Isplati li se u Hrvatskoj studirati: Ovo određuje koliko će neki posao biti plaćen
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 10 Travanj 2025 07:25
Isplati li se u Hrvatskoj uopće studirati? Serviser klima zarađuje više od pravnika! Ovako je u naslovu teksta na portalu Jutarnjeg lista postavljeno jedno od možda i najvažnijih pitanja pred kojim mladi ljudi stoje kada biraju svoj profesionalni životni put.
Očekivana zarada je pri tom naravno važan faktor jer doista, zašto bi itko potrošio najmanje pet godina svojeg života na studiranje prava kada tih pet godina može raditi kao serviser klime, postati u tom poslu izuzetno vješt znalac i zarađivati više od pravnika. U prosjeku. Tesari, staklari, tokari zarađuju jednako kao savjetnici za osiguranja, marketinški stručnjaci ili porezni savjetnici, usporedba je napravljena u Jutarnjem listu.
Izloženo tako, studiranje u Hrvatskoj zaista može biti proglašeno 'neisplativim', a dodamo li tome da bi cijena sata čišćenja turističkih apartmana ove sezone na hrvatskoj obali mogla doseći i 25 eura možemo se zapitati je li baš nužno pohađati srednju školu. Možda i nije. Od čišćenja apartmana ljeti na hrvatskoj obali, te angažmana u austrijskom, talijanskom ili slovenskom zimskom turizmu može se kako stvari stoje zaraditi za pristojan život. Barem jednako pristojan ukazuju usporedbe kao i s poslom za koji je potrebno završiti fakultet.
Treba li nas to čuditi? Pa zapravo ne. Koliko će neki posao biti plaćen u konačnici određuje tržište. Osim naravno, kad je riječ o plaćama koje diktira država. Ne postoji ni jedan razlog na svijetu zbog kojeg marketinški stručnjak s diplomom ekonomskog fakulteta ne bi imao istu plaću kao i tesar sa završenom srednjom školom. Obje tržištu nude svoje usluge, pa ako tržište više treba tesara, a istovremeno ih manje ima, a manje traži usluge marketinških stručnjaka kojih više ima sasvim je prirodno da će tesar zarađivati jednako, a možda i više od marketinškog stručnjaka.
Zakon ponude i potražnje
Treba li biti tako? Na ovo pitanje je teško jednoznačno odgovoriti. I treba i ne treba. Treba biti tako ako tako kaže zakon ponude i potražnje, no istovremeno je važno na kakvom to tržištu taj važan ekonomski zakon djeluje. U hrvatskom slučaju djeluje, ponovno ćemo se vratiti na pitanje strukture domaćeg gospodarstva u ekonomiji koja počiva na turizmu i trgovini, te osobnoj potrošnji u kojoj je sofisticiranih industrija zapravo malo.
Gospodarstvo zemlje u kojoj se ne isplati studirati je skromno i nerazvijeno gospodarstvo koje ne traži visoko obrazovane kadrove jer ne zna što bi s njima niti mu čemu pretjerano služe jer ono nema poslovnih operacija koje bi zahtijevale znanja i vještine koje se stječu studiranjem. U razvijenim gospodarstvima studiranje se više isplati jer ona nude više prilika, otvaraju više poslova za koje je potrebno visoko obrazovanje.
Neisplativost studiranja u nekom gospodarstvu nije dakle zabrinjavajuća zato što bi staklar zarađivao više od savjetnika za osiguranje, jer najbolji bi staklar bilo gdje mogao zarađivati više od prosječnog prodavača polica osiguranja koji radi na proviziju, već je zabrinjavajuća zato što tržište koje ne treba savjetnike za osiguranje jednostavno nije razvijeno tržište.
Gotovo deplasirano pitanje
I što sad? Možemo se prepustiti trenutačnoj stvarnosti, izračunati da je studiranje neisplativo i odbaciti ga iz tog razloga te se posvetiti pristojnoj zaradi za pristojan život u nekom obrtničkom, majstorskom zanimanju jer je to isplativije. Ili ipak možemo kao društvo ne odustati od nastojanja da se hrvatsko gospodarstvo ipak razvije u ono u kojem će se nakon studija ljudima nuditi dovoljan broj prilika i poslova na na kojima će se zarađivati novac.
A što s pitanjem isplati li se studirati? U svjetlu tektonskih promjena u globalnom gospodarstvu koje je pokrenuo, možemo to tako reći, očaj američkog društva manifestiran u liku i (ne)djelu Donalda Trumpa pitanje je gotovo i deplasirano. Naime, trenutačno je nemoguće procijeniti koliko će kratkoročno ili dugoročno vrijediti novac pa je nemoguće pouzdano odgovoriti na pitanje o isplativosti dugoročne investicije kakva je ona u vlastito obrazovanje. Možda ispadne isplativija nego u kuću, a možda i ne.
