Hrvatska: Najveći pad broja stanovnika u EU
- Detalji
- Objavljeno: Ponedjeljak, 12 Veljača 2024 19:03
Novčane doznake hrvatskog iseljeništva oduvijek su značajan segment hrvatske ekonomije, no posljednih godina kako je nastao novi val hrvatskog iseljeništva (oko 500 tisuća ljudi napustilo je Hrvatsku u proteklom desetljeću) postao je još značajniji.
Izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti Kristijan Kotarski procjenjuje kako su doznake hrvatskog iseljeništva od 2000. do 2022. činile čak pet posto hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP).
"Od 2000. - 2022. dijaspora je u Hrvatsku poslala 53,47 milijardi dolara više nego što su strani radnici poslali svojim obiteljima u inozemstvo. Prema apsolutnom iznosu neto transfera nalazimo se na visokom petom mjestu nakon daleko mnogoljudnije Francuske, Belgije, Poljske i Rumunjske. Prosječan udio deviznih doznaka u nacionalnom BDP-u tijekom istog vremenskog razdoblja iznosi čak pet posto i prema tom indikatoru zauzimamo (ne)slavno prvo mjesto u EU", ističe Kotarski.
Ističe kako te brojke ilustriraju "šokantne razmjere ovisnosti hrvatske ekonomije o deviznim doznakama dijaspore u usporedbi s drugim članicama EU-a".
Najveći pad broja stanovnika u EU
Analizirao je i podatke Eurostata o BDP-u prema tekućim cijenama u milijunima eura i podatke o promjeni broja stanovnika od 2012. do 2022.
Prema tim pokazateljima, Hrvatska je imala 13. najvišu kumulativnu promjenu BDP-a od 27 članica (rast od 52,04 posto) , ali je u isto vrijeme imala najveći kumulativni pad broja stanovnika u EU (pad od 9,67 posto).
Podaci Hrvatske narodne banke (HNB) otkrivaju da volumen doznaka raste, u prva tri tromjesečja 2023. dijaspora je poslala čak 4,2 milijarde eura, dok je u cijeloj 2022. godine taj iznos bio na 5,1 milijardi eura. Najviše sredstava se slijeva iz Njemačke i Irske, a najviše odlazi u Bosnu i Hercegovinu.
Gastarbajteri su poslali u Hrvatsku više novca nego što je stiglo stranih ulaganja
HNB: Doznake iz inozemstva dosegle šest posto BDP-a
"Hrvatske tokove kapitala s inozemstvom, kao i mnoga druga usporediva gospodarstva koje su u povijesti zabilježila velike migracijske valove, karakteriziraju razmjerno veliki neto priljevi radničkih doznaka i osobnih transfera iz inozemstva, kao i naknada zaposlenima u inozemstvu. Nakon što se u razdoblju od 2001. do 2013. godine uglavnom kretao u rasponu od tri posto do 4,5 posto BDP-a, neto priljev sredstava po ovim osnovama nakon pristupanja Europskoj uniji u prosjeku bilježi dvoznamenkastu godišnju stopu rasta (oko 10 posto) te je u 2022. godini dosegnuo čak šest posto BDP-a, pri čemu je godišnja stopa rasta iznosila čak 19 posto. Tako visoke stope rasta već su zabilježene prijašnjih godina, primjerice u 2015., 2016. i 2021., što je u skladu s migracijskim trendovima nakon ulaska u EU.
Tijekom prva tri tromjesečja 2023. nastavio se rast neto priljeva s osnove radničkih doznaka i osobnih transfera te naknada zaposlenima u inozemstvu, premda znatno sporiji nego u ranijem razdoblju. Pritom se vidljivo usporio rast priljeva sredstava hrvatskim rezidentima, dok se istodobno snažno ubrzao rast odljeva sredstava u inozemstvo s osnove naknada nerezidentima zaposlenima u Hrvatskoj, kao i njihovih osobnih transfera u inozemstvo. Pretpostavi li se da će se broj stranih radnika zaposlenih u Hrvatskoj nastaviti povećavati u narednom razdoblju, za očekivati je nastavak razmjerno snažnog rasta odljeva po spomenutim osnovama. Tome rastu mogao bi doprinijeti i očekivani nastavak rasta plaća u Hrvatskoj. Istodobno bi, uz popuštanje emigracijskih pritisaka i nešto sporiji rast dohodaka u zemljama iz kojih dolazi većina radničkih doznaka i osobnih transfera, rast priljeva po navedenim osnovama mogao nastaviti usporavati", ističu u Hrvatskoj narodnoj banci za portal Direktno.
Osobne doznake, inače, podrazumijevaju sve osobne transfere, odnosno primitke koje su rezidenti jedne zemlje primili od nerezidentnih fizičkih osoba, bilo da se radi o radničkim doznakama ili nekim drugim oblicima pomoći, kao i naknade privremeno zaposlenih osoba u inozemstvo.
Uz europske fondove doznake iz dijaspore postaju najznačajniji izvor kapitala koji pristiže u Hrvatsku
Prema najnovijim podacima Hrvatske narodne banke osobne doznake u 2022. godini iznosile su čak šest posto hrvatskog BDP-a, dok je u devet mjeseci 2023. taj udio iznosio 5,5 posto BDP-a.
U devet mjeseci 2023. osobne doznake hrvatskog iseljeništva iznosile su 4,112 milijardi eura. Najviše novca pristiglo je iz Njemačke (1,6 milijardi eura) i Irske (456,5 milijuna eura). Iz Nizozemske u Hrvatsku je stiglo gotovo 417 milijuna eura, iz Austrije gotovo 328, te iz Slovenije više od 214 milijuna eura. Iz Švicarske je u devet mjeseci 2023. u Hrvatsku doznačeno više od 170 milijuna eura, iz SAD-a 128 milijuna eura te Italije 110 milijuna eura.
Manje novca iz Australije i Kanade
Iz zemalja koje imaju brojnu hrvatsku iseljeničku zajednicu pristiglo je nešto manje novca: iz Australije 32,8 milijuna eura te Kanade gotovo 19 milijuna eura.
U posljednje tri godine najviše novca iz iseljeništva putem doznaka u Hrvatsku je također pristiglo iz Njemačke (5,4 milijarde eura) i Irske (gotovo 1,4 milijarde eura). Iz Nizozemske je u isto razdoblju pristiglo više od 1,2 milijarde eura, iz Austrije više od milijardu eura, iz Slovenije gotovo 700 milijuna eura, dok je iz Švicarske pristiglo gotovo 565 milijuna eura.
