronično nedostaje kvalitetne suradnje javnog i privatnog sektora, transfer znanja je nezadovoljavajući kao i stavovi prema globalizaciji i međunarodno iskustvo.
Sagledana kroz oči švicarskih kreatora ljestvice Hrvatska još uvijek izgleda kao otočić odijeljen od Europske unije i to u godini u kojoj se s njome dodatno integrirala kroz članstvo u šengenskom prostoru i eurozoni.
Hrvatske mane i prednosti
No, što je Nizozemsku izbacilo na vrh? Ukratko, kako nabrajaju u IMD-u poboljšanja u kibernetičkoj sigurnosti privatnog sektora, javni izdaci za obrazovanje, postignuća u visokom obrazovanju, učinkovito zakonodavstvo o znanstvenim istraživanjima, agilnost tvrtki te korištenje 'big data' i analitike podataka u privatnom sektoru za donošenje odluka. Ističe se i kreditni rejting zemlje, njezina atraktivnost za visoko kvalificirane strance koji u njoj žele raditi, zaštita intelektualnog vlasništva, prijenos znanja, znanstveno i tehničko zapošljavanje i dostupnost menadžmenta sa značajnim međunarodnim iskustvom.
Kažu da želite li nešto napraviti kako valja tada je potrebno vidjeti kako to rade oni koji postižu dobre rezultate. U slučaju digitalne konkurentnosti riječ je o Nizozemskoj koja se, ističu u IMD-u, na drugo mjesto ukupnog poretka uzdigla s lanjskog šestog mjesta ponajviše zahvaljujući kriterijima spremnosti za budućnost, što znači da su napredovali u ukupnom usvajanju digitalnih tehnologija i po kriteriju znanja. Nizozemska najbolje rezultate postiže u regulatornom okviru što ju je posebno podiglo na ljestvici, a visoko je plasirana po talentu i kapitalu. Možda ne bi bilo loše kad bi nešto od tih tema bile i hrvatske teme ususret nizu izbora od onih za Europski parlament preko onih za nacionalni parlament, potom onih za predsjednika države pa sve do onih za gradonačelnike, župane i načelnike jer svi će se održati zapravo u tren oka u idućih godinu i pol dana.
Dragana Radusinović/direktno.hr
